Connect with us

Asistivna tehnologija

TEHNOLOGIJA ZA GLUHE Slušni aparat bez ‘neselektivne buke’

Objavljeno

/

Krupni plan muškarca s čepićem za uho.
Foto: Pexels

Zasad se AAD oslanja na elektrode pričvršćene na mozak u kliničkom okruženju. No sudionici studije bili su iznimno zadovoljni onim što je AAD demonstrirao u testnoj fazi

Poslušaj članak

Jedno od područja u kojima je asistivna tehnologija zabilježila značajan napredak je razvoj slušnih aparata za gluhe i nagluhe osobe koji, pitate li korisnike, ipak imaju jedan golemi nedostatak.

Riječ je naime o pojačavanju svih zvukova i glasova u okruženju – problem tzv. neselektivne buke – što kod korisnika suvremenih slušnih aparata često iziskuje mentalne napore kako bi se usredotočili na konkretan razgovor. Jer sluh ne znači tek pravilno tumačenje izgovorenih riječi, iscrpljujuće je usredotočiti se na jedan glas u prepunoj prostoriji dok istodobno slušate pozadinsku buku izraženu u jednakim decibelima.

Stoga brojne gluhe i nagluhe osobe nerijetko odustaju od korištenja slušnih aparata upravo u trenucima kada im je to najpotrebnije, primjerice u javnom prijevozu ili u ugostiteljskim objektima.

No za ovu skupinu osoba s invaliditetom imamo jednu sjajnu i jednu ne baš tako dobru vijest.

Dobra je vijest da skupina znanstvenika radi na sustavu koji bi mogao omogućiti slušne aparate kontrolirane mozgom. U istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nature Neuroscience, glavni autor studije Vishal Choudhari kaže kako s kolegama pokušava razviti pametnu tehnologiju koja zna što korisnik slušnog aparata sluša. Žele poboljšati taj jedan zvuk ili glas, a istovremeno smanjiti glasnoću bilo kojeg drugog zvuka, glasa ili pozadinske buke.

Kako bi to postigli, osmislili su sustav koji čita moždane valove i, koristeći umjetnu inteligenciju, interpretira što slušatelj sluša.

– Mnogi slušni aparati koriste oblikovanje snopa, koje pojačava zvukove koji dolaze iz određenog smjera, obično ispred slušatelja. Ali pravi razgovori su dinamični. Ljudi okreću glavu, prebacuju pažnju ili čak slušaju nekoga bez da ga izravno gledaju – rekao je Choudhari.

Stoga su Choudhari i njegov tim razvili  algoritme strojnog učenja u stvarnom vremenu koji bi mogli ispitati moždane valove i identificirati razgovore koje su slušala četiri sudionika testa s normalnim sluhom. Istraživači su to nazvali ‘sustavom dekodiranja slušne pažnje zatvorene petlje’ (AAD).

Željeli su saznati može li AAD biti dovoljno točan i brz da selektivno pojača glas pojedinog govornika, a istovremeno potisne pozadinske glasove. Iako koncept zvuči nevjerojatno, daleko je od spremnog za opću upotrebu, a to je ona loša vijest za gluhe i nagluhe osobe

Zasad se AAD oslanja na elektrode pričvršćene na mozak u kliničkom okruženju. No sudionici studije bili su iznimno zadovoljni onim što je AAD demonstrirao u testnoj fazi. Sustav je pokazao dobre rezultate, kažu istraživači, bez obzira na to jesu li vodili sudionike da slušaju određeni razgovor, a zatim ih zamolili da preusmjere pažnju, kao i kada su sudionici slobodno odabrali razgovor.

Razgovori koje bi u testnom okruženju odabrali postajali su glasniji, dok su oni pozadinski bivali tiši. Ohrabrujući je to korak za gluhe i nagluhe osobe prema svijetu bez ‘neselektivne buke’.

Asistivna tehnologija

TEHNO-INKLUZIJA Nova svakodnevica osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi na kauču u moderno uređenom dnevnom boravku i nosi velike VR naočale povezane kabelom. Okrenuta je prema kameri, s blagim osmijehom, dok u pozadini vise minimalistička zidna slika i vidi se dio namještaja.
Foto: Apple

Tehnološka korporacija pripremila je posebno iznenađenje za ljude koji se kreću u električnim invalidskim kolicima

Poslušaj članak

Tehnološka korporacija Apple očito nije davala prazna obećanja kada je onomad najavila da će uložiti maksimalne napore kako bi svoje proizvode učinila pristupačnijima, a korisnicima s invaliditetom osigurala nesmetano kretanje bespućima digitalnog prostora.

Program Apple Intelligence već je osvojio panegirike zajednice osoba s invaliditetom diljem svijeta, no uz aplikaciju Voice Control postaje inkluzivniji nego ikad, koristeći prirodni jezik kako bi pomogao korisnicima s nizom fizičkih teškoća da se u potpunosti kreću iPhoneom i iPadom.

Uz novi fleksibilan unos, korisnici mogu opisati gumbe na zaslonu i kontrole prirodnim jezikom umjesto da pamte točne naljepnice ili brojeve. Opcija ‘kažite ono što vidite’ namijenjena je za navigaciju bilo kojom aplikacijom, uključujući one s vizualnim izgledima, koristeći intuitivni jezik poput ‘dodirnite vodič o najboljim restoranima’ ili ‘otvorite narančastu mapu’. To također može pomoći korisnicima da prevladaju prepreke kada neke aplikacije nisu pravilno označene za pristupačnost.

No Apple je pripremio posebno iznenađenje za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima.

Za neke ljude koji koriste invalidska kolica, vožnja s joystickom nije opcija, a alternativne kontrole pogona mogu biti bitan dio neovisnog kretanja. Koristeći precizni sustav praćenja očiju na Apple Vision Pro, nova značajka kontrole invalidskih kolica za napajanje korisnicima nudi responzivnu metodu ulaza za kompatibilne alternativne pogonske sustave. Uz Vision Pro, praćenje očiju ne zahtijeva čestu ponovnu kalibraciju i radi u različitim uvjetima osvjetljenja.

Nova značajka kontrole invalidskih kolica koristi sustav preciznog praćenja očiju na Apple Vision Pro kako bi ponudila responzivnu metodu unosa za kompatibilne alternativne pogonske sustave.

– Opcija da sam kontroliram svoja invalidska kolica je neprocjenjiva za mene – kaže Pat Dolan, koji već deset godina živi s ALS-om, teškim oblikom invaliditeta.

– S ovom novom značajkom, Apple razvija tehnologiju za poboljšanje života ljudima kojima je to najpotrebnije.

Ljudi koji koriste električna invalidska kolica s Apple Vision Pro svjedoče kako im je ova tehnologija znatno povećala mobilnost, a samim time i mogućnosti samostalnijeg života, no Apple obećava kako ne namjerava prestati razvijati proizvode koji će bitno olakšati svakodnevicu osobama s invaliditetom.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

ATAAC 2026 ponovno okuplja svjetske stručnjake u Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazan živahan konferencijski prostor ispunjen sudionicima koji razgledavaju i isprobavaju različita asistivna tehnološka rješenja. U prvom planu nekoliko osoba razgovara za izlagačkim stolovima na kojima su postavljeni komunikacijski uređaji i druga specijalizirana oprema. Atmosfera djeluje profesionalno, ali istovremeno opušteno i interaktivno. S obje strane prostora nalaze se promotivni štandovi i roll-up plakati međunarodnih proizvođača asistivne tehnologije, dok brojni sudionici razgovaraju, demonstriraju uređaje i razmjenjuju iskustva. Prostorija je moderno uređena, s velikim staklenim stijenkama i jakom rasvjetom, što dodatno naglašava dinamičnost događanja. Fotografija ostavlja dojam međunarodne stručne konferencije ili sajma posvećenog asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji.
Foto: Miroslav Vrankić

Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.

Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.

Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.

ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.

Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.

U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.

ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.

Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.

Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.

Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.

Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.

Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.

– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.

Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.

Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.

Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.

– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.

Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

EGZOSKELET ZA MASE Uskoro kreće masovna proizvodnja?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom

Poslušaj članak

Ova sjajna, neopisivno korisna tehnologija u skorijoj bi budućnosti trebala postati dostupna svima, pa i onim siromašnijim slojevima društva.

Govorimo o bioničkom egzoskeletu, a najavu da bi ova asistivna tehnologija uskoro mogla krenuti u masovniju proizvodnju, pa samim time biti i jeftinija, izrekao je Sam Walmsley iz londonske konzultantske tvrtke Orthotic Consultancy, koja provodi ispitivanje tržišta.

Kako Walmsley sam kaže, egzoskeleti će ‘biti dostupni masama’.

Bionički egzoskelet, koji proizvodi tvrtka Bionic Power, testirao je sedmogodišnji dječak s cerebralnom paralizom Asger iz Strouda u Gloucestershireu koji nije krio oduševljenje zbog mogućnosti kretanja bez tuđe pomoći. Prvi je put, kaže, do škole hodao sam i to mu je iskustvo bilo ‘ludo uzbudljivo’.

Dakako, ovog trenutka problem s ovim egzoskeletom, dizajniranim za mališane svih uzrasta, njegova je paprena cijena od 72 tisuće britanskih funti, što i ne čudi uzimajući u obzir troškove proizvodnje. No to bi se do kraja ovog desetljeća moglo promijeniti, a vjeruje se da bi bioničke egzoskelete zdravstveni sustavi nekih razvijenijih zemalja mogli staviti na listu osnovnih pomagala.

Podjsetimo, cerebralna paraliza pogađa otprilike jedno od 400 djece na svjetskoj razini, što uopće nije zanemariva brojka. Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom, dakle razvojnim invaliditetom koji utječe na kretanje i koordinaciju.

Mama dječaka Asgera vjeruje da će ipak uspjeti prikupiti sredstva za kupnju egzoskeleta, no za tu misiju će im trebati humanitarna akcija.

– Invaliditet je skup – bila je kratka mama Holy.

Jer kućanstvima u kojima žive djeca s invaliditetom potrebno je barem tisuću eura više mjesečno negoli drugim kućanstvima kako bi postigli isti životni standard, prema podacima dobrotvorne organizacije Scope. Ista organizacija provela je istraživanje prema kojemu se ta razlika znatno povećava iz godine u godinu, a to je za obitelji frustrirajuće i iscrpljujuće. 

Osnivačica dobrotvorne organizacije Action Cerebral Palsy, Amanda Richardson, rekla je da prepreke u pristupu pristupačnoj tehnologiji i stručnjacima mogu stvoriti tjeskobu za obitelji.

– Djeca s cerebralnom paralizom jedna su od skupina koje najdulje čekaju na upućivanje i intervencije – rekla je Richardson.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu