Za pretilost  se može reći da je pandemija koja značajno narušava kvalitetu života.  Na globalnoj razini 47 posto  žena  ima prekomjernu tjelesnu masu.

S ciljem ukazivanja na specifičnosti pretilosti u odnosu na spol i njenih posljedica, specifičnosti međuovisnosti o psihičkim poremećajima u odnosu na spol te specifičnosti terapijskih intervencija ovisno o spolu Klinika za psihijatriju Sveti Ivan organizirala je prošli četvrtak simpozij „ Pretilost i psihopatologija kod žena: jučer-danas-sutra“.

Na simpoziju su  vodeći stručnjaci  iz područja epidemiologije, endokrinologije, psihijatrije, nutricionizma, interne medicine, fizioterapije i javnog zdravstva održali predavanja o raznim vidovima pretilosti kod žena, od javnozdravstvenih pokazatelja, hormonskih i  psihičkih posebnosti, do uloge lijekova, tjelesne aktivnosti i suvremenih oblika liječenja, uključujući i kirurške zahvate.

Sudionike je prigodnim riječima pozdravila Ivana Đerek- Dubravčić iz Gradskog ureda  za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Naglasila je da pretilost  je sve značajniji javnozdravstveni izazov ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Stoga se tom problemu treba pristupiti stručno i sveobuhvatno.

„U gradu Zagrebu svjesni smo izazova javnozdravstvenog značaja pretilosti i u suradnji sa zdravstvenim ustanovama  provodimo niz projekata i aktivnosti koji su  usmjereni  smanjivanju rizika razvoja kroničnih bolesti , a  između ostalog  povezani su i sa pretilosti. U 2025. godini za provedbu projekata koji su usmjereni regulaciji tjelesne težine i usvajanju zdravih životnih navika izdvajamo preko 200 tisuća eura. Jedan  od projekata  koji sufinanciramo je i Dnevna  bolnica za poremećaj  prehrane u sklopu Klinike za  psihijatriju Sveti Ivan koju vodi psihijatar  Hrvoje Handl“, rekla je  Đerek- Dubravčić.

Epidemiolog  iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Sanja Musić-Milanović naglasila je da najveća  prevalencija prekomjerne tjelesne mase žena na Karibima, u Sjevernoj Africi, te na  Bliskom istoku i Oceaniji. Srednja i Istočna Europa bilježi stagnaciju kad je u pitanju  porast indeksa tjelesne mase u zadnjem desetljeću.

” U Hrvatskoj možemo očekivati  da minimalno će 80  posto žena u nekom trenutku imati prekomjernu  tjelesnu masu. Trenutno 50 posto žena  u dobi  iznad 18 godina ima previše kilograma, odnosno  prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prosjek Europske unije je 45 posto, a Hrvatska je iznad toga, te možemo  reći  da su  naše žene europske  prvakinje  po višku kilograma“, rekla je  Musić- Milanović. Navela je istraživanje koje pokazuje da 34 posto djevojčica u dobi od osam godina pati od debljine dok  u adolescenciji prevalencija privremeno opada. Spomenula je da žene s nižim mjesečnim  prihodima imaju problem prekomjerne tjelesne mase i debljine u odnosu na ostale. Također žene nižeg obrazovanja imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne  mase, nego žene srednjeg i višeg obrazovanja.

„Hrvatske žene s nižim obrazovanjem su opet prve u Europi što se tiče prekomjerne tjelesne mase. Najveći udio u Hrvatskoj  žena s prekomjernom  tjelesnom masom su  one s nižim  obrazovanjem“, upozorila je Musić- Milanović.

„Žene koje žive u gradovima su opet prve u  Europi  što se tiče prekomjerne  tjelesne  mase. Najveći udio žena s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom koje žive u gradovima su u Hrvatskoj“, rekla je Musić- Milanović.

Naglasila je da se prekomjerna tjelesna masa može prevenirati. Za to trošimo 6,6 posto zdravstvenog  budžeta. Navela je da 85 posto ljudi s šećernom bolešću tipa dva ima višak kilograma, odnosno 75 posto ljudi s hipertenzijom  ima višak kilograma.

„Prekomjerna tjelesna masa i debljina je jedini statistički  značajno prepoznatljivi  rizik za pet vodećih nezaraznih  bolesti  od kojih poboljeva i umire između 92 i 96 posto ljudi u Hrvatskoj. Ništa se ne daje u prepoznavanje i rješavanje ovog  problema. Kada bi se nešto učinilo do 2050. godine mogli bi smo spriječiti pola milijuna bolesti, samo da zaustavimo porast debljine,  izbjegli bi pola milijuna bolesti . Ako to ne napravimo možemo očekivati da će djeca rođena 2050. godine živjeti tri i pol godine kraće  u odnosu na djecu rođenu 2020. godine”, poručila je Musić- Milanović.

Endokrinolog  iz KBC Zagreb Maja Baretić govorila je o operativnom liječenju pretilosti i predoperativnoj obradi. Operativno liječenje se provodi kada konzervativne metode liječenja pretilosti više ne pomažu. Radi se o barijatrijskoj kirurgiji. Ova kirurgija značajno poboljšava kvalitetu života i smanjuje pobol povezan  s pretilošću, ali zahtjeva temeljitu predoperativnu  pripremu i cjeloživotnu suradnju pacijenta s medicinskim timom.

Predoperativna obrada ključna je za smanjenje perioperativnih rizika i postizanje dugoročnih optimalnih ishoda. Obuhvaća detaljnu medicinsku anamnezu, laboratorijske pretrage, endoskopski pregled gornjeg probavnog sustava, psihološku procjenu te procjenu  prehrambenih navika. Postoperativno praćenje uključuje prehrambene prilagodbe, suplementaciju mikronutrijenata i redovite kontrole kako bi se osiguralo dugoročno održavanje rezultata i prevencija komplikacija. Potrebna je i psihološka podrška.

O nutricionističkim intervencijama kod pretilosti u žena govorila je nutricionistica Maja Žanko iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Nutricionistički  pristup treba biti usmjeren na postupno usvajanje uravnoteženih prehrambenih navika, normalizaciju prehrane i podršku u razvoju  fleksibilnog  odnosa  prema hrani i tijelu te vraćanju signala gladi i sitosti. Cilj intervencije nije restrikcijska dijeta, već izgradnja održivih navika hranjenja i kretanja koje promiču zdrave životne navike uz  poštivanje psihološkog stanja žene. Takav pristup omogućuje stvaranje temelja za dugoročnu stabilnost tjelesnog i mentalnog zdravlja, bez opasnosti  od yo-yo efekta kroz restrikciju i ponovno debljanje.

Psihijatrica Petrana Brečić je održala predavanje o debljini kao čimbeniku rizika za suicidalnost. Odnos između debljine i suicidalnosti je složen i ovisi o brojnim faktorima. Varira ovisno o kulturološkom konktekstu. U nekim kulturama punije tijelo simbolizira blagostanje, a u drugim se idealizira mršavost.

„Neke kulture u svijetu nestigmatiziraju debljinu, a u zapadnoj civilizaciji se promovira  kultura mršavosti što značajno utječe na žene. Različiti su oprečni rezultati istraživanja, neka  istraživanja kažu da debljina nema nikakav utjecaj na suicidalnost, a neka kažu da debljina promovira suicidalnost posebno kod mlađih žena koje stvaraju sliku o sebi. Međutim kod žena se ne radi  o izvršenju  suicida, nego istraživanja pokazuju da se radi o nekakvim razmišljanjima o tome“,  rekla je  Brečić.