Korištenje poznatih plavih pilula može pomoći pri sprečavanju nastanka Alzheimerove bolesti kod starijih ljudi
Poslušaj članak
Svjetski znanstvenici i doktori već godinama nastoje naći lijek za Alzheimerovu bolest, ali i za prevenciju iste. Iako se do sada samo nagađalo što to ljudi moraju konzumirati kako bi izbjegli razbolijevanje od ove teške neurodegenerativne bolesti, znanstvenici su sada došli do revolucionarnog, ali i iznenađujućeg otkrića.
Naime, prema novoj listi lijekova i cjepiva kao najučinkovitije preventivno sredstvo protiv Alzheimerove bolesti stavljena je Viagra, piše ScienceAlert.
Da, dobro ste pročitali. Dakle, prema pregledu koji je proizašao iz panela na kojem je sudjelovao 21 znanstvenik, a koji su proučavali anonimne nominacije te kliničke dokaze, na kraju je odluka pala na listu od 80 lijekova koji pokazuju potencijal u liječenju Alzheimerove bolesti.
S te liste istaknula su se tri lijeka – Sildenafil (Viagra), Zostavax (cjepivo protiv herpes zostera) i Riluzol (lijek koji se koristi za liječenje amiotrofične lateralne skleroze). Spomenuti lijekovi već su prije testirani kao moguća terapija za prevenciju ove teške neurodegenerativne bolesti, a odabirom stručnjaka prethodna istraživanja i potencijal tih lijekova dodatno su dobili na značaju.
U pregledu je korišten Delphi konsenzus strukturirani proces koji se često koristi u medicini i javnom zdravstvu kako bi se grupama pomoglo u donošenju odluka koje svi mogu podržati.
Kako navode istraživači u svom radu, svaki od prioritetnih kandidata ima dokaze koji podupiru relevantne temeljne mehanizme djelovanja, nekliničke studije i kliničke dokaze iz epidemioloških studija i preliminarnih kliničkih ispitivanja. Znanstvenici navode kako je podnošljivost ovih spojeva prikladna za primjenu kod krhke populacije starijih osoba kao dio dobro nadziranog programa kliničkih ispitivanja. Stoga, znanstvenici preporučuju svaki od ovih terapijskih pristupa kao visoki prioritet za klinička ispitivanja za liječenje ili prevenciju Alzheimerove bolesti – pisano je u njihovom radu koji je objavljen u časopisu Springer Nature.
Sildenafil, poznat i kao Viagra, je inhibitor koji opušta krvne žile, a osim što se koristi za poboljšanje erekcije, prethodne studije pokazale su da korištenje poznatih plavih pilula, također može pomoći pri sprečavanju nastanka Alzheimerove bolesti tako što njihov učinak smanjuje nakupljanje tau proteina specifičnog kod spomenute neurodegenerativne bolesti.
Nadalje, Zostavax ili cjepivo protiv herpes zostera još kvalitetnije može suzbiti stvaranje Alzheimerove bolesti pošto se radi o cjepivu koje se direktno ubrizgava u organizam i podiže imunološki sustav te se tijelo samo može boriti protiv nastanka bolesti.
Isto tako, treći lijek Riluzol sprečava odumiranje neurona mijenjajući neurološke puteve, te smanjujući razinu kemikalija u mozgu koje isto tako mogu biti okidač za nastanak Alzheimerove bolesti.
– Pobjeda nad demencijom zahtijevat će sve vrste istraživanja – od korištenja onoga što već znamo do otkrivanja novih lijekova za liječenje i sprečavanje stanja. Prenamjena lijekova ključni je dio te kombinacije, pomažući nam da današnji lijek za jedno stanje pretvorimo u sutrašnji tretman za drugo – istaknula je doktorica Anne Corbett, profesorica za područje demencije na Sveučilištu Exeter u Velikoj Britaniji.
Iako se još uvijek ne zna dosta toga o Alzheimerovoj bolesti, ono što je obećavajuće jest da lijekovi s prenamjenom mogu djelovati kao tretmani za druga stanja, a mogu li spomenuti do kraja zaustaviti ovu tešku neurodegenerativnu bolest, još se treba istražiti.
– Sada moramo vidjeti velika klinička ispitivanja kako bismo razumjeli njihovu pravu vrijednost i sa sigurnošću znali jesu li učinkoviti u liječenju ili sprečavanju Alzheimerove bolesti – zaključila je doktorica Corbett.
Bilo kako bilo, otkrivanje novih tretmana budi nadu da ne moramo čekati revolucionarne lijekove za sprečavanje ovog stanja, možda oni već godinama postoje, ali ih treba koristiti na pravi način.
Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života
Poslušaj članak
Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.
No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.
Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.
Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.
Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi
– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.
Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Press Blue pokazalo je da veći unos proteina nije uvijek bolji: za mnoge odrasle osobe koje nisu osobito tjelesno aktivne manji unos proteina mogao bi pridonijeti zdravijem starenju, pa čak i duljem životu
Poslušaj članak
Nakon analize više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima, znanstvenici su utvrdili da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.
Međutim, koristi ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.
– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.
– No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje.
Nekoliko novijih istraživanja provedenih na ljudima pokazalo je da manji unos proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istodobno poboljšati razinu šećera u krvi.
Metaistraživanje je također pokazalo da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina od kojih su građeni proteini, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.
Istodobno, druga istraživanja upućuju na to da veći unos proteina, osobito u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može pomoći starijim osobama u smanjenju tjelesne težine i gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.
Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga
Poslušaj članak
Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).
U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.
Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.
Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.
Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.
U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.
Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost.
Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.