Connect with us

Osobe s invaliditetom

U Puli predstavljene mjere za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje skupinu odraslih ljudi koji sjede u učionici ili dvorani za predavanja. Svi su okrenuti prema prednjem dijelu prostorije, kao da slušaju predavanje, prezentaciju ili radionicu.
Foto: Istarska županija

Glavna namjera susreta bila je potaknuti veću otvorenost poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom te ih detaljno informirati o dostupnim potporama, subvencijama i stručnim oblicima pomoći koji olakšavaju njihovo uključivanje u radno okruženje

Poslušaj članak

U Puli je prošli tjedan organiziran stručni skup namijenjen poslodavcima s područja Istarske županije, s ciljem jačanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Tom je prilikom Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Pula predstavio mjere i aktivnosti usmjerene na uključivanje i integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada.

U programu su sudjelovali i predstavnici Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka, koji su okupljenima približili sustav profesionalne rehabilitacije i mogućnosti podrške poslodavcima.

Događanje je realizirano u suradnji s Istarskom županijom i Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Pula.

Glavna namjera susreta bila je potaknuti veću otvorenost poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom te ih detaljno informirati o dostupnim potporama, subvencijama i stručnim oblicima pomoći koji olakšavaju njihovo uključivanje u radno okruženje.

Posebno su predstavljeni konkretni podaci o osobama s invaliditetom evidentiranima pri Područnom uredu Pula, uz naglasak na zanimanja u kojima mogu odmah započeti s radom, kako bi se poslodavce dodatno motiviralo na pružanje prilike toj skupini kandidata.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Istarske županije, Cinzia Zubin, istaknula je kako zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja važan doprinos razvoju uključivog i održivog tržišta rada. Naglasila je da su kroz prezentaciju poslodavcima približene konkretne mjere potpore, financijski poticaji i stručna pomoć, kako bi proces zapošljavanja bio što jednostavniji i učinkovitiji.

Također je podsjetila da Županija kontinuirano podupire projekte usmjerene radnoj integraciji osoba s invaliditetom, uključujući i potporu radu zaštitne radionice Tekop Nova, s ciljem daljnjeg razvoja uključivog gospodarstva.

Sudionici su imali priliku upoznati se s modelima profesionalne rehabilitacije, načinima prilagodbe radnih mjesta te vrstama financijske i savjetodavne podrške dostupne tijekom cijelog procesa zapošljavanja.

Uz razmjenu iskustava i otvorenu raspravu sa stručnjacima, poseban je naglasak stavljen na prednosti koje uključivo zapošljavanje donosi poslovnim subjektima te na alate koji im stoje na raspolaganju za uspješno savladavanje izazova u praksi.

Predstojnica Područnog ureda Pula, Tanja Lorencin Matić, sa suradnicama je predstavila usluge Zavoda namijenjene integraciji osoba s invaliditetom. Istaknuto je da je u evidenciji Područnog ureda Pula, koji obuhvaća ispostave Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pulu, Rovinj i Umag, registrirano 147 osoba s invaliditetom, od čega je njih 49 trenutačno zapošljivo. Među evidentiranima, 25 osoba ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, devet ih je osposobljeno za jednostavnija zanimanja, dok četiri osobe imaju visoku stručnu spremu.

O radu riječkog Centra za profesionalnu rehabilitaciju govorio je voditelj Odjela za rad s poslodavcima Zdravko Tovilović, naglasivši kako je cilj ustanove stvaranje društva jednakih prilika u kojem osobe s invaliditetom mogu u potpunosti razviti svoje radne potencijale.

Naveo je da je u Republici Hrvatskoj zaposleno 22.300 osoba s invaliditetom te da je primjetan kontinuirani rast njihove zaposlenosti. Također je pojasnio da osobe s invaliditetom mogu raditi na otvorenom tržištu rada samostalno, uz financijske poticaje, uz kombinaciju financijske i stručne podrške ili u posebnim uvjetima unutar zaštitnih i integrativnih radionica.

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pet sudionica panel-rasprave sjedi ispred projekcijskog platna, a na stolovima ispred njih nalaze se mikrofoni.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja

Poslušaj članak

Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.

Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.

– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.

– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.

Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.

– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.

Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.

Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.

– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

„Besplatne” usluge djeci ipak opterećuju obiteljski proračun

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje dvoje ljudi, vjerojatno majku i dijete. Dijete ima obojane ruke od boja te se sprema s rukama slikati na papiru. Njezina majka joj pri tome pomaže.
Foto: srhiva

Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole

Poslušaj članak

Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.

Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.

To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.

Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.

Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.

Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.

Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu