Connect with us

Vijesti

Utrka Terry Fox Run nosi nadu u borbi za izliječenje raka

Objavljeno

/

Velika skupina sudionika različite dobi stoji na startu humanitarne utrke Terry Fox Run, ispod transparenta s natpisom „START“.
Foto: Ivana Vranješ

Misiju koju je prije 45 godina započeo Terry nastavljaju danas ljudi velikog srca u mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj

Mladi Kanađanin Terry Fox hrabrošću i odlučnošću u borbi protiv raka inspirirao je ljude diljem svijeta. Unatoč amputaciji noge kroz Kanadu je trčao 5 kilometara dugu utrku pod nazivom ‘Maraton nade’ s ciljem podizanja svijesti o raku i prikupljanja sredstava za liječenje ove bolesti.

Misiju koju je prije 45 godina započeo Terry nastavljaju danas ljudi velikog srca u mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

S plemenitim ciljem na zagrebačkom Jarunu 26. put po redu održana je najpoznatija svjetska humanitarna utrka Terry Fox Run. Prikupljena sredstva ove godine namijenjena su Institutu Ruđer Bošković za istraživanje novih modela ranog otkrivanja znakova i terapija za lobularni rak dojke. Utrku su tradicionalno organizirali agencija MPG, Hrvatska liga protiv raka i Veleposlanstvo Kanade u RH u suorganizaciji s Gradom Zagrebom.

Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga zahvalio je brojnim građanima koji svojim sudjelovanjem u utrci Terry Fox Run daju doprinos u borbi protiv zloćudne bolesti.

– Kada bismo znali što uzrokuje rak, učinkovitija bi bila dijagnostika i učinkovitije liječenje. Tijekom 26 godina utrke Terry Fox Run prikupljeno je oko milijun eura, a time smo dali značajan doprinos u znanstvenom istraživanju zloćudne bolesti, ali i u liječenju djece – rekao je Eljuga.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith rekao je da donacija od sjajne humanitarne akcije ide za istraživanje raka u laboratorij za nastajanje raka koji je u sklopu Zavoda za nuklearnu medicinu Instituta Ruđer Bošković. Zahvalio je na donaciji te istaknuo kako se time potvrđuje vrijednost rada znanstvenika na Institutu Ruđer Bošković.

Kanadska veleposlanica Jessica Blitt izrazila je zadovoljstvo što se utrka Terry Fox Run održava po 26. put u Zagrebu. Naglasila je da je Terry Fox postao kanadski heroj zbog svoje vizije i nastojanja da pobijedi rak.

Marta Kiš iz Gradske skupštine Grada Zagreba istaknula je da je u utrci Terry Fox Run važno zajedništvo i plemenit cilj, a ne natjecanje.

– Nadam se da ćemo uz Terry Fox Run, a onda i svakodnevno, raditi na tome da živimo u boljem, pravednijem i zdravijem društvu – poručila je Kiš.

Utrku Terry Fox Run svečano je otvorila ministrica zdravstva Irena Hrstić. Naglasila je da Terry Fox Run nije utrka nego maraton nade, a svake godine kroz zajedništvo nosi novi početak, odnosno dodatnu stepenicu za oboljele u napretku istraživanja raka.

U utrci su građani sudjelovali trčanjem, hodanjem, vožnjom bicikla i rolanjem, a svoj doprinos dali su također doniranjem sredstava kupnjom majici s likom Terryja Foxa.

Među sudionicima utrke bila je i Marija Čaleta sa svojim bratom Markom i majkom Jacqueline.

– Drago mi je da se utrka Terry Fox Run i dalje održava u Hrvatskoj, da nije zaboravljena kao što se događa s nekim humanitarnim akcijama. Sudjelujem s obitelji već godinama u utrci Terry Fox Run, a i danas trčim. Sviđa mi se poruka pokojnog Terryja kojom se podržavaju istraživanja u cilju izliječenja raka – rekla je Marija.

Njezina majka Jacqueline je rođena Kanađanka koja ovogodišnju utrku podržava hodanjem.

– U Kanadi sam imala priliku podržati Terryjev ‘Maraton nade’ tijekom njegovog života. Bio je predivan osjećaj upoznati Terryja i trčati njegov maraton – rekla je Jacqueline.

Utrku Terry Fox Run podržala je s kćerkom Mateom i Kanađanka Maggy Marić koja živi u Zagrebu.

– Rodom sam iz Toronta i kao učenica sam sa školom svakog rujna sudjelovala u utrci u spomen na preminulog Terryja koji je bio hrabra osoba. Za Kanađane je ova utrka nešto veliko, a sretni su i kad vide da ljudi u svijetu sudjeluju u njoj. Svoje sudjelovanje u utrci nastavila sam u Hrvatskoj. Ova utrka mi puno znači, nažalost moj brat je umro prije godinu dana od raka. Stoga mi još i više znači njezin plemeniti cilj – ispričala je Maggy.

Svake godine u utrci Terry Fox Run uglavnom vožnjom bicikla sudjeluje Nenad Dančuo. Naglasio je da je Terry Fox unatoč svom invaliditetu činio nemoguće stvari kako bi nesebično pomogao drugima. Poručio je da je u današnjem svijetu koji se brzo mijenja na gore utrka Terry Fox Run svjetlo u tunelu.

Željka Godec svake godine s obitelji podržava Terry Fox Run, a ove godine je svoj doprinos dala kupnjom majice. Naglasila je da je ova utrka hvalevrijedna te puno znači oboljelima i njihovim obiteljima jer im netko želi pomoći.

Već deset godina u utrci sudjeluje Vjekoslav Drempetić i sretan je što može doprinijeti ostvarenju plemenitog cilja. Spomenuo je da mu je supruga preminula od raka, a smatra da je Terry Fox velika inspiracija kao i drugi ljudi koji se bore sa zloćudnom bolešću.

U utrci sa suprugom Danijelom sudjelovala je paraolimpijka Sandra Paović.

– Prošle godine sudjelovali smo prvi put u utrci. Ovo je najinspirativnija priča ikada ispričana. Svojom borbom protiv raka Terry Fox je pomogao mnogima u svijetu. Drago mi je da smo u Hrvatskoj prepoznali koliko je utrka Terry Fox važna, koliko pomaže ljudima koji se bore s rakom. Utrka je jedna od najljepših humanitarnih akcija – rekla je Sandra.

Njezin suprug Danijel pohvalio je održavanje hvalevrijedne utrke u Hrvatskoj te je pozvao građane da sudjeluju u njoj i svojim donacijama pomognu u liječenju teške bolesti.

U utrci Terry Fox Run Iva Bačić prvi je put sudjelovala 2006. godine. Naglasila je da je lijep osjećaj pomoći drugima kroz neku humanitarnu akciju. Smatra da je Terry Fox pokazao neizmjernu volju i puno hrabrosti kada je svojim Maratonom nade odlučio pomoći oboljelima.

Amaterski trkač Mario Lovrić izrazio je zadovoljstvo što sudjeluje u utrci Terry Fox Run. Naglasio je da mu je u trčanju Terry Fox uzor, a u djetinjstvu ga je inspirirao Terryjev Maraton nade, odnosno njegova upornost.

– Unatoč bolesti Terry je pokazao svojom utrkom koliko je njegov duh neslomljiv. Nažalost, smrt ga je spriječila da nastavi dalje. No svi mi danas sudjelujemo na utrci s ciljem da nastavimo njegovu misiju koja je za mene inspirirajuća – rekao je Lovrić.

Vijesti

GRAD ZAGREB Nakon 15 godina napokon vrtić u Stenjevcu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane

Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.

Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata.  
– Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.

Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača. 

– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.

Nastavite čitati

Vijesti

ZNANSTVENA SENZACIJA Paralizirane osobe će tipkati mislima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču

Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.

Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.

Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.

– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.

– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.

BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.

Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.

Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.

– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.

Nastavite čitati

Vijesti

GRAD ZAGREB Besplatni prijevoz onkoloških bolesnika

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja, kazala je Lora Vidović

Radi veće dostupnosti liječenja i lakšeg dolaska na terapije, Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt osiguranja usluge prijevoza osobama oboljelima od malignih bolesti koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, izvijestili su u subotu iz zagrebačke Gradske uprave.

– Tim pilot projektom Grad Zagreb nastavlja širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja – kazala je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Zahtjev za prijevoz, koji je dostupan na web stranici Grada Zagreba, mogu podnijeti oboljeli od malignih bolesti koji su korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a podnosi se gradskom Odjelu za socijalnu zaštitu, Prilaz Ivana Visine 1-3, osobno, poštom ili na e-mail adresu uslugaprijevoza@zagreb.hr.

Uz zahtjev, potrebno je priložiti  potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o korištenju zajamčene minimalne naknade, kao i medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba ili tijek kemoterapija i/ili zračenja.

Prijevoznik je odabran putem prethodno provedenog postupka javne nabave.

Nakon provedbe pilot projekta, namjera nam je nastaviti pružati ovu uslugu i uključiti u nju i veći broj korisnika, poručili su iz zagrebačke Gradske uprave.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu