Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj ovog ljeta ostaje kod kuće, najčešće zbog nedostatka financijskih sredstava, potvrdilo je istraživanje koje je provela Alma Career Croatia
Poslušaj članak
Rezultati najnovijeg istraživanja o godišnjim odmorima, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuju da hrvatski zaposlenici ovog ljeta nešto opreznije planiraju odmor.
Prema istraživanju, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a upravo je ljeto razdoblje u kojem većina zaposlenih koristi najveći dio svojih slobodnih dana. No, ovogodišnji rezultati pokazuju da se navike polako mijenjaju.
Ljetni odmor sve se češće skraćuje
U odnosu na 2025. godinu, raste broj radnika koji tijekom ljeta planiraju iskoristiti manje dana godišnjeg odmora, kao i onih koji ove godine uopće ne planiraju putovanje.
Udio zaposlenika koji planiraju iskoristiti najviše sedam dana godišnjeg odmora porastao je s 15% u 2025. na 21% u 2026. godini. S druge strane, gotovo se prepolovio udio onih koji planiraju odmarati 21 dan ili dulje (lani 7%, a ove godine 3%).
Najčešći izbor ipak ostaje odmor u trajanju od 8 do 10 dana, koji planira 37% ispitanika. Slijede oni koji će odmarati između 11 i 15 dana (29%) dok 10% zaposlenika planira godišnji odmor u trajanju između 15 i 20 dana.
Građani za ljetovanje i dalje najčešće biraju Jadran
Kada je riječ o destinaciji, Hrvatska i dalje ostaje prvi izbor.
Više od polovice sudionika istraživanja (56%) planira ljetovati unutar zemlje, što je tek neznatno manje nego prošle godine, kada je taj udio iznosio 58%.
Nešto je manje i onih koji ovog ljeta planiraju putovanje u inozemstvo. Njihov udio pao je s 21% u 2025. na 17% ove godine.
Ipak, najveća promjena vidi se među onima koji uopće ne planiraju putovati.
Njihov je udio u godinu dana porastao s 27% na 32%, što znači da gotovo svaki treći ispitanik ovog ljeta neće otići na ljetovanje.
U pozadini takve odluke najčešće su financije.
Među ispitanicima koji neće putovati, čak 60% kao glavni razlog navodi nedostatak financijskih sredstava, u odnosu na 56% prošle godine.
Tjedan do dva na Jadranu, kraći ili duži odmor u inozemstvu
Razlike postoje i u trajanju odmora, ovisno o tome ljetuju li ispitanici u Hrvatskoj ili putuju u inozemstvo.
Oni koji ljetuju u Hrvatskoj najčešće biraju klasičan odmor od jednog do dva tjedna. Čak 78% njih planira odmarati između 8 i 15 dana.
Ljudi koji putuju u inozemstvo češće biraju ili vrlo kratka ili znatno dulja putovanja.
Tako 21% ispitanika koji putuju izvan Hrvatske planira odmor od sedam dana ili kraće, dok je među onima koji ostaju u Hrvatskoj takvih 10%.
Na drugom kraju spektra, 7% putnika u inozemstvo planira odmor dulji od tri tjedna, dok među onima koji ljetuju u Hrvatskoj takav odmor planira svega 2%.
Neograničen godišnji odmor zvuči idealno, ali…
Često nam se čini da godišnjeg odmora nikada nema dovoljno. Upravo zato neke kompanije, osobito u SAD-u, eksperimentiraju s modelom neograničenog broja dana godišnjeg odmora.
A što o takvom modelu misle hrvatski zaposlenici?
Mnogima je koncept privlačan, no istodobno sumnjaju koliko bi ga bilo moguće kvalitetno i pošteno primijeniti u hrvatskom poslovnom okruženju.
Najčešće dvojbe odnose se na moguće skrivene zamke takvog modela. Primjerice neizrečeni pritisak da se ne koristi ‘previše’ slobodnih dana, nejasna očekivanja poslodavaca te pitanje bi li zaposlenici uopće osjećali dovoljno sigurnosti da takvu pogodnost koriste bez straha da će ih se zbog toga negativno percipirati.
S druge strane, dio ispitanika smatra da bi veća sloboda u korištenju godišnjeg odmora mogla dovesti do odmornijih, zadovoljnijih i produktivnijih zaposlenika. Drugi upozoravaju da bi bez jasno postavljenih pravila i odgovornosti moglo doći i do zloupotrebe sustava.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo reagirao je na medijske navode prema kojima voda u Gospiću pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS spojeve, ističući da su tijekom 2026. provedena uzorkovanja te da dosadašnji rezultati ne upućuju na njihovu povišenu prisutnost
Poslušaj članak
HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u sklopu državnog monitoringa. Rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije, zbog čega Zavod tvrdnju da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana smatra netočnom.
Prema Planu državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2026. godinu, parametar ‘Zbroj PFAS-ova’ dio je monitoringa parametara skupine B u svim zonama opskrbe u Hrvatskoj. Za zonu opskrbe Mrđenovac, u kojoj se nalazi Gospić, predviđena su dva uzorka. Prvi je uzet 28. travnja u Bilaju, a rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova, uključujući njihov zbroj, bili su manji od granice kvantifikacije od 0,0015 mikrograma po litri. Drugo uzorkovanje planirano je za rujan.
Dodatna uzorkovanja provedena su i ranije. Ličke vode 23. ožujka uzorkovale su vodu na izvorištu Mrđenovac, s kojeg se opskrbljuje Gospić, kao i vodu koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar. U oba slučaja rezultati za svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije.
Zbog zabrinutosti javnosti HZJZ je 11. kolovoza proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića. Rezultati tog uzorkovanja još nisu objavljeni, a Zavod najavljuje da će ih podijeliti s javnošću.
Analize su tijekom godine provedene i na drugim crpilištima u Ličko-senjskoj županiji. Prema HZJZ-u, rezultati sirovih voda bili su ispravni prema praćenim kemijskim parametrima, dok su zabilježene mikrobiološke neispravnosti. Sirova voda s vodocrpilišta dezinficira se prije distribucije, a voda isporučena potrošačima bila je mikrobiološki ispravna.
Od početka godine do 10. kolovoza provedeno je i 159 analiza parametara skupine A na području županije, pri čemu su dva uzorka bila neispravna zbog samih izljevnih mjesta. Nakon poduzetih mjera ponovljeni uzorci bili su sukladni.
PFAS spojevi novi su parametar redovnog monitoringa od 2026. godine pa za njih još nije moguće pratiti dugogodišnje trendove. HZJZ navodi da dosadašnji rezultati 14 analiza provedenih tijekom ove godine pokazuju da su PFAS-ovi detektirani samo u jednom uzorku, na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižima od maksimalno dopuštenih. Utvrđena koncentracija iznosila je 0,0052 mikrograma po litri.
Na temelju raspoloživih podataka o izvorištima javne vodoopskrbe te podataka o odlagalištu Rakitovac i nelegalnom odlagalištu Bilaj, vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva zaključili su da nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s tih lokacija na izvorišta koja služe javnoj vodoopskrbi Ličko-senjske županije.
HZJZ stoga navodi da rezultati monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije. Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima. Zavod pritom poziva građane da nastave pratiti upute isporučitelja vode.
– Stručnjaci HZJZ-a u potpunosti razumiju zabrinutost stanovnika Ličko-senjske županije i žele jasno poručiti da građani nisu sami u zaštiti svojega zdravlja i okoliša – poručuju iz Zavoda, naglašavajući važnost kontinuiranog utvrđivanja činjenica, stručne interpretacije nalaza i odgovornog informiranja javnosti na temelju provjerenih podataka.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja
Poslušaj članak
Povodom slučaja u kojemu je policijski službenik sa službenog plovila bacio psa u otvoreno more kod mjesta Kraj na Pašmanu, što je zabilježeno na šokantnoj videosnimci koja kruži medijima i društvenim mrežama, udruga Prijatelji životinja podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova službenu prijavu i zahtjev za provođenje unutarnje istrage.
Kako navode u Udruzi, ovaj incident, oko kojega je sama policija naknadno redefinirala svoje službeno priopćenje, otvara ozbiljna pitanja o protokolima postupanja prema životinjama u kriznim situacijama.
Prijatelji životinja ukazuju da je na videosnimci koja je preplavila medije vidljivo postupanje policijskog službenika prema psu koje je izazvalo opravdano zgražanje brojnih građana. Ističu da su dodatnu zabrinutost unijele oprečne i zbunjujuće informacije o tome tko je i kada stvarno zbrinuo psa, pri čemu je policija tek pod pritiskom svjedočanstava građana i medijskih napisa priznala da su preplašenog psa iz mora zapravo prve izvukle i nahranile privatne osobe na plaži, dok je pas cijelu noć proveo sam na jedrilici.
– Želimo jasno naglasiti da ovo nipošto ne bi smjela biti slika policije u Hrvatskoj. Podsjećamo na brojne situacije u kojima upravo policijski službenici požrtvovno pomažu i spašavaju napuštene i ugrožene životinje na terenu. Također, podsjećamo i da psi u kriznim situacijama svakodnevno spašavaju ljudske živote, čega su u MUP-u itekako svjesni. Nadamo se da je ovdje riječ o izoliranom slučaju pojedinca, no upravo zbog očuvanja ugleda cjelokupnog policijskog sustava i povjerenja građana, ovaj događaj zahtijeva transparentan i profesionalan pravni epilog – poručuju iz Udruge.
Dodaju i da je pas živo, osjetilno biće, koje osjeća strah i bol, te da je zakonska i civilizacijska obaveza da se prema njemu tako i postupa. Pritom naglašavaju da životinja ni na koji način nije i ne može biti kriva za sudbinu, postupke ili način života svojeg skrbnika.
Slijedom svega navedenoga, Prijatelji životinja su u svojoj službenoj prijavi nadležnim službama MUP-a izričito zatražili hitno provođenje detaljne unutarnje istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti postupanja navedenog policijskog službenika te, ako se istragom dokažu propusti i prekoračenje ovlasti, pokretanje odgovarajućih stegovnih postupka i sankcioniranje.
Također, traže utvrđivanje odgovornosti unutar policijske postaje zbog propusta u službenom protokolu zbrinjavanja životinje, kao i zbog plasiranja inicijalnih, pokazalo se, netočnih i zbunjujućih informacija u javnost o sudbini psa. Naposljetku, zatražili su službenu i provjerenu informaciju o tome gdje se pas sada točno nalazi i u kakvom je zdravstvenom i psihofizičkom stanju budući da javnost s pravom insistira na potvrdi da je životinja konačno na sigurnom i adekvatno zbrinuta.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja.
Alma Career Croatia provela je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 650 ljudi, o tome gdje završava poslovna pristojnost, a počinje potreba za mirom tijekom godišnjeg odmora
Poslušaj članak
Godišnji odmor vrijeme je za predah od poslovnih obveza, ali i ljudi s kojima ih dijelimo. No, ponekad nam se kolege nađu na putu i ondje gdje ih najmanje očekujemo, primjerice na plaži. A što ako među ručnicima, suncobranima i ležaljkama vidimo šefa?
Kako bi Hrvati reagirali u takvoj situaciji, bi li mu prišli, samo ga pozdravili ili pokušali ostati neprimijećeni, istražila je međunarodna tvrtka Alma Career Croatia, u Hrvatskoj prepoznatljiva po portalu MojPosao. U anketi je sudjelovalo više od 650 ispitanika.
Kratak razgovor ili samo pozdrav
Najveći dio Hrvata, njih 40%, tvrdi da bi šefu uljudno prišli i kratko s njim popričali. Smatraju kako je u pitanju osnovna kultura, no pritom ističu da razgovor ne bi imao veze s poslom. Zadržali bi se na ugodnom i kratkom čavrljanju, u opuštenoj atmosferi.
Gotovo podjednak broj građana (39%), šefa bi tek kratko pozdravio, bez zadržavanja, a zatim nastavio svojim putem. Takav znak pristojnosti smatraju sasvim dovoljnim, napominjući kako i nadređeni tijekom odmora imaju pravo na privatnost i vlastiti mir.
Neki bi ipak radije ostali neprimijećeni
Ipak, ne gledaju svi jednako blagonaklono na mogućnost susreta sa šefom izvan radnog okruženja. Tako 13% Hrvata priznaje da ne bi učinilo baš ništa, nadajući se da ih šef neće primijetiti. Kako objašnjavaju, s njim provode sasvim dovoljno vremena na poslu, pa druženje ne žele nastavljati i tijekom godišnjeg odmora.
Neki bi otišli i korak dalje. Naime, 8% ispitanika tvrdi kako ne bi čekalo da vidi hoće li ih šef primijetiti, već bi se odmah udaljilo, i to ‘glavom bez obzira’.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.