Zabrinjavajuća je to vijest za Europljane s invaliditetom. Ravnopravnost je na čekanju, diskriminacija na startnoj poziciji

Poslušaj članak

Zakon protiv diskriminacije, poznat i kao direktiva EU o jednakom postupanju, neće biti izglasan ni ove godine u parlamentu u Bruxellesu.

Zabrinjavajuća je to vijest za Europljane s invaliditetom, ali i sve one koji mogu postati žrtvama diskriminacije na temelju vjere, ideoloških uvjerenja ili seksualne orijentacije. Zakon protiv diskriminacije, koji je prvi put predložen još 2008. godine, ostao je zaglavljen u Europskom vijeću s 27 država članica EU-a, koje godinama nije moglo postići konsenzus oko najbitnijih zakonodavnih mjera.

– Dok velika većina delegacija već dugo podržava Zakon, neke druge su izrazile zabrinutost i zatražile pojašnjenja u vezi s uočenim nedostatkom pravne sigurnosti, podjelom nadležnosti i usklađenošću s načelom supsidijarnosti te utjecajem prijedloga, posebno u smislu potencijalnih financijskih implikacija – navodi se u dokumentu Vijeća, a koji prenosi portal Euronews (euronews.com.).

Konkretno, tri države članice – Češka, Njemačka i Italija – i dalje se protive nacrtu kompromisnog teksta Direktive o jednakom postupanju, a bez njihove podrške ne mogu čak ni započeti pregovori s EU parlamentom i komisijom radi finalizacije zakona.

Nekoliko je diplomata EU-a opisalo potragu za kompromisom kao trnovitu i napornu, izražavajući opravdanu sumnju da će Direktiva o jednakom postupanju biti usvojena i sljedeće godine. Umjesto toga, Komisija planira usredotočiti se na nezakonodavne inicijative u 2025., poput već predstavljenog plana za prava žena i strategija o pravima LGBTQ+ osoba i antirasizmu, no to je izazvalo lavinu kritika organizacija civilnog društva. Ravnopravnost je na čekanju, diskriminacija na startnoj poziciji.

Što se to zaboga događa s europskim vrijednostima, gdje je zapela izgradnja Europe jednakih mogućnosti, pa umjesto zakona imamo inicijative? Bruxelles kao da vozi u rikvercu!

Dijalog o novom dugoročnom proračunu za predstavnike ministarstava, komora, instituta, poslovnog i javnog sektora organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

– Novi europski dugoročni proračun neće biti samo fiskalni dokument nego prijelomna točka koja će testirati sposobnost Europe da pretoči svoje političke prioritete u konkretna sredstva i održive politike – poručio je, među ostalim, zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) tijekom razgovora s dionicima hrvatskog javnog i privatnog sektora kojima je, kao član Odbora za proračune, predstavio parlamentarna očekivanja vezana uz višegodišnji financijski okvir (VFO).

Parlament je svoje zahtjeve usvojio u svibnju kako bi ih Komisija uzela u obzir pri oblikovanju službenog prijedloga koji se očekuje sredinom srpnja.

– Riječ je, bez ikakvog pretjerivanja, o političkim odlukama koje će odrediti smjer Europe u desetljeću pred nama – istaknuo je Ressler te dodao da će nadolazeći pregovori o proračunu pokazati ima li Europa snage djelovati kao ozbiljna i konkurentna zajednica.

Parlament smatra da novi proračun Uniji mora omogućiti žurno djelovanje u krizama, bolju zaštitu građana, snažnija ulaganja i potporu konkurentnijem gospodarstvu. Stoga se zalaže za veći budžet (iznad samonametnute trenutačne gornje granice od 1% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a), smanjenje nepotrebne birokracija za korisnike te kontinuirani parlamentarni demokratski nadzor.

– Uspjeh novog proračuna ovisit će o sposobnosti da uspostavimo ravnotežu između ulaganja u sigurnost, industrijski razvoj i smanjivanje tehnološkog jaza, te u koheziju, poljoprivredu i ravnomjerni razvoj. Europa ne može biti sigurna i stabilna ako zanemari bilo koji od tih stupova – rekao je zastupnik Ressler.

U parlamentarnoj rezoluciji o dugoročnom proračunu ističe se kako je zajednički budžet prvenstveno investicijski alat koji ostvaruje vidljivu dodanu vrijednost u odnosu na nacionalnu potrošnju. Parlament je odbacio ideju o ponavljanju modela Mehanizma za oporavak i otpornost i pristupa ‘jedan nacionalni plan po državi članici’ kao osnove za potrošnju.

– Parlament neće moći podržati ideju dugoročnog proračuna koja bi se temeljila isključivo na centraliziranim nacionalnim planovima, bez istinske europske vizije i bez stvarnog uključivanja lokalnih i regionalnih razina vlasti. Europska sredstva mogu imati puni učinak samo ako prate stvarne potrebe na terenu. Zbog toga ćemo, osim o strukturi i obujmu proračuna, inzistirati i na pojednostavljenju pravila te punom priznanju uloge lokalnih i regionalnih aktera koji najbolje razumiju konkretne izazove i razvojne potencijale svojih zajednica – poručio je Ressler.

Zastupnik Karlo Ressler u Odboru za proračune je koordinator Pučana, najbrojnijeg kluba zastupnika u Europskom parlamentu.

Nakon što bude predstavljen prijedlog Komisije, Parlament priprema svoje stajalište za pregovore s Vijećem kako bi se postigao dogovor o prioritetima, strukturi i veličini sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. Parlament ne može predlagati izmjene na konačnu verziju prijedloga, no potrebno je da ga odobri glasanjem na plenarnoj sjednici apsolutnom većinom svih zastupnika.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Pozivaju se gradovi diljem Europske unije s više od 50.000 stanovnika da se prijave za Nagradu za pristupačnost gradova 2026., kojom se nagrađuju gradovi koji su učinili značajne iskorake u poboljšanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom

Nagradu dodjeljuje Europska komisija u suradnji s Europskim forumom osoba s invaliditetom. Grad koji osvoji prvo mjesto primit će financijsku potporu u iznosu od 150.000 eura, drugoplasirani grad 120.000 eura, a trećeplasirani 80.000 eura. Ova potpora prepoznaje postignuća i potiče daljnji razvoj pristupačnih rješenja.

U sklopu šireg angažmana Komisije u području stanovanja, ove godine bit će dodijeljena i posebna nagrada za pristupačnost stanovanja. Priznanje će dobiti grad koji pokaže iznimnu predanost u stvaranju jednakog pristupa kvalitetnim i povoljnim uvjetima stanovanja za osobe s invaliditetom i starije građane.

Dodatne posebne nagrade mogu biti uručene gradovima koji pokažu izvrsnost u područjima poput uređenja javnog prostora i izgrađenog okoliša, prometne i povezane infrastrukture, komunikacije i informiranja – uključujući informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) – te u pružanju javnih usluga i objekata.

Europska povjerenica za pripravnost i ravnopravnost Hadja Lahbib izjavila je: „Pristupačnost nije privilegij, već pravo koje omogućuje osobama s invaliditetom potpuno sudjelovanje u društvu. Gradovi, kao središta kulturnog, društvenog i gospodarskog života, imaju važnu ulogu u oblikovanju svakodnevice svojih građana i posjetitelja. Zato upravo oni mogu predvoditi izgradnju uključivijih zajednica.“

Dobitnici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli nagrada koja će se održati 4. i 5. prosinca 2025. u Bruxellesu, u sklopu konferencije povodom Europskog dana osoba s invaliditetom. Prijave su otvorene do 9. rujna 2025. u 23:59 po srednjoeuropskom vremenu.