Connect with us

in MREŽA

VINKOVCI Djeca s teškoćama dobivaju nove pomoćnike u nastavi

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje punu dvoranu ljudi i dvoje osoba koje se rukuju tijekom primopredaje nekog dokumenta.
Foto: Grad Vinkovci službena stranica

Jedan od budućih pomoćnika u nastavi osoba je s invaliditetom koja cijeloj priči svakako daje dodanu vrijednost

Prije početka svake školske godine djeca s teškoćama u razvoju proživljavaju istu strepnju, hoće li im biti osiguran pomoćnik u nastavi za ovu školsku godinu. Taj problem na duge staze riješen je u srcu Slavonije, u Vinkovcima.

U Vinkovcima se već godinama kontinuirano brine o djeci s teškoćama u razvoju pa je i ove godine tim učenicima osigurana pomoć u vidu asistenta u nastavi.

Naime, kroz provedbu projekta ‘Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika u Gradu Vinkovci 2024.–2027’., u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša osigurano je čak 42 pomoćnika u nastavi, kao i dva komunikacijska posrednika.   

Zahvaljujući projektu vrijednom 1,6 milijuna eura, djeca s teškoćama u razvoju iz vinkovačke škole Antuna Gustava Matoša mogu biti mirni iduće tri godine, jer će im pomoćnici u tom periodu biti konstantno na raspolaganju kako bi im olakšali praćenje i izvedbu svih školskih aktivnosti.

Projekt se naslanja na aktivnosti vezane uz proces poboljšanja edukacije i školovanja djece s teškoćama u razvoju na području Grada Vinkovaca.

S uručivanjem ugovora pada ogroman teret s leđa i roditeljima djece s teškoćama jer se više neće morati brinuti hoće li im dijete uspjeti pohvatati gradivo i obaviti sve školske aktivnosti.

Koliko u Vinkovcima razmišljaju o poboljšanju kvalitete života mališana s razvojnim teškoćama najbolje pokazuje i to da se pomoćnici zapošljavaju i u vrtićima kako bi se djeca s teškoćama u razvoju što ranije uključila u život zajednice.

– Ovo je druga godina trogodišnjeg projekta. Vjerujemo da će se pomoćnici nastaviti zapošljavati i nakon isteka projekta. Trenutačno imamo 42 pomoćnika i dva komunikacijska posrednika, a u tijeku je i odabir 12 pomoćnika za vrtiće. Jedan smo od rijetkih gradova koji imaju pomoćnike već u vrtićima jer je važno da se djeca s poteškoćama integriraju od najranije dobi – istaknula je Andrea Vinković, pročelnica upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vinkovaca.

Pri dodjeli ugovora vinkovački gradonačelnik Josip Romić zahvalio se pomoćnicima u nastavi što beskompromisno pomažu djeci s teškoćama u razvoju prevladati svakodnevne prepreke u obrazovanju.

Osim velikih infrastrukturnih projekata, jednako su važni i socijalno usmjereni projekti kojima izravno pomažemo građanima. Jedan od takvih je i ovaj, vrijedan 1,6 milijuna eura. Dodijelili smo 42 ugovora za pomoćnike i dva za stručne komunikacijske posrednike. Na taj način 44 osobe pomažu našim učenicima da lakše svladavaju gradivo i obveze. Zahvalan sam svim pomoćnicima na trudu i ljubavi koju ulažu u svoj rad – istaknuo je gradonačelnik Romić.

Da potrebe osobe s teškoćama najbolje prepoznaje osoba koja je i sama prošla kroz slične situacije znaju u Vinkovcima, stoga je jedna od 42 budućih pomoćnika u nastavi osoba je s invaliditetom koja cijeloj priči svakako daje dodanu vrijednost.

– Različita djeca, različite smetnje i teškoće koje imaju. S obzirom na to da sam i ja osoba s invaliditetom, te nisam imala pomoćnika. Mislim da je to, uvjetno rečeno, plus, jer znam što je meni nedostajalo tijekom godina. Nadam se da mogu pozitivno utjecati na djecu s poteškoćama, da im olakšam u suradnji s nastavnicima i stručnim službama – kazala je Anamarija Bašić čije će iskustvo sigurno biti od velike važnosti kako bi se djeci s teškoćama dobila adekvatnu pomoć u nastavi.

S obzirom na to da Osnovna škola Antun Gustav Matoš trenutno ima 24 zaposlena pomoćnika u nastavi, a 32 učenika koja njihovu pomoć trebaju, povećanje broja zaposlenih pomoćnika u nastavi i više je nego dobrodošao.

Uručivanje ugovora za 44 osobe koje će ubuduće pomagati djeci s teškoćama, znači rasterećeniji sustav i pružanje adekvatnije pomoći onima kojima je pomoć potrebna.   

Osobe s invaliditetom

Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi osam osoba koje poziraju u prostoru Zračne luke Zadar, ispred staklenog zida i informacijskog pulta. Skupinu čine zaposlenici zračne luke, predstavnici uključeni u projekt te žena s dječakom, koji stoje na desnoj strani fotografije. Većina prisutnih nosi akreditacije oko vrata, što upućuje na službeni događaj ili predstavljanje nove inicijative. U pozadini su vidljivi promotivni plakati programa Hidden Disabilities Sunflower sa simbolom suncokreta, uključujući poruku na engleskom jeziku: "Not every disability is visible – some are hidden" ("Nije svaki invaliditet vidljiv – neki su nevidljivi"). Na desnoj strani nalazi se i zaslon s logotipom Zračne luke Zadar i motivom suncokreta. Svi sudionici gledaju prema kameri i nasmiješeni su, ostavljajući dojam svečanog obilježavanja pristupanja Zračne luke Zadar programu Hidden Disabilities Sunflower. U donjem desnom kutu fotografije nalazi se logotip Zadar Airporta.
Foto: Zračna luka Zadar

Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja

Poslušaj članak

Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.

Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.

Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.

Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.

Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.

U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.

Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.

Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.

Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.

Nastavite čitati

Intervju

Fran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je četvero članova tima SIADUS na predstavljanju projekta u modernom unutarnjem prostoru, vjerojatno tijekom startup ili inovacijskog događanja. U prvom planu nalazi se član tima u invalidskim kolicima, odjeven u crnu SIADUS majicu, s akreditacijom oko vrata. Iza njega stoje trojica kolega, također s akreditacijama, od kojih dvojica nose crne majice ili hoodice s logotipom SIADUS-a. S lijeve strane fotografije nalazi se promotivni roll-up s logotipom i nazivom SIADUS (System of Inclusive Assistance for Disabled University Students) te QR kodom za više informacija o projektu. U donjem dijelu bannera vidljiv je i logotip ZICER-a. U pozadini se pruža suvremeni hodnik s drvenim konstrukcijama, staklenim uredima i šarenim tepihom, što upućuje na prostor namijenjen inovacijama, poduzetništvu ili konferencijama. Fotografija prikazuje tim koji zajednički predstavlja SIADUS – digitalnu platformu za organizaciju podrške studentima s invaliditetom tijekom studiranja.
Foto: Fran Krasnić

Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić

Poslušaj članak

Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?

-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.

Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.

Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.

Kako funkcionira sustav SIADUS?

-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.

Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.

Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.

Koje koristi donosi platforma?

-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.

Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.

Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.

SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.

U kojoj je fazi razvoja SIADUS?

-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.

Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.

Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.

SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.

Koji su daljnji planovi razvoja?

-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.

Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.

Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.

Nastavite čitati

in MREŽA

LUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Ivana Vranješ

Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet

U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.

Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.

Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.

U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.

Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez  potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška  omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.

Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i  IT stručnjak.

Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i  potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.

 U  sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali  prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica  Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli  kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.

Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.

Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu