Na IV. Međusektorskom treningu Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, održanom u Tuheljskim Toplicama 3. i 4. listopada 2024., okupili su se stručnjaci iz različitih sektora s ciljem unapređenja sustava podrške za žrtve i svjedoke

Organizatori događanja, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), SOS telefon i Savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije, pružili su platformu za raspravu i razmjenu iskustava među predstavnicima sudova, državnog odvjetništva, policije, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te drugih relevantnih institucija i organizacija civilnog društva.

Jedan od ključnih govornika bio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, koji je drugog dana treninga održao izlaganje na temu ‘Osobe s invaliditetom – specifičnosti rada i pravilno postupanje’.

U prvom dijelu izlaganja, Jurišić je predstavio zakonski okvir koji štiti prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj te iznio aktualne statistike o osobama s invaliditetom, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Ova statistika obuhvatila je podatke o broju osoba s invaliditetom te izazovima s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu, osobito u pravnim postupcima.

Posebnu pažnju posvetio je interaktivnom dijelu izlaganja, gdje su sudionici imali priliku na praktičan način doživjeti kako se osobe s invaliditetom suočavaju s određenim svakodnevnim preprekama. Sudionici su, primjerice, mogli osjetiti kako je to ‘čuti’ kao gluha ili nagluha osoba, kako je kretati se u invalidskim kolicima, te kako slijepa osoba koristi svoja osjetila u orijentaciji.

Jurišić je također naglasio važnost pravilnog oslovljavanja osoba s invaliditetom i njihove ravnopravnosti u društvu, osobito u kontekstu kaznenih postupaka gdje su često posebno ranjiva skupina.

Ovaj trening dio je šireg programa koji provodi Ženska soba u suradnji s deset organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, a koji je usmjeren na pružanje sveobuhvatnih, besplatnih i lako dostupnih usluga pomoći i podrške za žrtve, svjedoke i svjedokinje kaznenih djela.

Program se provodi uz podršku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, te obuhvaća niz aktivnosti i edukacija namijenjenih jačanju kapaciteta institucija i organizacija civilnog društva u pružanju podrške žrtvama.

U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.

U organizaciji Europske mreža tijela za jednakost (Equinet) i uz potporu njemačke Federalne antidiskriminacijske agencije (FADA), u Berlinu su 17. i 18. rujna 2024. godine održani sastanak čelnika tijela za jednakost i radionica na temu primjene donesenih standarda tijela za jednakost

Tijekom sastanka radilo se na identificiranju zajedničkih izazova i usklađivanju aktivnosti za uzajamnu podršku, raspravljalo se o novim političkim i društvenim trendovima te njihovim implikacijama na situaciju u različitim europskim regijama, a predstavljene su i najbolje prakse za podršku u radu tijela za jednakost.

Osim toga, bila je to i prigoda za razmjenu informacija o tijeku transponiranja navedenih direktiva u zemljama članicama Europske unije i uključenosti tijela za jednakost u ove procese u vlastitim državama.

Usvajanjem Direktive Vijeća o standardima tijela za jednakost te Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada, propisani su minimalni pravno obvezujući standardi koji se odnose na mandat tijela za jednakost, njihovu neovisnost i učinkovitost, uključujući i dostatne resurse i odgovarajuće ovlasti te dostupnost građanima.

Drugim riječima, u budućnosti će postojati zakonska obveza za sve države članice Europske unije da tijela za jednakost budu neovisna od vanjskog utjecaja, što se odnosi na njihov ustroj, mandat, proračun te kadrovska i organizacijska pitanja. Naime, države članice Europske unije morat će u budućnosti tim tijelima osigurati ljudske, tehničke i financijske resurse potrebne za učinkovito obavljanje poslova dodijeljenih u njihov djelokrug.

Hrvatska tijela za jednakost u Berlinu su predstavljali pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.

Tijekom sastanka čelnika, pravobranitelj za osobe s invaliditetom imao je prilike odgovoriti na pitanja o načinu organizacije rada institucije i prioritetima za sljedeće razdoblje.

S obzirom na iskustva stečena tijekom godina sudjelovanja u aktivnostima Europske mreža tijela za jednakost – Equineta i aktivnostima Regionalne mreže tijela za jednakost jugoistočne Europe, pravobranitelj Jurišić je istaknuo kako su isti izazovi uvjetovani suvremenim trendovima pred svim tijelima za jednakost bez obzira radilo se o država članicama ili nečlanicama Europske unije.

Također, istaknuto je kako usvajanje i učinkovita provedba novih Direktiva svakako treba rezultirati još učinkovitijom borbom protiv diskriminacije i nejednakosti na razini i Europske unije i svake države članice.

Izvor: posi.hr