Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Zaista smo se potrudili dovesti vrhunske stručnjake za asistivnu tehnologiju, koji dolaze s raznih kontinenata i s velikim znanjem i iskustvom, kaže Miroslav Vrankić

Poslušaj članak

ATAAC konferencija o asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji ove godine obilježava desetljeće postojanja i tim je povodom u Zagrebu okupila vrhunske međunarodne stručnjake iz tog područja.

ATAAC 2026, otvoren jučer u zagrebačkom Mozaik Event Centru, privukao je više od tisuću sudionika iz 52 zemlje te organizirao stručnu konferenciju s predavanjima, radionicama, izlagačkim prostorom i igraonicom. Dostojno jubileja, reklo bi se, što nam potvrđuje i Miroslav Vrankić, organizator ATAAC festivala, u pauzi između dva predavanja.

– Zaista smo se potrudili dovesti vrhumske stručnjake za asistivnu tehnologiju, koji dolaze s raznih kontinenata i s velikim znanjem i iskustvom – rekao nam je Vrankić.

Za neupućene, Miroslav Vrankić jedan je od vodećih stručnjaka za asistivnu tehnologiju i potpomognutu komunikaciju, ujedno i veliki zagovornik i lobist za širu primjenu te tehnologije za osobe s invaliditetom. Dakle, zalaže se za znatno veću dostupnost asistivne tehnologije i za ljude slabijeg imovinskog stanja. U svojih 15-ak godina postojanja In Portal je redovno pratio njegove napore u tom pravcu, pa Vrankića pitamo koliko su se u tom razdoblju promijenile stvari kada je o asistivnoj tehnologiji i osobama s invaliditetom riječ.

– Da, hvala In Portalu na vjernosti, a što se tiče asistivne tehnologije u posljednjih je desetak godina napravljen veliki pomak. Međutim, veliki problem predstavlja financiranje, bez pomoći sustava ne možemo realizirati naše ciljeve, a to je ponajprije asistivna tehnologija dostupna svim osobama s invaliditetom kojima je potrebna. Primjerice, komunikatori još uvijek nisu na listi pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Obitelj djeteta s teškoćama i dalje često mora sama pronaći način da to plati – kaže Vrankić.

Molimo dr. Vrankića da nakratko postane futurolog te nam prorokuje razvoj asistivne tehnologije u bliskoj budućnosti. Hoćemo li, kako to tvrde neki stručnjaci, zahvaljujući asistivnoj tehnologiji uskoro drugačije tumačiti pojam invaliditeta? Zapravo, hoće li invaliditet kakvog danas poznajemo već sutra izgledati bitno drugačije?

– Mislite, onako biblijski, jedni će prohodati a drugi će progledati? To se već sada i događa. Pogledajte samo razvoj egzoskeleta, primjerice, zahvaljujući njima osobe s paraplegijom mogu hodati i asistivna tehnologija im je bitno poboljšala živote.Teško je predvidjeti razvoj asistivne tehnologije jer je umjetna inteligencija ušla u to područje i nevjerojatno brzo se razvija, toliko brzo da je nadišla našu sposobnost da je uvedemo u svakodnevni rad. Uređaj koji nema educiranog čovjeka uz sebe ostaje neiskorišten. Svejedno, ja sam optimist, asistivna tehnologija razvijat će se u korist svakog čovjeka kojemu je uistinu potrebna – zaključuje Vrankić.

Na dvodnevnoj ATAAC konferenciji proizvođači asistivne tehnologije iz cijelog svijeta predstavit će svoja rješenja u izlagačkom prostoru, dok je u ATAAC igraonici opremu je moguće isprobati kroz igru i simulirane situacije.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Iza Clarityja stoji osobna priča, ali i ideja da tehnologija treba biti korisna svima. Arminov projekt pokazuje kako vlastito iskustvo, znanje i želja za pomaganjem mogu postati konkretno rješenje koje doprinosi pristupačnijoj komunikaciji i većoj uključenosti osoba s oštećenjem sluha u svakodnevni život

Poslušaj članak

Armin Lišić iz Viškova student je druge godine diplomskog studija Informacijske tehnologije u poslovnim sustavima, smjer Programsko inženjerstvo u poslovnim sustavima, na Veleučilištu u Rijeci. Uz studij radi u tvrtki AlphaWave Rijeka, gdje sudjeluje u razvoju softverskih rješenja, web aplikacija i interaktivnih 3D projekata. U slobodno vrijeme razvija vlastite projekte, a jedan od njih je Clarity, besplatna aplikacija koja pretvara govor u tekst u stvarnom vremenu i olakšava komunikaciju gluhim i nagluhim osobama.

Ideja za Clarity nastala je iz osobnog iskustva i želje da tehnologijom pomogne drugima. Budući da je i sam gluha osoba i korisnik kohlearnog implantata, Armin dobro poznaje izazove s kojima se gluhe i nagluhe osobe susreću u svakodnevnoj komunikaciji.

– I sam se susrećem s izazovima u komunikaciji pa znam koliko neke svakodnevne situacije mogu biti zahtjevne. Poznajem i mnogo gluhih i nagluhih osoba kojima komunikacija predstavlja problem. Budući da se već nekoliko godina bavim programiranjem i razvojem aplikacija, odlučio sam svoje znanje iskoristiti za nešto što bi ljudima stvarno moglo pomoći. Tako je nastao Clarity – objašnjava Armin.

Aplikacija putem mikrofona prepoznaje govor i prikazuje izgovorene riječi na zaslonu mobitela, tableta ili računala. Korisnici mogu odabrati hrvatski ili engleski jezik, prilagoditi veličinu teksta, koristiti veliki prikaz i spremiti prijepis razgovora.

Clarity je jednostavan za korištenje. Za web verziju nisu potrebni registracija ni instalacija. Dovoljno je otvoriti stranicu, dopustiti pristup mikrofonu i pokrenuti prepoznavanje govora. Aplikacija je besplatna i dostupna na adresi https://clarity.codarox.com/.

Iako je prvenstveno namijenjena pomoći gluhim i nagluhim osobama, Clarity može biti koristan i liječnicima, medicinskom osoblju te zaposlenicima banaka, pošta i drugih javnih ustanova. Primjenu može pronaći i u školama, na fakultetima, radnim mjestima, sastancima i u svakodnevnim razgovorima.

– Nisam želio napraviti aplikaciju namijenjenu samo jednoj skupini ljudi, nego alat koji može pomoći svima kojima je potreban tekstualni prikaz govora. Primjerice, liječnik ili zaposlenik banke može uključiti Clarity kako bi korisniku olakšao razumijevanje razgovora. Važno mi je da komunikacija bude pristupačnija i da se osobe s oštećenjem sluha ne moraju uvijek same prilagođavati okolini – ističe Armin.

Clarity je trenutačno u pilot-fazi, a Armin kontinuirano radi na njegovu poboljšanju. Posebnu pozornost posvećuje jednostavnosti sučelja, brzini prepoznavanja govora i prilagodbi mobilnim uređajima. Aplikaciju je predstavio na sastanku Koordinacije pravobranitelja za osobe s invaliditetom za područje visokog obrazovanja te Dariju Jurišiću iz Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Reakcije su bile pozitivne, a prepoznat je i potencijal aplikacije u različitim ustanovama.

– Drago mi je što su ljudi prepoznali potencijal aplikacije. Clarity sam počeo razvijati kao vlastiti projekt jer sam želio pomoći drugima. Puno mi znači kada vidim da bi moj rad nekome mogao olakšati život. Aplikacija još ima prostora za napredak, zato želim da je što više ljudi isproba i podijeli svoja iskustva i prijedloge – kaže Armin.

U budućnosti planira proširiti podršku na dodatne jezike, pojednostaviti sučelje i poboljšati prepoznavanje govora u bučnim prostorima, poput bolnica, čekaonica i javnih ustanova. Dugoročno želi razviti i zasebnu mobilnu aplikaciju za App Store i Google Play kako bi Clarity bio još dostupniji korisnicima.

Za daljnji razvoj važne su mu suradnje s udrugama gluhih i nagluhih osoba, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama te drugim organizacijama. Smatra da su povratne informacije korisnika ključne za prepoznavanje stvarnih potreba i nedostataka.

– Clarity trenutačno razvijam samostalno i u slobodno vrijeme, pa mi svaka podrška i povratna informacija puno znače. Volio bih da se aplikacija jednog dana koristi u što više ustanova i da postane jednostavan alat koji ljudima olakšava komunikaciju. Moj je cilj da ostane besplatna i dostupna što većem broju ljudi – zaključuje Armin.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Zasad se AAD oslanja na elektrode pričvršćene na mozak u kliničkom okruženju. No sudionici studije bili su iznimno zadovoljni onim što je AAD demonstrirao u testnoj fazi

Poslušaj članak

Jedno od područja u kojima je asistivna tehnologija zabilježila značajan napredak je razvoj slušnih aparata za gluhe i nagluhe osobe koji, pitate li korisnike, ipak imaju jedan golemi nedostatak.

Riječ je naime o pojačavanju svih zvukova i glasova u okruženju – problem tzv. neselektivne buke – što kod korisnika suvremenih slušnih aparata često iziskuje mentalne napore kako bi se usredotočili na konkretan razgovor. Jer sluh ne znači tek pravilno tumačenje izgovorenih riječi, iscrpljujuće je usredotočiti se na jedan glas u prepunoj prostoriji dok istodobno slušate pozadinsku buku izraženu u jednakim decibelima.

Stoga brojne gluhe i nagluhe osobe nerijetko odustaju od korištenja slušnih aparata upravo u trenucima kada im je to najpotrebnije, primjerice u javnom prijevozu ili u ugostiteljskim objektima.

No za ovu skupinu osoba s invaliditetom imamo jednu sjajnu i jednu ne baš tako dobru vijest.

Dobra je vijest da skupina znanstvenika radi na sustavu koji bi mogao omogućiti slušne aparate kontrolirane mozgom. U istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nature Neuroscience, glavni autor studije Vishal Choudhari kaže kako s kolegama pokušava razviti pametnu tehnologiju koja zna što korisnik slušnog aparata sluša. Žele poboljšati taj jedan zvuk ili glas, a istovremeno smanjiti glasnoću bilo kojeg drugog zvuka, glasa ili pozadinske buke.

Kako bi to postigli, osmislili su sustav koji čita moždane valove i, koristeći umjetnu inteligenciju, interpretira što slušatelj sluša.

– Mnogi slušni aparati koriste oblikovanje snopa, koje pojačava zvukove koji dolaze iz određenog smjera, obično ispred slušatelja. Ali pravi razgovori su dinamični. Ljudi okreću glavu, prebacuju pažnju ili čak slušaju nekoga bez da ga izravno gledaju – rekao je Choudhari.

Stoga su Choudhari i njegov tim razvili  algoritme strojnog učenja u stvarnom vremenu koji bi mogli ispitati moždane valove i identificirati razgovore koje su slušala četiri sudionika testa s normalnim sluhom. Istraživači su to nazvali ‘sustavom dekodiranja slušne pažnje zatvorene petlje’ (AAD).

Željeli su saznati može li AAD biti dovoljno točan i brz da selektivno pojača glas pojedinog govornika, a istovremeno potisne pozadinske glasove. Iako koncept zvuči nevjerojatno, daleko je od spremnog za opću upotrebu, a to je ona loša vijest za gluhe i nagluhe osobe

Zasad se AAD oslanja na elektrode pričvršćene na mozak u kliničkom okruženju. No sudionici studije bili su iznimno zadovoljni onim što je AAD demonstrirao u testnoj fazi. Sustav je pokazao dobre rezultate, kažu istraživači, bez obzira na to jesu li vodili sudionike da slušaju određeni razgovor, a zatim ih zamolili da preusmjere pažnju, kao i kada su sudionici slobodno odabrali razgovor.

Razgovori koje bi u testnom okruženju odabrali postajali su glasniji, dok su oni pozadinski bivali tiši. Ohrabrujući je to korak za gluhe i nagluhe osobe prema svijetu bez ‘neselektivne buke’.