Poveži se s nama

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA ‘Samo’ pola stoljeća od velike mature

Objavljeno

/

Na slici je moderna zgrada gimnazije s natpisom "GIMNAZIJA" iznad glavnog ulaza. Zgrada je bijele boje s velikim prozorima, a ispred nje se nalazi drveće s tek procvjetalim lišćem. Nebo je vedro i plavo.
Foto: Gimnazija Požega

Prošlu subotu u ‘slavonskoj Ateni’ naše Zlatne doline moja je generacija proslavila pola stoljeća od velike mature

Požešku gimnaziju, među deset najstarijih u nas, osnovali su isusovci davne 1698. godine. Ta nadaleko poznata Academia Posegana tijekom mnogoljetnog postojanja iznjedrila mnoga znamenita imena: Antun Kanižlić, Josip Eugen Tomić, Miroslav Kraljević, Julije Kempf, Dragutin Lerman, Izidor Kršnjavi, Slavko Kolar, Ante Schwartz, Oton Kučera, Dobriša Cesarić, Matko Peić, Zlatko Bourek, Dubravko Jelčić, Stjepan Damjanović i još mnogi, mnogi drugi, ovdje nepobrojani…

A prošlu subotu u ‘slavonskoj Ateni’ naše Zlatne doline moja je generacija proslavila pola stoljeća od velike mature. Krenuli u gimnaziju onih burnih godina kada je Požega bila jedno od središta ‘maspoka’ i Hrvatskog proljeća, kada se išlo na skupove na kojima se izvikivalo: ‘Savka, Tripalo!‘, kada su iz Zagreba stizale vijesti o bivšim požeškim gimnazijalcima, a tada progonjenim studentima, kada su profesori zauzimali suprotstavljane strane, a neki poslije svega, kao nepoćudni, otkaze dobivali, kada i neke učenike zbog različitih opredijeljenosti prozivalo, kada je nacionalni zanos bivao u usponu pa naglo i brutalno pao i sve do devedesetih bio zatomljen…

Sa svakom mi godinom sjećanja, paučinastom sjetom obavijena, sve više naviru… Imena kolegica i kolega počesto se u prisjećanju pogube, ali ih nekako ipak pronađem i pohranjujem za vremena koja dolaze.

Slastičar Simo i njegova ‘slatka krema’, vlakaški razred za nas koji smo u školu putovali vlakom zvanim šinobus, čokoladnim mirisom iz tvornice Zvečevo obojana jutra, nezaboravna definicija dužine znamenite profesorice matematike prema kojoj se ona ‘najbolje vidi u poprečki ugaženim stazama u parku’, školska zadaća koju je jedan Zvona pisao žutim penkalom, ne bi li se greške manje vidjele, ali ju je ista profesorica uz pomoć povećala ispravljala i ‘kolac’ je, (kako smo tada zvali jedinicu), ipak bio neizbježan, razrednica čiju je stabilnost i smirenost bilo teško poljuljati (pa je, Bogu hvala, poživjela do današnjih dana), branje grožđa u kutjevačkim vinogradima da zaradimo novce za maturalno putovanje drage nam kolegice iz razreda, ljetna kupanja u veličkim bazenima podno Papuka, izložbe Miroslava Kraljevića i Cate Dujšin, lukovi-bolte i ‘kužni pil’, kao zaštitni znakovi Trga svetog Trojstva, (koji je najveći trg u Lijepoj Našoj!), maturalni ples i duga haljina, u ormaru sačuvana do današnjih dana…

I neizbježne, a nikad prekinute ‘Skitnje’ Matka Peića, požeškog povjesničara umjetnosti, putopisca, akvareliste i kista i riječi, koji o rodnomu kraju piše: ‘… U galeriji portreta hrvatskih gradova Požega ima svoj portret tako originalan da mu je teško naći sličan, a kamoli isti… Kroz krošnju jednog ogromnog oraha, ispod krovića gimnazijske zvjezdarnice, preko punog žutog boka crkve, s imenom one lijepe španjolske mučenice (svete Terezije Avilske), gledao sam, iz zagrljaja bršljana, iz nevinih grčeva tijela gušterice veličku ruševinu. Bijela u plavom Papuku od daljine bila je mala kao dječji zub mliječnjak koji nam je ispadao od najnježnijeg ugriza u šljivino meso. Sad obratno, s veličke razvaline, gledam Požegu: njezinu ruševinu (Stari grad na brežuljku iza zgrade Gimnazije), moje djetinjstvo. Usred grada eno – crveni se kamen…

Tijekom gimnazijskih dana u djelićem i mojoj Požegi sanjarila sam biti meteorologinja pa u zadnji čas zaokret prema psihologiji napravila. Al’ nekako ga na slično došlo jer – dijagnozu i prognozu i jedno i drugo daje, često točnu, al’ ponekad i ne… Jer kako Matko Peić jednom reče, ‘priroda je velika, a čovjek malen’.

‘Napiješ li se vode s Tekije, opet ćeš morati doći u Požegu,’ kažu… I eto me opet tu…

in MREŽA

Nove pogodnosti sustava e-MOSI za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: MOSI

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani

Poslušaj članak

Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.

Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).

Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.

Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.

Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.

Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU  s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.

Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se  koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.

Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

in MREŽA

MALI PRINC Počinju treninzi za najmlađu djecu s Down sindromom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u plavim majicama koji oko vrata imaju medalje, a u ruci drže diplome. Vjerojatno se radi o pobjedi na nekom natjecanju.
Foto: Martina Šango

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom

Poslušaj članak

Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.

S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.

Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.  

Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.

Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.

Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.

– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.

Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.

Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje,  ili njihove službene stranice ovdje.

Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.  

Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.

Nastavi čitati

in MREŽA

IZBORI Evo na koji način glasuju osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: In Portal

Iz Državnog izbornog povjerenstva su objavili zvučnu snimku na kojoj je detaljno objašnjeno na koji način osobe s određenim invaliditetom, koje nisu u mogućnosti izaći na biralište, mogu glasati

Poslušaj članak

U ovu nedjelju očekuje nas drugi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Izbor je spao samo na dva kandidata – aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i HDZ-ovog Dragana Primorca. Pred hrvatskim narodom je odluka o tome tko će voditi našu zemlju idućih pet godina.

Iako je izlaznost u prvom krugu izbora nešto manja nego prošle godine, pravo je pitanje koliko ljudi nije htjelo, a koliko ih nije moglo izaći i obaviti svoju građansku dužnost.

Pod ‘nije moglo’ pojmom mislimo na to koliko ljudi zbog zbog fizičkih barijera nije moglo doći na biralište i dati svoj glas kandidatu kojeg podržavaju.

Na sam dan izbora, na adresu Državnog izbornog povjerenstva, upravo iz tog razloga stizalo je više upita nego prijašnjih godina.

Kako bi se takva i slična pitanja izbjegla, DIP je odlučio uputiti sve birače s istim problemima da se obrate nadležnom izbornom povjerenstvu kojem pripadaju, a oni će pokušati naći adekvatno rješenje kako bi glas osoba s invaliditetom također bio zabilježen.

Iz Državnog izbornog povjerenstva su objavili zvučnu snimku na kojoj je detaljno objašnjeno na koji način osobe s određenim invaliditetom, koje nisu u mogućnosti izaći na biralište, mogu glasati. 

DIP je za slijepe i slabovidne osobe osigurao zvučnu snimku liste kandidata Zorana Milanovića i Dragana Primorca. Pošto je aktualni predsjednik Republike dobio više glasova u prvom krugu od svog protukandidata, stavljen je na prvo, a Zoran Primorac na drugo mjesto.

Slijepim i slabovidnim glasačima bit će omogućeno da čuju popis stranaka koje su predložile Zorana Milanovića, odnosno Dragana Primorca.

Novitet u drugom krugu je taj što će slijepe i slabovidne osobe moći glasati samostalno uz pomoć maske koja se priloži uz osnovni glasački listić, a tako slijepa osoba može sama zaokružiti redni broj kandidata kojem žele dati svoj glas.

Prvi izbori na kojima je glasanje bilo prilagođeno osobama s oštećenjem vida održali su se 2009. godine.

Iako je glasanje tajno i svaki birač mora glasati osobno, u nekim su prilikama dozvoljene iznimke, odnosno pomoć druge osobe, primjerice kad je birač nepismen ili ima oštećenja gornjih ekstremiteta ili neka druga oštećenja koja mu priječe samostalno glasanje.

Nastavi čitati

U trendu