in MREŽA
Međunarodna konferencija „Psihološka otpornost djece i odraslih u dječjem vrtiću“
Dječji vrtić nije samo mjesto odgoja i obrazovanja, nego je i prostor u kojem se oblikuju temelji mentalnog zdravlja. Stoga je iznimno važna uloga odgojitelja, stručnih suradnika, ali i donostelja obrazovnih politika.
S ciljem razmjene znanja i iskustva te primjera dobre prakse u radu s djecom u sklopu manifestacije 26. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba u hotelu Westin održana je u ponedeljak međunarodna konferencija „Psihološka otpornost djece i odraslih u dječjem vrtiću“. Konferencija je okupila domaće i strane stručnjake s područja predškolskog odgoja, a uz konferenciju održne su i radionice za zaposlenike u dječjim vrtićima
U prigodnom govoru zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da se u svakodnevnom radu s djecom odgojitelji suočavaju s brojnim izazovima. Zahvalio je na njihovoj velikoj ulozi i odgovornosti u njihovom poslu. Gradonačelnik Tomašević smatra kako je izuzetno važno da je prošle godine upisao 50 posto više djece s teškoćama u dječje vrtiće, a to je jedino moguće zapošljavanjem timova stručnih suradnika
„Rad u dječjem vrtiću ima izuzetno bitnu ulogu za cijelo društvo, za bilo koji grad , jer su odgojitelji u prvom kontaktu s djecom i o njihovom radu ovisi kako će se djeca razviti kao građanirekao je gradonačelnik. Naglasio je da je Grad Zagreb u četiri godine otvorio deset novih dječjih vrtića te će se otvoriti još tri nova u sljedeća dva tjedna , a grade se još sedam dječjih vrtića i planira se otvoriti ukupno 14 dječjih vrtića u narednih godinu i pol dana .
„Naša vizija je da djeca u svim kvartovima bez obzira gdje žive u Zagrebu imaju pristup gradskom dječjem vrtiću. Sva djeca u svom kvartu će ići u dječji vrtić, a ne da ih roditelji razvoze u druge dijelove grada,jer to narušava njihovu kvalitetu života“, pojasnio je gradonačelnik Tomašević. Međutim, aktualnoj gradskoj vlasti je bitno ulagati i u zaposlenike. Stoga se svake godine povećavaju njihova materijalna prava, te će tako biti i u buduće.
„Materijalna prava i izdvajanje za plaće u gradskim dječjim vrtićima 2021. godine su 101 milijun eura, a sada su 191 milijun eura. Ukupni gradski proračun za predškolski odgoj i obrazovanje 2021. godine je bio 137 milijuna eura, a sada je 282 milijuna eura, više nego dvostruko. Unatoč inflaciji smo uspjeli zadržati cijene dječjih vrtića. Još puno toga treba unaprijediti, prije svega državni pedagoški standard“, objasnio je gradonačelnik Tomašević.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković istaknula da briga o mentalnom zdravlju i razvijanju otpornost u izazovnim vremenima postaje jedno od najvažnijih područja zajedničkog djelovanja .
„Tijekom boravka djeteta u sustavu ranog i predškolskog odgoja dijetetu nije samo dostatno prenositi samo znanje i vještine već je nužno kod dijeteta razvijati osjećaj poštovanja i samopoštovanja te osjećaj razumijevanja , podrške i sigurnosti kako bi suzbili razvoj anksioznosti u najranijoj dobi. Psihološka otpornost kao sposobnost nošenja s teškoćama , prilagodba i učenje iz izazova izgrađuje se razvijajući odnose počevši od obitelji do usvajanja različitih oblika institucionalnih odnosa“, pojasnila je Milković. Naglasila je da stručnjaci koji rade s predškolskom djecom trebaju imati kontinuranu podršku i mogućnost stručnog razvoja. Stoga Agencija za odgoj i obrazovanje provodi stručno i kvalitetno obrazovanje odgojno-obrazovnih radnika.
U nastavku konferencije Timothy G. Ford sa Sveučilišta u Oklahomi predstavio je projekt ‘Sretan učitelj’ koji se već osam godina bavi istraživanjem radnih uvjeta i dobrobiti odgojitelja u SAD-u, posebno odgojitelja koji rade s najranjivijom skupinom djece. Istraživanje je dovelo do ključnih spoznaja koje su poslužile kao poticaj za razvoj sveobuhvatne intervencije za poboljšanje dobrobiti odgojitelja.
Ljiljana Muslić iz Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održala je predavanje o mentalnom zdravlju i psihološkoj otpornosti-od razumijevanja do svakodnevnog ulaganja. Cilj predavanja bio je istaknuti važnost pravilnog shvaćanja mentalnog zdravlja i razvijanja modela svakodnevnog očuvanja i osnaživanja mentalnog zdravlja u dječjim vrtićima, uzimajući u obzir potrebe i odraslih i djece. Naime svako okruženje, pa tako i dječji vrtić, može svima pružiti priliku za razvoj i promjene koje vode psihološkoj dobrobiti, jačanju životnih vještina i drugih individualnih resursa i kompetencija. U predavanju je poseban naglasak stavljen na dualni model mentalnog zdravlja koji istovremeno promatra prisutnost mentalnih teškoća i razinu psihološke dobrobiti.
Predložen je jednostavni model šet svakodnevnih aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja koji je primjenjiv u dječjim vrtićima. Riječ je o povezivanju s drugima, tjelesnoj aktivnosti, učenju novih vještina, uzvraćanju, davanju i pomaganju drugima te ritualima usmjeravanja pažnje na sadašnji trenutak i osvještavanje trenutka.
Jedna od sudionica konferencije ravnateljica zagrebačkog dječjeg vrtića Duga Nataša Slamić. Osvrnula se na psihološku otpornos djece. Naglasila je da na dječji vrtić treba gledati kao na veliku obitelj.
„Dijete se dobro osjeća u svojoj obitelji, a takav odnos treba prenijeti i u dječje vrtiće. Ako su u vrtiću međuljudski odnosi dobri, ako jedni druge pomažemo to će osjetiti djeca. Važan je i pristup prema samom dijetetu, važno je da dijete shvati na koji način da ojača svoje kompetencije. Odgojni djelatnici ne moraju se bojati mogućih frustracija jer djeca i kroz frustracije stječu otpornost. Danas djecu previše zaštićujemo, to nije potrebno, djecu treba samo poučiti o nekim opasnim stvarima koje ne trebaju raditi “, rekla je Slamić.
Naglasila je da je u dječjem vrtiću Duga upisano 543 djece. Dječji vrtić pohađaju i djeca s teškoćama u razvoju.
„Imamo jednu posebnu odgojnu skupinu djece s višestrukim teškoćama, ali i djece s poremećajem iz spektra autizma. Kod djece s teškoćama u razvoju važno nam je da budemo dobra podrška roditeljima. Svako dijete je individua za sebe, neka djeca s poremećajem iz spektra autizma mogu verbalno komunicirati dok s nekima se radi posredstvom komunikatora, ali i putem pametnih ploča . Međutim ta djeca se druže s drugom djecom u grupama, u dramskoj grupi s njima glume. Ne dozvoljavamo da se u vrtiću stvara dojam segregacije“, rekla je Slamić.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, zaklada OneSight osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida
Poslušaj članak
Zaklada OneSight u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti tijekom cijele godine provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba u teškim životnim okolnostima, s posebnim naglaskom na osobe u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, a osobito na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kojima nastoje olakšati pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi.
OneSight EssilorLuxottica Foundation humanitarna je zaklada osnovana s ciljem povećanja dostupnosti pregleda vida i odgovarajuće korekcije vida ljudima koji nemaju jednostavan pristup takvoj skrbi.
Kroz međunarodne projekte, suradnju s lokalnim partnerima i uključivanje zaposlenika, Zaklada osigurava preglede vida, dioptrijske naočale i druge inicijative usmjerene na smanjenje problema nekorigiranog vida.
– Već dvije godine projekt provodimo lokalno u suradnji sa SOS Dječjim selima, a ove godine planiramo proširiti aktivnosti na Zagreb, u suradnji sa SOS Zajednicom mladih. Projekt uključuje organizaciju besplatnih pregleda vida za korisnike, kao i osiguravanje besplatnih dioptrijskih naočala, s odgovarajućim dioptrijskim lećama, za sve kojima se na temelju obavljenog pregleda utvrdi potreba za njima. Naša zaklada osigurava volontere, oftalmologe i optometriste te svu potrebnu opremu za provedbu aktivnosti. Sudjelovanje u projektu i svi navedeni proizvodi i usluge za korisnike u potpunosti su besplatni – kazali su.
Raspoloživi kapaciteti im omogućuju uključivanje dodatnog broja korisnika i žele se povezati s ustanovama i organizacijama koje skrbe o osobama u nepovoljnim financijskim i socijalnim okolnostima, osobito o djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Aktivnost planiraju održati 21. studenoga na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja
Poslušaj članak
Ustanova URIHO i In Portal održali su u ponedjeljak, 2. studenoga 2026. godine prvu radionicu podcasta u sklopu projekta „Jednaki u eteru – inkluzivna škola podcasta i novih medija”. Radionica je održana u prostorima ustanove URIHO na Kajzerici.
Cilj ovog projekta, a kojeg podržava JANAF, je omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje praktičnih znanja i vještina za stvaranje digitalnog sadržaja te potaknuti njihovo aktivno i ravnopravno sudjelovanje u suvremenim medijima.
U svijet podcasta polaznike je uvela Nensi Blažević, predavačica s Fakulteta političkih znanosti, koja ih je kroz zanimljivo, pristupačno i interaktivno predavanje upoznala s osnovama podcasta, njegovim nastankom, razvojem i mogućnostima koje pruža.
Tijekom prvog susreta polaznici su imali priliku saznati što je podcast, kako je nastao i na koji se način danas može stvarati i pratiti. Predavačica im je približila podcast kao oblik digitalne emisije koja može biti razgovor, rasprava ili pričanje zanimljivih priča. Objasnila je kako se podcasti mogu slušati ili gledati putem interneta, u vrijeme i na mjestu koje nam najviše odgovara.
Naglasak je stavljen na činjenicu da svatko može imati svoju priču i da svatko zaslužuje priliku izraziti svoje mišljenje. Podcast nije samo govor pred mikrofonom, već i prostor za razmjenu iskustava, ideja i različitih pogleda na svijet. Jednako je važno znati govoriti, ali i pažljivo slušati druge, postavljati pitanja i nadovezivati se na sugovornikove odgovore.
Kroz razgovor i praktične vježbe polaznici su se upoznali s osnovnim pravilima dobrog podcasta. Naučili su koliko je važno odabrati zanimljivu i jasnu temu, govoriti vlastitim tempom, slušati sugovornika i omogućiti svima koji to žele da sudjeluju u razgovoru. Pritom je istaknuto da nije potrebno govoriti savršeno niti se bojati pogreške jer su najvažniji prirodnost, opuštenost i spremnost na sudjelovanje.
Polaznici su bili aktivni tijekom radionice, predstavili su sebe i podijelili svoja zanimanja, interese i teme o kojima bi voljeli razgovarati.
Cilj nije bio samo upoznati polaznike s novim medijem, nego ih potaknuti na komunikaciju, kreativnost i izražavanje vlastitih misli. Posebno je važno stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i slobodno sudjelovati na način koji mu najviše odgovara – govorom, slušanjem ili pripremom vlastitih ideja.
Polaznici su na kraju dobili i mali zadatak za sljedeći susret: odabrati temu o kojoj bi željeli razgovarati, razmisliti zašto im je važna i što bi voljeli saznati od svojih sugovornika.
Predviđeno je da se radionice održavaju jednom mjesečno, a najbolje emisije bit će objavljene na In Portalu.
Iza svakog glasa stoji priča, a svaka priča zaslužuje biti ispričana.
Tko su Purger i Purgerica?
Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
Bajka u kojoj svatko ima svoje mjesto
U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 23 sataRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
in MREŽAPrije 7 danaDigitalna akademija otvara nove mogućnosti za OSI u Bjelovaru
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno