Skup je okupio predstavnike institucija, udruga i struke kako bi zajednički analizirali stanje podrške u zajednici i razgovarali o daljnjim koracima prema većoj uključenosti i ravnopravnosti osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Krapinsko-zagorska županija je u utorak, 2. prosinca 2025., u prostoru Poslovno-tehnološkog inkubatora organizirala okrugli stol pod nazivom ‘Pravo na neovisno življenje i proces deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom’.
Događaj je održan na poticaj županijske Koordinacije udruga osoba s invaliditetom, a okupio je stručnjake, predstavnike institucija i organizacija civilnog društva.
Rasprava je otvorila prostor za razmjenu različitih iskustava i za zajedničko sagledavanje trenutnog stanja usluga koje osnažuju osobe s invaliditetom da žive samostalnije. Tema je naglasila i ključne prepreke koje još uvijek prate ostvarivanje prava na neovisni život.
Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je kako je upravo to pravo jedno od najzahtjevnijih pitanja s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću. Naglasila je da su neovisno življenje i deinstitucionalizacija među prioritetima županije, koja nastoji graditi inkluzivnu zajednicu u kojoj se u donošenje odluka uključuju oni na koje se one izravno odnose.
Posebno je pohvalila rad županijske Koordinacije, s kojom Županija kontinuirano surađuje na prepoznavanju potreba i mogućih rješenja za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom.
Zamjenica Petek podsjetila je i na niz aktivnosti koje Krapinsko-zagorska županija provodi kako bi ojačala sustav podrške – od velikog broja pomoćnika u nastavi, preko otvaranja kabineta za ranu intervenciju u COOO Krapinske Toplice, do financiranja rada udruga i nabave vozila koja osiguravaju veću mobilnost korisnika.
Kako je istaknula, skup je prilika da se progovori o tome kako dodatno unaprijediti ostvarivanje prava na neovisno življenje na području županije.
Sudionicima se obratio i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić. Naglasio je da se neovisno življenje ne može svesti samo na zdravstvenu skrb, već uključuje pravo na rad, obrazovanje, kulturu, sport i svakodnevne izbore koji čovjeku omogućuju da ostane u svojoj zajednici uz adekvatnu podršku. Smještaj osoba s invaliditetom u institucije, istaknuo je, predstavlja ograničavanje osnovnih ljudskih prava, uključujući i pravo na izbor mjesta stanovanja.
Predsjednica Koordinacije i moderatorica panela, Svjetlana Pripeljaš, podsjetila je da deset županijskih udruga svake godine zajednički obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Naglasila je da odrasle osobe s invaliditetom još uvijek prečesto završavaju u ustanovama koje nisu prilagođene njihovim potrebama, a mladi u institucionalnom smještaju umjesto u zajednici – što jasno pokazuje koliko je pravo na neovisni život i dalje teško dostupno.
U panel-raspravi sudjelovali su pravobranitelj Dario Jurišić, ravnateljica Zagrebačkog centra za neovisno življenje Vlatka Tucelj Omeragić, socijalna radnica Aleksandra Kveštak iz Područnog ureda Zabok Hrvatskog zavoda za socijalni rad te Mirjana Janžek, predsjednica Udruge distrofičara Krapina i korisnica osobne asistencije.
Završni osvrt dala je županijska pročelnica Martina Gregurović Šanjug, a skupu se pridružila i predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Marica Mirić.
Jedan od ključnih problema jest kronični nedostatak stručnog kadra u sustavima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka upozorava na sve ozbiljniji problem nedostatka stručnjaka i sustavne podrške osobama iz spektra autizma, ističući kako bez konkretnih ulaganja inkluzija ostaje nedostižan cilj.
Iako se posljednjih godina sve više govori o autizmu i važnosti ranog prepoznavanja, sama svijest nije dovoljna. Osobe s autizmom i njihove obitelji i dalje se suočavaju s brojnim preprekama – od dugog čekanja na dijagnostiku do otežanog pristupa obrazovanju, zapošljavanju i uslugama u zajednici.
Jedan od ključnih problema jest kronični nedostatak stručnog kadra u sustavima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. U Hrvatskoj nedostaje edukacijskih rehabilitatora, logopeda, psihologa i psihijatara, što dovodi do preopterećenosti sustava i dugih lista čekanja.
Obitelji su često primorane čekati mjesecima, pa i godinama na dijagnostiku i terapije, a u nekim sredinama usluge uopće nisu dostupne. Takva situacija dovodi do nejednakosti jer kvaliteta podrške često ovisi o mjestu stanovanja i financijskim mogućnostima obitelji.
Iako je rana intervencija iznimno važna, podrška ne smije prestati u djetinjstvu. Osobe s autizmom trebaju kontinuiranu, individualiziranu podršku kroz cijeli život – u obrazovanju, na radnom mjestu i u svakodnevnom životu. Bez educiranih stručnjaka i prilagođenih sustava mnogi ostaju isključeni iz društva, dok teret takve isključenosti često snose njihove obitelji.
Iz udruge naglašavaju kako nedostatak stručnjaka ne znači samo manjak usluga, već izravno utječe na kvalitetu života osoba s autizmom. Posebno zabrinjava činjenica da se odluke koje se tiču osoba s autizmom i dalje često donose bez njihovog sudjelovanja, iako bi upravo njihova iskustva trebala biti temelj za oblikovanje politika i usluga.
Ovogodišnje obilježavanje održat će se u četvrtak, 2. travnja na riječkom Korzu, gdje će se u 11:45 sati tradicionalno pustiti plavi baloni. Posjetitelji će moći razgledati radove korisnika i dobiti informativne materijale, a događanje se održava u sklopu europske kampanje ‘Not Invisible’, pod pokroviteljstvom Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.
Puštanje plavih balona dio je globalne inicijative ‘Light It Up Blue’, kojom se simbolično izražava podrška osobama s autizmom. Grad Rijeka i ove će godine obilježavanje podržati osvjetljavanjem fontana i riječkih dizalica u plavo.
Iz udruge poručuju kako su nužna sustavna ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje stručnjaka, razvoj dostupnih usluga u zajednici te osiguravanje podrške svim osobama s autizmom – bez obzira na dob i razinu potreba. Osobe s autizmom nisu nevidljive – one su ravnopravni članovi društva čija prava, glas i potrebe moraju biti u središtu svih budućih odluka.
Program edukacije bio je usmjeren na konkretne situacije iz svakodnevnog rada, a kroz niz praktičnih primjera, edukativnih materijala i interaktivnih vježbi, sudionicima su približene specifičnosti doživljaja različitih skupina korisnika te su im ponuđeni modeli primjerenog i profesionalnog postupanja
Poslušaj članak
U sklopu provedbe ITU projekta ‘Izgradnja četiri vanjska bazena’, na Gradskim bazenima ‘Marija Ružić’ u Čakovcu održana je prošli tjedan edukacija posvećena unapređenju komunikacije i odnosa prema osobama s invaliditetom, čime je još jednom potvrđena predanost Grada Čakovca stvaranju inkluzivnog i pristupačnog okruženja za sve korisnike.
Iako su čakovečki bazeni već prepoznati na nacionalnoj razini kao primjer dobre prakse u skrbi o osobama s invaliditetom, Grad kao nositelj projekta, uz podršku gradskog poduzeća Ekom, nastavlja sustavno ulagati u dodatno podizanje kvalitete usluge, prateći pritom suvremene europske smjernice koje naglašavaju važnost univerzalnog dizajna i jednakog pristupa javnim sadržajima.
Za provedbu edukacije angažirane su iskusne stručnjakinje Tatjana Žižek i Jelena Lakuš Maček, koje kroz dugogodišnji rad s osobama s invaliditetom donose vrijedno znanje i praktična iskustva. Edukaciji su, uz djelatnike GP Ekom, prisustvovali i spasitelji, zaposlenici tvrtke Petar Zrinski d.o.o. te predstavnici udruga osoba s invaliditetom, čime je osigurana razmjena iskustava između stručnjaka, zaposlenika i samih korisnika usluga.
Program edukacije bio je usmjeren na konkretne situacije iz svakodnevnog rada, a kroz niz praktičnih primjera, edukativnih materijala i interaktivnih vježbi, sudionicima su približene specifičnosti doživljaja različitih skupina korisnika te su im ponuđeni modeli primjerenog i profesionalnog postupanja.
Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje potreba osoba s tjelesnim invaliditetom, osoba iz spektra autizma, slijepih i slabovidnih te gluhih i nagluhih osoba, pri čemu su sudionici upoznati s osnovnim principima inkluzivne komunikacije, poput prilagodbe načina obraćanja, poštivanja osobnog prostora i pružanja pomoći na način koji uvažava individualne potrebe svake osobe.
Dodatnu vrijednost edukaciji dale su predstavnice udruga osoba s invaliditetom, Marija Ciglar i Anica Jambrošić, koje su kroz vlastita iskustva ponudile konkretne savjete i prijedloge za daljnje unaprjeđenje usluga, naglašavajući koliko je važno uključiti same korisnike u proces oblikovanja pristupačnih rješenja.
Ovakav pristup u skladu je s modernim praksama upravljanja javnim prostorima, koje sve više ističu važnost socijalne uključenosti i aktivnog sudjelovanja svih građana u društvenom životu. Pristupačni sportski i rekreacijski sadržaji ne doprinose samo kvaliteti usluge, već i kvaliteti života osoba s invaliditetom, omogućujući im ravnopravno sudjelovanje u zajednici.
Sljedeća edukacija planirana je za 9. travnja 2026. godine, čime se potvrđuje kontinuitet ulaganja u znanje i kompetencije zaposlenika, a cijeli projekt sufinanciran je putem ITU mehanizma u okviru Integriranog teritorijalnog programa, što dodatno naglašava njegov značaj u širem regionalnom i europskom kontekstu.
Riječ je o praktično usmjerenom edukativnom ciklusu koji omogućuje stjecanje konkretnih znanja kroz rad u profesionalnim alatima, uz vodstvo iskusnih mentora
Poslušaj članak
Centar za kulturu Trešnjevka u travnju 2026. organizira drugo izdanje edukativnog programa Trešnjevački 3D Print – Učimo u praksi: Blender i PrusaSlicer za juniore i seniore, namijenjenog svima koji žele naučiti ili unaprijediti svoje vještine u području 3D modeliranja i 3D printanja.
Program je u potpunosti besplatan za sve sudionike, a realizira se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Riječ je o praktično usmjerenom edukativnom ciklusu koji omogućuje stjecanje konkretnih znanja kroz rad u profesionalnim alatima, uz vodstvo iskusnih mentora iz područja digitalnog oblikovanja i 3D tehnologije. Program je otvoren za sve zainteresirane od 9 godina nadalje, a posebno je osmišljen tako da odgovara i početnicima i naprednijim korisnicima. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine, juniori (9 – 14 godina) i seniori (15+ godina), dok je program ujedno inkluzivan i prilagođen osobama s invaliditetom, uz prethodne konzultacije.
Tijekom tri radionice polaznici će savladati osnove rada u Blenderu, naučiti kako pripremiti modele za 3D ispis pomoću PrusaSlicera te se upoznati s najčešćim problemima u 3D printanju i načinima njihova rješavanja kroz specijaliziranu radionicu ‘Zašto opet ne printa kako treba? 3D printanje bez nervoze’. Posebna vrijednost programa je i kontinuirana podrška mentora između radionica putem WhatsApp grupe.
Program vode stručnjaci s višegodišnjim iskustvom: Marko Šćurec, Danijel Višnjić i Sanja Ovčarić.
Radionice će se održavati subotama, 11., 18. i 25. travnja 2026. godine u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1), a po završetku programa sudionici će izraditi vlastite 3D modele, dobiti isprintane radove te certifikat o uspješnom sudjelovanju.
Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen na 20 polaznika po grupi. Za sudjelovanje je potrebno vlastito prijenosno računalo te osnovno poznavanje rada na računalu, kao i prethodna instalacija programa Blender i PrusaSlicer.