in MREŽA

Međunarodna konferencija „Psihološka otpornost djece i odraslih u dječjem vrtiću“

Objavljeno

/

Dječji vrtić nije samo mjesto odgoja i obrazovanja, nego je i prostor u kojem se oblikuju temelji mentalnog zdravlja. Stoga je iznimno važna uloga odgojitelja, stručnih suradnika, ali i  donostelja obrazovnih politika.

S ciljem razmjene znanja i iskustva te primjera dobre prakse u radu s djecom u sklopu  manifestacije 26. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba u hotelu Westin održana je u ponedeljak  međunarodna konferencija „Psihološka otpornost djece i odraslih u  dječjem vrtiću“.  Konferencija je okupila  domaće i strane stručnjake  s područja predškolskog  odgoja, a uz  konferenciju  održne su i radionice za  zaposlenike u dječjim vrtićima

U prigodnom  govoru  zagrebački  gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da se u svakodnevnom radu s djecom odgojitelji suočavaju s brojnim izazovima. Zahvalio je na njihovoj velikoj ulozi i odgovornosti  u njihovom poslu. Gradonačelnik  Tomašević smatra kako je izuzetno važno da je prošle godine  upisao  50 posto  više djece s teškoćama u dječje vrtiće, a to je jedino moguće zapošljavanjem timova stručnih  suradnika

„Rad u dječjem vrtiću ima izuzetno bitnu  ulogu za cijelo društvo, za bilo koji grad , jer su  odgojitelji  u prvom  kontaktu s djecom i o njihovom radu ovisi kako će se djeca razviti kao građanirekao je  gradonačelnik. Naglasio je da je Grad Zagreb  u četiri godine  otvorio deset novih dječjih vrtića  te će se otvoriti još tri nova u sljedeća  dva tjedna , a grade se još  sedam  dječjih  vrtića  i  planira se  otvoriti ukupno  14 dječjih vrtića u narednih  godinu i pol dana .

„Naša vizija je da djeca u svim kvartovima bez obzira gdje žive u Zagrebu imaju pristup  gradskom dječjem vrtiću. Sva djeca u svom  kvartu će ići u dječji vrtić, a ne da ih roditelji razvoze u druge dijelove  grada,jer to narušava  njihovu kvalitetu života“, pojasnio je gradonačelnik Tomašević. Međutim, aktualnoj gradskoj vlasti je bitno ulagati i u zaposlenike. Stoga se svake godine  povećavaju njihova materijalna prava, te će tako biti  i u buduće.

„Materijalna prava i izdvajanje za plaće u gradskim dječjim  vrtićima 2021. godine su 101 milijun eura, a sada su 191 milijun eura. Ukupni gradski  proračun za predškolski odgoj i obrazovanje  2021. godine je bio 137 milijuna eura, a sada je 282 milijuna eura, više nego dvostruko. Unatoč inflaciji smo uspjeli zadržati cijene dječjih vrtića. Još  puno toga treba unaprijediti, prije svega državni pedagoški standard“, objasnio je  gradonačelnik Tomašević.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković istaknula da briga o mentalnom  zdravlju  i razvijanju otpornost  u izazovnim vremenima postaje jedno od  najvažnijih  područja zajedničkog djelovanja .

„Tijekom  boravka djeteta u sustavu ranog i predškolskog odgoja dijetetu nije samo dostatno  prenositi samo znanje i vještine  već je nužno kod dijeteta razvijati osjećaj poštovanja  i samopoštovanja  te osjećaj razumijevanja , podrške i sigurnosti kako  bi suzbili razvoj anksioznosti  u najranijoj dobi. Psihološka otpornost  kao sposobnost nošenja s teškoćama , prilagodba i učenje iz izazova  izgrađuje se razvijajući odnose  počevši od obitelji  do usvajanja različitih oblika institucionalnih odnosa“,  pojasnila je Milković. Naglasila je da stručnjaci  koji rade  s predškolskom djecom trebaju imati  kontinuranu podršku i mogućnost stručnog razvoja. Stoga Agencija za odgoj i obrazovanje provodi stručno i kvalitetno  obrazovanje odgojno-obrazovnih radnika.

U nastavku  konferencije Timothy G. Ford  sa Sveučilišta u  Oklahomi predstavio je projekt ‘Sretan učitelj’ koji se već osam godina bavi  istraživanjem radnih uvjeta i dobrobiti odgojitelja u SAD-u, posebno odgojitelja koji rade s najranjivijom skupinom djece. Istraživanje je dovelo do  ključnih spoznaja koje su poslužile kao poticaj  za razvoj sveobuhvatne intervencije za poboljšanje dobrobiti  odgojitelja.

 Ljiljana Muslić  iz Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo  održala je predavanje o mentalnom zdravlju i psihološkoj otpornosti-od razumijevanja do svakodnevnog ulaganja. Cilj predavanja bio je istaknuti važnost pravilnog  shvaćanja mentalnog zdravlja i razvijanja modela svakodnevnog očuvanja i osnaživanja mentalnog zdravlja u dječjim vrtićima, uzimajući u obzir potrebe i odraslih i djece. Naime svako okruženje, pa tako i dječji vrtić, može svima pružiti priliku za razvoj i promjene koje vode psihološkoj dobrobiti, jačanju  životnih vještina i drugih individualnih resursa i kompetencija. U predavanju je poseban naglasak  stavljen na dualni model  mentalnog zdravlja koji istovremeno  promatra  prisutnost mentalnih teškoća i razinu psihološke dobrobiti.

Predložen je jednostavni model šet svakodnevnih aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog  zdravlja koji je  primjenjiv u dječjim vrtićima. Riječ je  o povezivanju s drugima, tjelesnoj aktivnosti, učenju novih vještina, uzvraćanju, davanju i pomaganju drugima te ritualima usmjeravanja pažnje na sadašnji trenutak i osvještavanje trenutka.

Jedna od sudionica konferencije ravnateljica zagrebačkog dječjeg vrtića Duga Nataša Slamić. Osvrnula se na psihološku otpornos djece. Naglasila je  da na dječji vrtić treba gledati kao na veliku obitelj.

„Dijete se dobro osjeća u svojoj obitelji, a takav odnos treba prenijeti i u dječje vrtiće. Ako su u  vrtiću međuljudski odnosi dobri, ako jedni druge pomažemo to će osjetiti  djeca. Važan je i pristup prema samom dijetetu, važno je da dijete shvati na koji način da ojača svoje kompetencije. Odgojni djelatnici ne moraju se bojati mogućih  frustracija jer djeca i kroz  frustracije stječu otpornost. Danas djecu previše zaštićujemo, to nije potrebno, djecu  treba samo  poučiti o nekim opasnim  stvarima koje ne trebaju raditi “, rekla je Slamić.

Naglasila  je da je u dječjem vrtiću  Duga upisano 543 djece. Dječji vrtić pohađaju i djeca s teškoćama u  razvoju.

„Imamo jednu posebnu odgojnu  skupinu  djece s višestrukim teškoćama, ali i djece s poremećajem  iz  spektra autizma. Kod  djece s teškoćama u razvoju   važno nam je da budemo dobra podrška roditeljima. Svako  dijete je individua za sebe, neka djeca s poremećajem iz spektra autizma mogu verbalno komunicirati dok s nekima se radi posredstvom komunikatora, ali i putem pametnih ploča . Međutim ta djeca se druže s drugom djecom  u grupama, u dramskoj grupi s njima  glume. Ne dozvoljavamo  da se u  vrtiću stvara dojam segregacije“, rekla je  Slamić.

U trendu

Exit mobile version