Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

KAOS ZVANI PROSINAC Blagdani su divni, ali dozlaboga stresni

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana obitelj koja provodi zajedničko vrijeme u kuhinji i okupljeni su oko stola. Prostorija izgleda ugodno i živopisno, s raznim predmetima rasutim po prostoru koji ukazuju na svakodnevni život. U prvom planu je vesela figurica snjegovića s crnim šeširom.
Foto: Pixabay

Što se tiče šoping groznice, napravite si listu poklona, unaprijed definirajte koliko ćete potrošitii nikako ne kupujte u zadnji tren. Što ranije krenete u božićnu kupnju, imat ćete veći izbor darova i nećete zaglaviti u gužvi

Koliko god volimo blagdansko vrijeme i mislimo da smo sve počeli pripremati na vrijeme, uvijek se nekako podrkade doza stresa i previše moranja, kao da nakon prosinca više ništa ne postoji. Evo nekoliko načina da lakše preživite.

 Blagdani podrazumijevaju savršeno čistu kuću, fini ručak i fantastične dekoracije. No, ako vam to predstavlja izvor stresa onda je vrijeme da posložite svoju listu prioriteta. Obiteljsko okupljanje organizirajte samo ako to doista želite. Pristanite samo na ono što vas čini sretnima i što će vam donijeti radost, a recite ‘ne’ obvezama za koje znate da će vam donijeti razočarenje.

Svakako zadržite svoju rutinu. Ako ste navikli primjerice svako jutro prakticirati neki oblik tjelovježbe, nema razloga da od toga odustanete samo zato što su blagdani. Isto se odnosi i na primjerice meditaciju, čitanje i ostale oblike opuštanja. Rutinu koja vam stvarno odgovara nije jednostavno pronaći , ali ju je jako jednostavno izgubiti. Ona će vam i tijekom blagdana dati onaj osjećaj sigurnosti i smirenosti što nam je svima tada najpotrebnije.

Podijelite obaveze. Ako ste domaćin obiteljskih okupljanja, onda nemoje pokušavati sve učiniti sami. Angažirajte ukućane neka pomognu oko čišćenja, pečenja kolača, pripreme jela, itd. Svaki član neka sudjeluje u pripremi blagdanske zabave. Uz dobru organizaciju i pravednu raspodjelu zadataka, sigurno će sve proći u najboljem redu.

Što se tiče šoping groznice, napravite si listu poklona, unaprijed definirajte koliko ćete potrošitii i nikako ne kupujte u zadnji tren. Što ranije krenete u božićnu kupnju, imat ćete veći izbor darova i nećete zaglaviti u gužvi.

Jednom kad svi sjednete za blagdanski stol izbjegavajte  izbjegavajte napete teme koje i inače izazivaju razmirice. Poslije ručka organizirajte neku grupnu aktivnost koja opušta, a nije razgovor.

I za kraj, ne opterećujte se visokim očekivanjima i nepotrebnim perfekcionizmom. Najvažnije je provesti kvalitetno vrijeme s voljenima.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kutak za stručnjake

Sindrom stranog naglaska rijedak je i neugodan za oboljele

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije osobe koje sjede na kamenoj klupi na otvorenom prostoru. Osoba s lijeve strane nosi crnu majicu kratkih rukava, svijetloplave traperice i tenisice s debelim bijelim potplatom. Osoba s desne strane nosi crnu haljinu, crne najlonke i crne tenisice. Drži mobitel u ruci, a pored nje je bijela torba s cvjetnim uzorkom. Ispred njih su dvije šalice za kavu. U pozadini se vide stolice i biljke.
Foto: Pixabay

Promjene u govoru obično uključuju izmjene u ritmu, intonaciji i izgovoru, što stvara iluziju stranog naglaska. Na primjer, osoba koja je uvijek govorila standardnim američkim engleskim može zvučati kao da ima britanski ili francuski naglasak. Iako sindrom ne utječe na sposobnost razumijevanja jezika, često izaziva socijalnu anksioznost kod oboljelih zbog neočekivanih promjena u načinu komunikacije

Sindrom stranog naglaska (Foreign Accent Syndrome) rijedak je neurološki poremećaj kod kojeg osoba počinje govoriti s naglaskom koji djeluje strano ili različito od njezinog uobičajenog govora. Ovo stanje najčešće se javlja nakon moždanog udara, ozljede glave, operacija mozga ili neuroloških poremećaja poput multiple skleroze.

Osobe sa sindromom stranog naglaska doživljavaju promjene u govoru koje uključuju izmjenu intonacije, ritma i izgovora. Te promjene mogu nalikovati određenom stranom naglasku, iako osoba nije imala prethodno iskustvo s tim jezikom ili naglaskom. Na primjer, netko tko govori hrvatski može zvučati kao da ima ruski, njemački ili talijanski naglasak.

Sindrom stranog naglaska povezan je s oštećenjima u dijelovima mozga odgovornim za kontrolu govora i jezika, osobito u području motoričkog korteksa koji upravlja mišićima potrebnim za artikulaciju. To oštećenje uzrokuje suptilne promjene u govoru, što može stvoriti dojam stranog naglaska.

Liječenje sindroma stranog naglaska ovisi o uzroku i individualnim potrebama pacijenta. Glavni pristup obuhvaća terapiju govora, koju provode logopedi. Cilj je raditi na korekciji naglaska, poboljšanju artikulacije i ritma govora te olakšavanju komunikacije. Terapija može biti intenzivna, s vježbama koje uključuju govorne uzorke i ponavljanje, kako bi se smanjio utjecaj stranog naglaska.

Ako je sindrom posljedica neurološkog oštećenja, poput moždanog udara, potrebna je rehabilitacija koja može uključivati fizikalnu terapiju i kognitivne vježbe. Psihološka podrška, kao što je savjetovanje, također je važna jer sindrom može izazvati emocionalne poteškoće poput tjeskobe ili depresije​

Sindrom stranog naglaska iznimno je rijedak, s manje od stotinu dokumentiranih slučajeva širom svijeta. Upravo njegova rijetkost i neobičnost čine ga intrigantnim za znanstvenike i stručnjake.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Metakolinsko testiranje važan je alat u dijagnostici astme

Objavljeno

/

Na slici je osoba koja koristi inhalator. Osoba drži inhalator u desnoj ruci i pritiska ga, dok lijevom rukom drži vrat. U pozadini se vidi oblak pare ili dima. Osoba nosi ružičastu majicu s kratkim rukavima. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje upotrebu inhalatora, što može biti relevantno za osobe koje pate od astme ili drugih respiratornih problema.
Foto: Pixabay

Metakolinsko testiranje koristi se u situacijama kada simptomi poput kašlja, zaduhe ili piskanja ukazuju na astmu, ali druge dijagnostičke metode nisu dale jasne rezultate. Koristi se za procjenu težine bronhijalne hiperreaktivnosti i u istraživačke svrhe, za bolje razumijevanje funkcije dišnog sustava

Metakolinsko testiranje je dijagnostička metoda koja se koristi za procjenu bronhijalne hiperreaktivnosti, odnosno preosjetljivosti dišnih puteva. Najčešće se primjenjuje kod pacijenata u kojih postoji sumnja na astmu, ali nije moguće postaviti jasnu dijagnozu temeljem simptoma ili drugih pretraga.

Čitateljicu je zanimalo kako se provodi sama pretraga pa idemo redom.

Pacijent inhalira metakolin, tvar koja uzrokuje sužavanje bronha kod osoba s preosjetljivim dišnim putevima. Tijekom testa koristi se spirometrija za mjerenje FEV1 (forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi). Ako FEV1 padne za 20 posto ili više nakon inhalacije metakolina, test je pozitivan.

Test započinje s niskom dozom metakolina, koja se postupno povećava sve dok ne dođe do značajnog pada FEV1 ili se ne dostigne maksimalna doza.

Nakon završetka testa, pacijentu se daje bronhodilatator kako bi se opustili bronhi i ublažili simptomi suženja.

Metakolinsko testiranje koristi se u situacijama kada simptomi poput kašlja, zaduhe ili piskanja ukazuju na astmu, ali druge dijagnostičke metode nisu dale jasne rezultate. Koristi se za procjenu težine bronhijalne hiperreaktivnosti i u istraživačke svrhe, za bolje razumijevanje funkcije dišnog sustava.

Ovo testiranje nije prikladno za osobe s teškim suženjem dišnih puteva, nedavnim srčanim problemima, poput infarkta miokarda ili ozbiljnih aritmija. Nije ni za osobe s nekontroliranim visokim krvnim tlakom i trudnice.

Važno je pridržavati se uputa za pripremu prije testiranja. Dakle, određeni lijekovi mogu utjecati na rezultate testa, pa je potrebno privremeno ih prestati uzimati. To uključuje bronhodilatatore:

kratkodjelujući (npr. salbutamol) – ne uzimati najmanje 6 sati prije testa;

dugodjelujući (npr. salmeterol, formoterol) – obično se prekida 12-24 sata prije testa;

antihistaminici – treba ih izbjegavati 48 sati prije testiranja;

inhalacijski kortikosteroidi – u nekim slučajevima, može se savjetovati da se prekine upotreba, ovisno o preporuci liječnika;

kofein (kava, čaj, čokolada, energetski napici) – ne konzumirati najmanje 6 sati prije testa, jer može utjecati na reaktivnost dišnih puteva.

Ne smije se pušiti najmanje 24 sata prije testa, jer pušenje može utjecati na dišne puteve.

Treba izbjegavati intenzivne tjelesne aktivnosti 24 sata prije testa, jer mogu promijeniti reaktivnost dišnih puteva.

Preporučuje se lagani obrok najmanje dva sata prije testiranja. Ne dolazite na testiranje potpuno gladni, ali izbjegavajte teške obroke neposredno prije testa.

Testiranje se ne provodi ako imate akutne simptome respiratorne infekcije (npr. prehlada, gripa) jer to može utjecati na rezultate. Ako osjećate značajne simptome astme ili drugih respiratornih problema na dan testiranja, obavijestite medicinsko osoblje.

Nosite udobnu odjeću koja ne ograničava disanje.

Iako je test općenito siguran, može izazvati neke nuspojave poput teškog bronhospazma (naglo sužavanje dišnih puteva). Možete osjetiti nelagodu i otežano disati, a ozbiljnije reakcije moguće su u rijetkim slučajevima kod izrazito osjetljivih pacijenata.

Metakolinsko testiranje važan je alat u dijagnostici astme i drugih stanja povezanih s hiperreaktivnošću dišnih puteva. Ipak, provodi se uz oprez i pod nadzorom stručnog medicinskog osoblja kako bi se osigurala sigurnost pacijenta.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

‘Alisa u zemlji čudesa’ vrlo je neobičan sindrom, evo što znači

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje scenu iz bajke "Alisa u zemlji čudesa". U središtu slike nalazi se djevojka u bijeloj haljini koja hoda stazom okruženom velikim gljivama. Na lijevoj strani slike nalazi se lik s cilindrom koji sjedi na stolici i okružen je knjigama. U zraku lete karte za igranje, a na desnoj strani visi džepni sat. Na tlu se nalazi crna mačka pored otvorene knjige. Cijela scena ima nadrealni i čarobni ugođaj, karakterističan za priču o Alisi.
Foto: Pixabay

Osobe s ovim sindromom mogu doživjeti izobličene senzacije veličine, udaljenosti i vremena, često usporedive s događajima iz romana ‘Alisa u zemlji čudesa’ Lewisa Carrolla

Alice-in-Wonderland sindrom (AIWS), poznat i kao Toddov sindrom, rijetki je neurološki poremećaj koji uzrokuje promjene u percepciji stvarnosti. Osobe s ovim sindromom mogu doživjeti izobličene senzacije veličine, udaljenosti i vremena, često usporedive s događajima iz romana ‘Alisa u zemlji čudesa’ Lewisa Carrolla.

AIWS najčešće pogađa vid, ali i druge osjete. Ključni simptomi uključuju:

mikropsiju – predmeti se doimaju manjima nego što jesu;

makropsiju – predmeti se doimaju većima nego što jesu;

promjene percepcije tijela – oboljeli može osjećati da su dijelovi tijela premali, preveliki ili izvan proporcija;

izobličenje vremena – osjećaj da vrijeme teče prebrzo ili presporo;

percepcija udaljenosti – objekti mogu izgledati bliže ili udaljeniji nego što su stvarno.

Ovi simptomi mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati i često su povezani s migrenama, epilepsijom, infekcijama (poput Epstein-Barr virusa) ili čak traumama mozga.

Uzrok sindroma nije potpuno jasan, ali povezan je s promjenama u mozgu, posebno u regijama odgovornim za procesuiranje vizualnih i prostorno-vremenskih informacija. Migrene su najčešći okidač, no sindrom se može javiti i zbog virusnih infekcija (posebno kod djece), neuroloških stanja (poput epilepsije), poremećaja spavanja ili umora.

Alice-in-Wonderland sindrom najčešće se javlja kod djece, ali se može pojaviti i kod odraslih. Kod djece, simptomi često nestaju s godinama.

Dijagnoza se temelji na kliničkim simptomima i isključivanju drugih stanja, poput tumora mozga ili mentalnih poremećaja. Liječenje obično uključuje upravljanje osnovnim uzrokom, poput migrena ili infekcija. Ako je uzrok virus, simptomi često nestaju sami od sebe.

Naziv sindroma dolazi iz Carrollova romana jer simptomi podsjećaju na Alisine avanture, poput trenutka kada raste ili se smanjuje nakon što pojede kolačić ili popije napitak. Postoji čak i teorija da je Carroll, koji je patio od migrena, možda crpio inspiraciju za priču iz vlastitog iskustva.

Alice-in-Wonderland sindrom fascinira medicinsku i znanstvenu zajednicu, a ujedno pruža uvid u to kako mozak obrađuje stvarnost. Unatoč neugodnosti, stanje obično nije trajno i nema ozbiljne posljedice.

Nastavi čitati

U trendu