Udruga invalida rada Zagreba svečano je obilježila u svojim prostorijama u Novoj cesti 86 Nacionalni dan invalida rada u četvrtak, 21. ožujka, od 17 do 18 sati, pod pokroviteljstvom Hrvatskog društva skladatelja
Poslušaj ovaj članak
Na samom početku predsjednica UIR Zagreba Nada Vorkapić uputila je nekoliko uvodnih riječi i osvrt na povijest Nacionalnog dana invalida rada koja seže u 1956. godinu.
– U rudarskoj nesreći koja se tada dogodila u Belgiji stradale su 262 osobe. Prvobitno, u spomen na taj događaj, 21. ožujka obilježavao se kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon što je datum obilježavanja promijenjen na 3. prosinca, Hrvatski sabor je 13. veljače 2009. godine donio Odluku da se 21. ožujka proglašava Nacionalnim danom invalida rada.
Vorkapić je zatim naglasila važnost kontinuiranog rada na razvijanju društva, što uključuje brigu i empatiju prema osobama s invaliditetom.
– Nažalost, oni se i dalje susreću s raznim preprekama i stereotipima prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, a zajednica u kojoj borave trebala bi imati više sluha i razumijevanja za rješavanje njihovih problema. Jedan od naših slogana je ‘Nije svaki invaliditet vidljiv’ upravo iz razloga što se na invalidima rada rijetko kada na prvi pogled vidi da su osobe s invaliditetom. Vrlo je važno da jedni prema drugima budemo obazrivi jer, nažalost, svatko od nas može u bilo kojem trenutku postati osoba s invaliditetom. Takva obilježavanja od velike su važnosti za podizanje svijesti kod građana, ne samo o problematici osoba s invaliditetom, već i o njihovim sposobnostima i vještinama.
U ime gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića te Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, čija je pročelnica Lora Vidović, sve je došla pozdraviti pomoćnica pročelnice za zaštitu osoba s invaliditetom Marinka Bakula-Anđelić iz Sektora za osobe s invaliditetom, osvrnuvši se na sve preminule članove unazad nekoliko godina.
Potom je uslijedilo svečano otvorenje prve samostalne izložbe slika dugogodišnje članice UIR Zagreba Blanke Šimecki pod nazivom ‘Boje, kist i darovi prirode’, koja je predstavila sebe, svoja djela i načine njihove izrade, što je pobudilo veliki interes publike.
Rođena je u Daruvarskom Brestovcu, gdje je i odrasla. Kako je odmalena imala interes za glazbu i slikanje, dolaskom u Zagreb na školovanje bavila se glazbom, a slikanje je bilo povremeno. Kroz posao mogla je izražavati kreativnost i baviti se slikanjem. Dolaskom u mirovinu upisala je tečaj slikanja u Centru za kulturu Trešnjevka, sve do pandemije koronavirusa. Tamo se susrela s tehnikom izrade slika od prešanog cvijeća kod Marije Igaly. Nakon pandemije uključila se u radionicu crtanja i slikanja pod vodstvom Nade Katanec i Ljiljane Smontara u Udruzi invalida rada Zagreba. Sudjelovala je na skupnim izložbama START ARTA, Centra za kulturu Trešnjevka i u programu ‘U potrazi za istinom’ 2018. godine u radionici keramike akademske keramičarke Lidije Boševski. Inspiraciju za svoj rad pronalazi u prirodi i u svemu što je okružuje. Koristi različite medije u kojima prevladavaju akrili. Slike stvara spajajući boju s prirodnim materijalom, a motivi su najčešće pejzaži i ženski likovi. Upoznaje se i s neurografičkom umjetnošću, koju koristi sve češće.
U posljednjem dijelu svečanog programa, i to glazbenom, nastupio je muški pjevački zbor ‘Bistrani’, pod dirigentskom palicom umjetničkog voditelja Damira Šumečkog, člana UIR Zagreba. Svrha osnutka zbora bila je ljubav njegovih članova prema zborskoj pjesmi i očuvanje bistranske i kajkavske glazbene baštine, a danas zbor čini 13 pjevača. Svojim izvedbama, kojima se pridružila cijela dvorana, oduševili su sve prisutne.
Na samom kraju svi koji su došli dobili su za poklon narančastu ružu povezanu s radošću i suncem, kao simbolom topline, entuzijazma, veselja, prijateljstva, sreće, zahvale, gostoprimstva, kreativnosti, izvora svjetla, mudrosti, moći, uživanja. Ruža dobivena na ovaj Nacionalni dan predstavlja i ohrabrujući poticaj invalidima rada u daljnjim svakodnevnim borbama, da znaju da nisu sami.
Predsjedica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je zahvaljujući kvalitetnim zakonima poboljšan položaj osoba s invaliditetom, ali treba pratiti i nove trendove
U Hrvatskoj živi 675 tisuća osoba s invaliditetom, što čini 17,5 posto stanovništva. S ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi za većom brigom o tim osobama, većom njihovom socijalizacijom i integracijom u društvo 12. svibnja u parku Zrinjevac prvi put je obilježen Nacionalni dan osoba s tjelesnim invaliditetom.
Odluku o obilježavanju ovog dana jednoglasno je donio Hrvatski sabor u siječnju 2026. godine na inicijativu Hrvatskog saveza osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI).
Predsjednica HUSTI-a Jozefina Kranjčec rekla je da se obilježavanjem Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom želi istaknuti važnost stvaranja društva jednakih mogućnosti. Ocijenila je da je položaj osoba s invaliditetom danas bolji nego prije osam godina. Međutim, Kranjčec ističe da se ove osobe još uvijek susreću s arhitektonskim barijerama te nerazumijevanjem i neprihvaćanjem od strane pojedinaca u društvu.
Predsjedica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je zahvaljujući kvalitetnim zakonima poboljšan položaj osoba s invaliditetom, ali treba pratiti i nove trendove. Navela je da su najveći pomaci postignuti u tome što OSI imaju uslugu osobne asistencije, inkluzivni dodatak, europsku parkirališnu karticu, no na redu je rješavanje problema prijevoza u ruralnim sredinama i prigradskim naseljima, dakle povećavanje mobilnosti.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić smatra kako je važno na ovaj dan ukazati s kojim se problemima ove osobe susreću, ali i koji su pomaci postignuti.
Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić navela je da se Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom obraćaju osobe sa svim vrstama invaliditeta, najviše zbog dugotrajnosti postupka ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, ali i zbog poteškoća u ostvarivanju prava na obrazovanje i prava na neke socijalne usluge.
Tema predavanja ovaj put odnosila se na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te prometne povlastice, pri čemu je poseban naglasak stavljen na probleme i prepreke s kojima se roditelji i djeca svakodnevno susreću u obrazovnom sustavu
Poslušaj članak
Online predavanje s puno zastupljenih pravnih tema važnih za osobe s invaliditetom održano 11. svibnja 2026. godine ponovno je vodila diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina Iva Atlija, a bilo je posljednje u redovnom ciklusu edukacija posvećenih pravima osoba s invaliditetom.
Tema predavanja odnosila se na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te prometne povlastice, pri čemu je poseban naglasak stavljen na probleme i prepreke s kojima se roditelji i djeca svakodnevno susreću u obrazovnom sustavu.
Tijekom predavanja istaknuto je kako je sustav često administrativno složen i nepregledan, zbog čega roditelji teško dolaze do potrebnih informacija i ostvaruju prava koja djeci pripadaju.
Cilj predavanja bio je pružiti osnovni pregled najvažnijih postupaka i prava, pojednostaviti razumijevanje brojnih zakonskih propisa te približiti mogućnosti podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima.
Školovanje i obrazovanje predstavljaju jedno od temeljnih prava svakog djeteta u Republici Hrvatskoj. Sustav odgoja i obrazovanja temelji se na načelima jednakosti, dostupnosti i uključivosti, pri čemu se posebna pažnja posvećuje djeci s teškoćama u razvoju i učenicima kojima je tijekom školovanja potrebna dodatna podrška.
Osim prava na obrazovanje, važnu ulogu imaju i prometne povlastice koje učenicima omogućuju lakši pristup školi i obrazovnim sadržajima.
Osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj obvezno je za svu djecu, a sustav se temelji na jednakim mogućnostima bez obzira na zdravstveno stanje, sposobnosti ili socijalne okolnosti pojedinog učenika.
Cilj obrazovanja nije samo prijenos znanja, nego i razvoj osobnosti, socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti zajednici. Zbog toga je posebno važno osigurati uvjete u kojima svako dijete može razvijati svoje potencijale i sudjelovati u nastavnom procesu na način koji odgovara njegovim mogućnostima.
Prije upisa u prvi razred osnovne škole provodi se procjena psihofizičkog stanja djeteta. U tom postupku sudjeluju stručna povjerenstva škole i nadležnog upravnog tijela koja procjenjuju spremnost djeteta za školovanje.
Na temelju prikupljene dokumentacije i stručnih mišljenja donose se odluke o redovitom ili prijevremenom upisu, odgodi upisa, privremenom oslobađanju od školovanja ili određivanju primjerenog programa obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Takve odluke donose se individualno, s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za razvoj i obrazovanje svakog djeteta.
U određenim situacijama moguće je odgoditi upis djeteta u prvi razred osnovne škole, najčešće kada stručnjaci procijene da bi dodatno vrijeme pozitivno utjecalo na njegov psihofizički razvoj ili kada su prisutni zdravstveni razlozi koji zahtijevaju liječenje i rehabilitaciju. Privremeno oslobađanje od upisa ili pohađanja škole može se odobriti djeci kojoj zbog težeg zdravstvenog stanja ili višestrukih teškoća nije moguće redovito sudjelovati u nastavi. U takvim slučajevima roditelji podnose zahtjev uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.
Za učenike s teškoćama u razvoju mogu se odrediti primjereni programi obrazovanja koji se prilagođavaju njihovim sposobnostima i potrebama. Takvi programi uključuju individualizirane metode rada, prilagođene nastavne sadržaje, dodatnu stručnu podršku, pomoćnike u nastavi te druge oblike podrške koji učenicima omogućuju uspješnije sudjelovanje u obrazovnom procesu. U srednjoškolskom obrazovanju stručni suradnici i nastavnici imaju važnu ulogu u praćenju razvoja učenika i prilagodbi obrazovnog programa kada je to potrebno.
Pristupačno i uključivo obrazovanje jedan je od najvažnijih ciljeva suvremenog školskog sustava. To podrazumijeva ne samo fizičku dostupnost škola, nego i prilagođene nastavne metode, dostupnost stručne pomoći i obrazovnih sadržaja te stvaranje okruženja u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno i ravnopravno. U tome važnu ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručne službe i institucije koje zajednički sudjeluju u pružanju podrške učenicima.
Prometne povlastice također predstavljaju važan dio sustava podrške učenicima i njihovim obiteljima. One omogućuju lakši i financijski prihvatljiviji dolazak u školu, osobito učenicima koji putuju iz udaljenijih mjesta ili imaju određene zdravstvene i razvojne teškoće.
Takve povlastice mogu uključivati subvencionirani ili besplatni prijevoz, pravo na pratnju tijekom prijevoza, prilagođeni prijevoz za učenike s invaliditetom te posebne uvjete korištenja javnog prijevoza. Time se smanjuju prepreke koje bi mogle otežati redovito pohađanje škole i sudjelovanje u obrazovnom procesu.
Suradnja roditelja, škola, zdravstvenih ustanova i nadležnih tijela ključna je za uspješno ostvarivanje prava djece i učenika. Roditelji imaju važnu ulogu u pokretanju postupaka i ostvarivanju prava, dok stručne službe pružaju potrebne procjene, preporuke i podršku. Pravodobno informiranje i dobra komunikacija među svim sudionicima mogu značajno pomoći obiteljima u osiguravanju najboljih uvjeta za razvoj i obrazovanje djece.
Sustav školovanja i obrazovanja u Hrvatskoj temelji se na zaštiti prava svakog djeteta i načelu jednakih mogućnosti. Posebni postupci procjene, prilagođeni obrazovni programi i prometne povlastice osmišljeni su kako bi učenicima omogućili kvalitetno i dostupno obrazovanje bez obzira na njihove individualne okolnosti. Ulaganje u uključivo obrazovanje i sustav podrške predstavlja važan korak prema društvu jednakih prilika u kojem svako dijete ima mogućnost učiti, razvijati se i aktivno sudjelovati u zajednici.
Sustav školovanja i obrazovanja u Hrvatskoj temelji se na načelu jednakih mogućnosti i zaštite prava svakog djeteta. Posebni postupci procjene, prilagođeni programi obrazovanja i prometne povlastice osmišljeni su kako bi učenicima omogućili kvalitetno i dostupno obrazovanje bez obzira na njihove individualne okolnosti.
Ulaganje u uključivo obrazovanje i sustav podrške nije samo zakonska obveza, nego i važan korak prema društvu jednakih prilika u kojem svako dijete ima mogućnost učiti, razvijati se i aktivno sudjelovati u zajednici.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Civilno društvoPrije 6 dana
VijestiPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
EU kutakPrije 3 dana
VremeplovPrije 6 dana
in MREŽAPrije 3 dana
SportPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana