Odrađen je ogroman posao da bi se ovo najveće klizište u Hrvatskoj stabiliziralo i saniralo, kaže zagrebački gradonačelnik

Radovi na sanaciji klizišta na Pantovčaku 241, na lokaciji na kojoj se nalazi Ured predsjednika RH Zorana Milanovića, u završnoj su fazi.

Sanacija klizišta počela je prije godinu i pol dana, nakon što se prošlog ožujka tlo na nekim mjestima spustilo i do desetak metara. Bio je to zahtjevan građevinski pothvat – koji je, uzgred, koštao 14 milijuna eura – jer je uz sve ostalo napravljena i cesta duga gotovo 400 metara. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, jučer je novinarima detaljno opisao kako će potporne konstrukcije i sustavi odvodnje trajno spriječiti ponovno aktiviranje klizišta.

– Još 2015. zabilježena su prva pucanja na ulazu u Ured predsjednika RH. Drago mi je da se nakon godine i pol to sada bliži kraju. Odrađen je ogroman posao da bi se ovo najveće klizište u Hrvatskoj stabiliziralo i saniralo – rekao je gradonačelnik Tomašević.

Nakon sanacije klizišta kreće se za ozelenjivanjem cijelog područja.

Grad Zagreb nastavit će sustavno sanirati aktivna klizišta u metropoli kako bi povećao otpornost grada na prirodne rizike. Sigurnost i kvaliteta života Zagrepčana prioritet su ove Gradske uprave.

U metropoli je stopa siromaštva dvostruko manja nego na razini države

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je Grad Zagreb u 2025. godini izdvajanja za socijalnu skrb povećao za 100 posto; lani su ta izdvajanja iznosila 28,5 milijuna, a ove godine oko 57 milijuna eura.

Istaknula je to Lora Vidović – pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom – otvarajući stručni skup organiziran povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Pročelnica Vidović, uz sve ostalo, navela je podatak kako je stopa siromaštva na razini države u porastu, prošle je godine iznosila 20,3 posto, dok je u metropoli više nego dvostruko manja. Lani je naime stopa siromaštva u Zagrebu iznosila tek 9,7 posto, no Gradska uprava ulaže značajne napore kako bi se i ta stopa smanjila.

– Dakle, i ovih 9,7 posto obvezuje nas na daljnje mjere. Zato smo trećinu gradskog proračuna za 2025. usmjerili na aktivnosti u području obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i stanovanja. Kontinuirano jačamo i kapacitete naših gradskih socijalnih ustanova i povećavamo dostupnost socijalnih usluga koje značajno pridonose i borbi protiv siromaštva – rekla je pročelnica Vidović.

Gradska uprava posebnu pozornost obraća na dječje siromaštvo, a kao jednu od mjera za njegovo suzbijanje pročelnica Vidović spomenula je besplatni prijevoz tramvajima i autobusima za svu djecu i tinejdžere do 18. godine života. Usto Grad Zagreb ulaže značajna sredstva i u stipendiranje učenika i studenata, pa i onih s invaliditetom. Broj onih koji primaju stipendiju povećan je za 85 posto u odnosu na 2021. godinu. I ne samo to, te su stipendije najviše u Republici Hrvatskoj te iznose 520 eura za studente, a za učenike 380 eura mjesečno.

Sudionici stručnog skupa, u organizaciji Grada Zagreba, na kraju su zaključili kako se ‘samo kroz solidarnost, suosjećanje i konkretne mjere može graditi društvo u kojem će svaki član, bez obzira na socioekonomski status, imati šansu za dostojanstven život i razvoj’. 

Radi se o bolestima koje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu te značajno utječu na kvalitetu života pojedinaca i društva u cjelini

Prvi put u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, koji će se održati od 18. listopada do 4. studenoga 2025. godine pod sloganom ‘Zdravlje na duge staze’.

Ova važna inicijativa dio je globalnog pokreta usmjerenog na podizanje svijesti o kroničnim nezaraznim bolestima, njihovu prevenciju i rano otkrivanje. Radi se o bolestima koje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu te značajno utječu na kvalitetu života pojedinaca i društva u cjelini.

Kronične nezarazne bolesti, poput dijabetesa, kardiovaskularnih i plućnih bolesti, karcinoma te kroničnih bubrežnih oboljenja, razvijaju se polako, ali imaju dugotrajan i često neizlječiv tijek.

Iako nisu zarazne, zajedničko im je to što su u velikoj mjeri povezane sa životnim navikama – nepravilnom prehranom, nedostatkom tjelesne aktivnosti, pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola i stresom.

Upravo zbog toga prevencija, edukacija i odgovorno ponašanje prema vlastitom zdravlju igraju ključnu ulogu u smanjenju njihova širenja i posljedica. Važno je redovito kontrolirati zdravstvene parametre, usvojiti zdrave navike te poticati kulturu brige o zdravlju od najranije dobi.

Obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj održava se u suorganizaciji s Gradom Zagrebom i Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, te u partnerstvu s brojnim stručnim društvima i institucijama. Program uključuje niz aktivnosti usmjerenih na informiranje građana i poticanje zdravih životnih izbora.

Tjedan započinje javnozdravstvenom akcijom pod nazivom ‘Zdravlje na duge staze – Prvi korak’, koja će se održati 18. listopada 2025. od 10 do 13 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Središnji gradski trg pretvorit će se u otvoreni zdravstveni centar gdje će građani moći obaviti besplatna mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka, indeksa tjelesne mase, analizu tijela i EKG. Također će moći dobiti individualne savjete stručnjaka, informativne i edukativne materijale te sudjelovati u kratkim vježbama pod vodstvom kineziologa.

Nakon toga slijedi stručna konferencija ‘Kronične nezarazne bolesti – Vrijeme za akciju’, koja će se održati 22. listopada 2025. u Almeria centru u Zagrebu. Tijekom konferencije raspravljat će se o ključnim izazovima i prilikama u borbi protiv kroničnih bolesti.

Na prvom okruglom stolu tema će biti debljina kao kronična nezarazna bolest, dok će drugi okrugli stol biti posvećen kroničnoj bubrežnoj bolesti – često nevidljivoj prijetnji zdravlju. Treći okrugli stol bavit će se zdravstvenom pismenošću, kao važnim čimbenikom u prevenciji bolesti, jer neznanje i nedostatak informacija mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje.

Kroz slogan ‘Zdravlje na duge staze’ naglašava se važnost dugoročnog pristupa zdravlju – ne samo kroz liječenje bolesti, nego i kroz svakodnevne odluke koje čuvaju i jačaju naš organizam.

Ova inicijativa želi potaknuti građane da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju vlastitog zdravlja, ali i podsjetiti društvo u cjelini da ulaganje u prevenciju i zdravstvenu edukaciju donosi najvrjednije rezultate – zdravije i sretnije zajednice.