Udruga invalida rada Zagreba svečano je obilježila u svojim prostorijama u Novoj cesti 86 Nacionalni dan invalida rada u četvrtak, 21. ožujka, od 17 do 18 sati, pod pokroviteljstvom Hrvatskog društva skladatelja
Na samom početku predsjednica UIR Zagreba Nada Vorkapić uputila je nekoliko uvodnih riječi i osvrt na povijest Nacionalnog dana invalida rada koja seže u 1956. godinu.
– U rudarskoj nesreći koja se tada dogodila u Belgiji stradale su 262 osobe. Prvobitno, u spomen na taj događaj, 21. ožujka obilježavao se kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon što je datum obilježavanja promijenjen na 3. prosinca, Hrvatski sabor je 13. veljače 2009. godine donio Odluku da se 21. ožujka proglašava Nacionalnim danom invalida rada.
Vorkapić je zatim naglasila važnost kontinuiranog rada na razvijanju društva, što uključuje brigu i empatiju prema osobama s invaliditetom.
– Nažalost, oni se i dalje susreću s raznim preprekama i stereotipima prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, a zajednica u kojoj borave trebala bi imati više sluha i razumijevanja za rješavanje njihovih problema. Jedan od naših slogana je ‘Nije svaki invaliditet vidljiv’ upravo iz razloga što se na invalidima rada rijetko kada na prvi pogled vidi da su osobe s invaliditetom. Vrlo je važno da jedni prema drugima budemo obazrivi jer, nažalost, svatko od nas može u bilo kojem trenutku postati osoba s invaliditetom. Takva obilježavanja od velike su važnosti za podizanje svijesti kod građana, ne samo o problematici osoba s invaliditetom, već i o njihovim sposobnostima i vještinama.
U ime gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića te Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, čija je pročelnica Lora Vidović, sve je došla pozdraviti pomoćnica pročelnice za zaštitu osoba s invaliditetom Marinka Bakula-Anđelić iz Sektora za osobe s invaliditetom, osvrnuvši se na sve preminule članove unazad nekoliko godina.
Potom je uslijedilo svečano otvorenje prve samostalne izložbe slika dugogodišnje članice UIR Zagreba Blanke Šimecki pod nazivom ‘Boje, kist i darovi prirode’, koja je predstavila sebe, svoja djela i načine njihove izrade, što je pobudilo veliki interes publike.
Rođena je u Daruvarskom Brestovcu, gdje je i odrasla. Kako je odmalena imala interes za glazbu i slikanje, dolaskom u Zagreb na školovanje bavila se glazbom, a slikanje je bilo povremeno. Kroz posao mogla je izražavati kreativnost i baviti se slikanjem. Dolaskom u mirovinu upisala je tečaj slikanja u Centru za kulturu Trešnjevka, sve do pandemije koronavirusa. Tamo se susrela s tehnikom izrade slika od prešanog cvijeća kod Marije Igaly. Nakon pandemije uključila se u radionicu crtanja i slikanja pod vodstvom Nade Katanec i Ljiljane Smontara u Udruzi invalida rada Zagreba. Sudjelovala je na skupnim izložbama START ARTA, Centra za kulturu Trešnjevka i u programu ‘U potrazi za istinom’ 2018. godine u radionici keramike akademske keramičarke Lidije Boševski. Inspiraciju za svoj rad pronalazi u prirodi i u svemu što je okružuje. Koristi različite medije u kojima prevladavaju akrili. Slike stvara spajajući boju s prirodnim materijalom, a motivi su najčešće pejzaži i ženski likovi. Upoznaje se i s neurografičkom umjetnošću, koju koristi sve češće.
U posljednjem dijelu svečanog programa, i to glazbenom, nastupio je muški pjevački zbor ‘Bistrani’, pod dirigentskom palicom umjetničkog voditelja Damira Šumečkog, člana UIR Zagreba. Svrha osnutka zbora bila je ljubav njegovih članova prema zborskoj pjesmi i očuvanje bistranske i kajkavske glazbene baštine, a danas zbor čini 13 pjevača. Svojim izvedbama, kojima se pridružila cijela dvorana, oduševili su sve prisutne.
Na samom kraju svi koji su došli dobili su za poklon narančastu ružu povezanu s radošću i suncem, kao simbolom topline, entuzijazma, veselja, prijateljstva, sreće, zahvale, gostoprimstva, kreativnosti, izvora svjetla, mudrosti, moći, uživanja. Ruža dobivena na ovaj Nacionalni dan predstavlja i ohrabrujući poticaj invalidima rada u daljnjim svakodnevnim borbama, da znaju da nisu sami.
