Iz Svijeta
ŽENA ZVANA ČUDO Legendarna sportašica Kristina Vogel o svom životu s invaliditetom
Do kobnog sudara Vogel je držala svjetski rekord od jedanaest osvojenih zlata na svjetskim prvenstvima u biciklizmu. I opet joj nije bilo dovoljno. Uvijek je za nju postojao sljedeći cilj, novo pobjedničko postolje i svjetski rekord
– Uvijek sam se pitala: koji je razlog zašto sam na zemlji? Možda sada s ovim glasom koji zastupa ljude s invaliditetom mogu učiniti svijet malo boljim kada odem – kaže Kristina Vogel, dvostruka osvajačica zlatnih olimpijskih medalja u biciklizmu i žena koja i danas uživa status jedne od najslavnijih njemačkih sportašica.
U svijet invaliditeta Vogel je zakoračila u lipnju 2018., na pripremama za Veliku nagradu Njemačke. Trenirala je s prijateljicom Pauline Grabosch, a kasnije tog dana Vogel je nagovorila svog trenera Detlefa Uibela da joj dopusti još jedan krug na velodromu, trkalištu za bicikliste. U jednom je trenutku snažno ubrzala na završnoj ravnini, nesvjesna da joj se jedan juniorski biciklist našao na putanji. Sudarila se s njim brzinom od 60 km na sat. Sudar joj je presjekao leđnu moždinu. Trener je pojurio prema njoj i držao je za ruku kad mu je Vogel rekla da ne osjeća svoje noge. Hitno je helikopterom prebačena u bolnicu u Berlinu i stavljena u induciranu komu.
U sljedeća tri mjeseca imala je više operacija. Nesreća ju je ostavila paraliziranu od prsa prema dolje.
Do kobnog sudara Vogel je zajedno s Anne Meares držala svjetski rekord od jedanaest osvojenih zlata na svjetskim prvenstvima. I opet joj nije bilo dovoljno. Uvijek je za nju postojao sljedeći cilj, novo pobjedničko postolje i svjetski rekord.
Njezin nevjerojatni natjecateljski duh doveo ju je do biciklističke dominacije na svjetskoj razini, a potom je Vogel taj duh usmjerila u pronalaženje nove svrhe – postala je srčana aktivistica u golemoj zajednici ljudi s invaliditetom.
– Kako god to protumačiš, činjenica je da ne mogu više hodati. Ponekad te život može jako, jako teško kazniti. Ali želim reći, život je ono što od njega napraviš, i nadam se da mogu dati snagu drugim ljudima kroz svoju priču – kaže Vogel.
Njezin stav i neposredno nakon nesreće bio je izrazito pozitivan. Za nju ne postoji nikakva krivnja povezana s novostečenim invaliditetom. Kada je hospitalizirana, provela je tri mjeseca daleko od očiju javnosti, a za njezinu paralizu znali su samo njezin dečko i najbliži članovi obitelji. Mediji, koleg(ic)e s biciklističkih staza i obožavatelji tek su čuli glasine o ozbiljnosti njezine ozljede.
– Ti mjeseci odsustva omogućili su mi da shvatim što znači biti paraliziran, što znači sjediti u invalidskim kolicima. Ta prva tri tjedna na intenzivnoj njezi bila su stvarno teška, jer je to bila borba za preživjeti. Bilo je jasno da će to biti najveća borba koju sam ikada vodila. Želiš živjeti, a ja sam morala odlučiti kakav će biti moj novi život – svjedoči Vogel.
Postojale su nove prepreke, poput onih arhitektonskih, koje su joj u početku bile frustrirajuće i teške za prihvatiti. Ali brzo je počela napredovati u svojoj rehabilitaciji, vraćajući se u teretanu i poznato sportsko okruženje. Danas pomaže mladim parasportašima da ostvare svoje snove i da invaliditet ne doživljavaju kao ograničenje, nego kao mogućnost za razvoj, i ljudski i sportski.
– Nekoć sam mislila: za deset godina, tko će znati tko je Kristina Vogel? A sad mislim da će sljedećih nekoliko godina, kada se pojavim u nekom javnom prostoru, ljudi definitivno znati tko sam, a to je ono što sam oduvijek željela – zaključila je svoju priču Vogel.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je povezao porast broja dijagnoza autizma s cijepljenjem djece, što je izazvalo oštre reakcije liječnika i zagovornika prava osoba s autizmom koji upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje znanstveni dokazi
Poslušaj članak
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom želi promijeniti preporuke za cijepljenje djece u Sjedinjenim Američkim Državama, a prilikom predstavljanja novih mjera ponovno je sugerirao povezanost između cjepiva i autizma.
Trump je ustvrdio kako je autizam danas mnogo češći nego prije te povezao rast broja dijagnoza s povećanjem broja cjepiva koja djeca primaju. Međutim, liječnici i organizacije koje se bave autizmom upozoravaju da desetljeća istraživanja nisu pronašla uzročnu vezu između cjepiva i autizma.
Nova uredba predviđa promjene u američkim preporukama za cijepljenje djece, uključujući smanjenje broja cjepiva koja bi se rutinski preporučivala svoj djeci. Trump također zagovara davanje cjepiva u odvojenim liječničkim posjetima te razdvajanje kombiniranog MMR cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u tri zasebna cjepiva.
Problem je, među ostalim, što pojedinačna cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole trenutačno nisu dostupna u SAD-u. Uredbom se od Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga traži da izradi plan kojim bi takva cjepiva postala dostupna.
Trump je tijekom potpisivanja govorio o količinama cjepiva koje djeca primaju te sugerirao da bi upravo broj i raspored cijepljenja mogli imati ulogu u povećanoj učestalosti autizma.
Predsjednik Američke akademije za pedijatriju dr. Andrew Racine upozorio je da takve poruke stvaraju nepotrebnu nesigurnost, strah i zbunjenost među roditeljima. Naglasio je da se znanstvene spoznaje o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva nisu promijenile.
Prema njegovim riječima, pitanje moguće povezanosti cjepiva i autizma ispitano je u više od 40 metodološki kvalitetnih istraživanja provedenih u najmanje sedam zemalja, koja su ukupno obuhvatila više od pet milijuna djece. Zaključak je, istaknuo je, nedvosmislen – cjepiva ne uzrokuju autizam.
Stručnjaci također upozoravaju da odgađanje i razdvajanje cjepiva može ostaviti djecu nezaštićenom od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem u razdoblju između pojedinih posjeta liječniku.
Dr. Aaron Milstone iz Američke akademije za pedijatriju podsjetio je da cjepiva koja se koriste kod djece imaju desetljeća podataka o sigurnosti te upozorio na posljedice bolesti koje se mogu spriječiti. Kao primjer naveo je smrt dvoje prethodno zdrave djece od ospica u SAD-u tijekom protekle godine.
Zagovornici prava osoba s autizmom dodatno upozoravaju da rasprave koje autizam predstavljaju prvenstveno kao posljedicu nečega što treba pronaći i ukloniti mogu skrenuti pozornost s potreba ljudi koji već žive s autizmom i njihovih obitelji.
Rasprava se događa u vrijeme kada američka administracija pod Trumpom i ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr. već dulje pokušava promijeniti saveznu politiku cijepljenja. Kennedy je godinama promovirao tvrdnje o povezanosti cjepiva i autizma, unatoč znanstvenim dokazima koji takvu povezanost ne potvrđuju.
Porast broja dijagnoza autizma u posljednjim desetljećima jest stvaran, ali stručnjaci upozoravaju da se on ne može jednostavno tumačiti kao dokaz povećanja broja slučajeva uzrokovanog nekim pojedinačnim vanjskim čimbenikom. Na broj dijagnoza utjecali su, među ostalim, promjene dijagnostičkih kriterija, veća svijest o autizmu i bolje prepoznavanje osoba iz spektra.
Trumpova nova uredba stoga je izazvala zabrinutost dijela medicinske zajednice da bi političke poruke koje ponovno povezuju autizam i cjepiva mogle dodatno narušiti povjerenje javnosti u cijepljenje i povećati rizik od bolesti koje se cjepivima mogu spriječiti.
U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji
Poslušaj članak
Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.
Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.
Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?
Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.
U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.
– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.
U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.
Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.
Nova uredba administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla bi znatno otežati useljavanje osoba s invaliditetom u Sjedinjene Američke Države te izazvati strah među obiteljima imigranata da koriste zdravstvene i druge javne programe na koje imaju zakonsko pravo, upozoravaju organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) donijelo je pravilo kojim se proširuju okolnosti u kojima osobe koje traže vizu ili stalni boravak mogu biti proglašene ‘javnim teretom’ (public charge).
Takva procjena može dovesti do odbijanja zahtjeva za useljavanje ako vlasti zaključe da će osoba vjerojatno dugoročno ovisiti o državnoj pomoći.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se među čimbenicima koje službenici mogu uzeti u obzir nalaze zdravstveno stanje i funkcionalna ograničenja podnositelja zahtjeva. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom upozoravaju da bi upravo osobe kojima je potrebna dugotrajna medicinska skrb ili različiti oblici podrške mogle biti u nepovoljnijem položaju tijekom postupka odlučivanja.
Stručnjaci ističu da bi posljedice mogle biti šire od samih imigracijskih postupaka. Naime, očekuje se takozvani chilling effect – pojava u kojoj se ljudi, iz straha da bi korištenje javnih programa moglo ugroziti njihov imigracijski status, odriču zdravstvene skrbi ili drugih socijalnih usluga, iako na njih imaju pravo.
Takva je situacija zabilježena i tijekom prve Trumpove administracije nakon donošenja sličnog pravila o ‘javnom teretu’.
Posebno su pogođene obitelji u kojima su djeca američki državljani, ali su njihovi roditelji imigranti. Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi roditelji mogli izbjegavati upis djece u Medicaid ili druge programe zdravstvene zaštite zbog straha da bi to moglo negativno utjecati na njihove buduće zahtjeve za vizu ili stalni boravak, iako korištenje određenih programa u mnogim slučajevima ne bi trebalo imati takve posljedice.
Organizacije koje pružaju pravnu pomoć imigrantima upozoravaju da će zbog složenosti novih pravila mnoge obitelji teško procijeniti što je dopušteno, a što nije. Upravo zato očekuju da će dio ljudi preventivno odustati od zdravstvenih usluga, rehabilitacije ili drugih oblika pomoći, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za njihovo zdravlje i kvalitetu života.
Predstavnici organizacija za prava osoba s invaliditetom smatraju da novo pravilo dodatno povećava prepreke za osobe koje zbog svojeg zdravstvenog stanja ili invaliditeta već imaju otežan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.
Ističu da bi procjena imigracijskog statusa trebala biti utemeljena na zakonskim kriterijima, a ne na pretpostavkama o mogućim budućim troškovima zdravstvene ili socijalne skrbi.
Tko su Purger i Purgerica?
Liječnici i zagovornici kritiziraju Trumpove tvrdnje o autizmu
LEVEL UP Podrška koja pokreće i osnažuje
RASPRAVA Koliko je OK institucionalizacija osoba s invaliditetom?
-
MedicinaPrije 4 danaSPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk
-
Civilno društvoPrije 4 danaPRIJATELJI ŽIVOTINJA Moby poziva na ZeGeVege festival
-
KulturaPrije 1 danPOZDRAV NOVOM VALU Koncert za nostalgičare u Tvornici
-
TurizamPrije 3 danaJe li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
TurizamPrije 1 danJe li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
in MREŽAPrije 4 danaPrijatelj i Čitluk jačaju podršku korisnicima s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 3 danaZajedno do veće samostalnosti i kvalitetnijeg života
-
in MREŽAPrije 1 danOdržan edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe