Produktivnost na radnom mjestu kao i broj sati rada teme su koje na domaćem i svjetskom tržištu vode stoljećima pokreću velike rasprave
Sve je započelo davne 1817. godine kada je Robert Owen uvidio da ljudi nisu produktivni 10 ili 16 sati koliko je tada trajao radni dan. Iako njegova kampanja u to doba nije urodila plodom, upravo je on zaslužan za podizanje svijest o ovom gorućem problemu. Njegova ideja zaživjela je tek 1914. kada je Ford Motor Company ‘srezao’ radne sate na vrijeme koje i danas poznajemo.
Zbog sve većeg obima posla, porasta količine informacija i zahtjevnosti radnih zadataka, produktivnost na radnom mjestu danas je jedna od glavnih tema na tržištu rada. Je li točna tvrdnja da smo u danu produktivni svega 4 do 5 sati, pokušao je saznati MojPosao portal (koji posluje unutar Alma Career grupacije) u istraživanju provedenom na preko 800 ispitanika.
Produktivni smo manje od 6 sati u danu, ostatak vremena družimo se s kolegama
Nešto manje od polovice ispitanika (47%) priznalo je kako su na poslu najčešće produktivni manje od 6 sati u danu, trećina je izjavila (37%) da im produktivnost traje 6 do 8 sati dnevno, a čak 16% ispitanika produktivno je i više od 8 sati.
Kada su ispitanike pitali što sve rade za vrijeme radnog vremena, pokazalo se da je polovica njih (51%) neproduktivna 2 ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja’ 2 i pol sata.
Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje na internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji za što potroše 21 minutu.
Najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta (to su vjerojatno zamijenili s dopisivanjem), obavljanje privatnih poslova izvan ureda na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je i relativno neočekivano, kako na društvene mreže ispitanici troše svega 17 minuta svoga vremena.
Druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija se vani po kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24%). Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62%) ili u samom uredu (50%), a tek ponekad (25%) druženje postane ‘produžena’ pauza za obrok. Međutim, ispitanici ističu kako se razgovori na vrijeme takvih ‘pauza’ najčešće svode na one poslovne.
Za vrijeme radnog vremena najčešće obavljamo neodgodive privatne obveze
Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovica ispitanika (51%), takve situacije su i rijetke – nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.
Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65%). Trećina ispitanika (34%) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32%) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme. Svaki četvrti ispitanik (25%) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20%) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i ne motivirajući.
Većinu ispitanika (76%) nadređeni nije ‘uhvatio’ u neradu – barem ne onom nedopuštenom. Sukladno tome, čak i kada su bili uhvaćeni, nije bilo posljedica jer se najčešće radilo o druženju s kolegama. Međutim, manji dio ispitanika bio je uhvaćen u nekim aktivnostima koje se nadređenom nisu svidjele te je uslijedila usmena opomena, a u četiri slučaja čak i otkaz.
Jesmo li zadovoljni svojom produktivnošću?
Iako nam svima treba predah od posla, dvije trećine ispitanika (63%) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26%) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11% priznalo da im takve ‘smetnje’ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.
Općenito gledajući, polovica ispitanika (50%) zadovoljna je svojom produktivnošću, četvrtina (24%) smatra kako bi mogli biti produktivniji, dok ih 26% smatra da su i previše produktivni te da bi trebali usporiti.
Rast produktivnosti poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69%) ili zanimljivijim radnim zadacima (45%). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35%, odnosno 34%). Općenito bolji odnos s nadređenim doveo bi do povećanja produktivnost kod četvrtine (26%) ispitanika, dok je najmanje onih koji bi postali produktivniji zbog poboljšanih odnosa s kolegama (21%).
Osim ovih načina, ispitanici navode i bolju organizaciju rada, rad od kuće te skraćeni radni tjedan kao načine povećanja produktivnosti.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
Koliko su građani Hrvatske financijski sigurni kada nastupe nepredviđene okolnosti? Prema opsežnom istraživanju servisa MojaPlaća, odgovor nije osobito ohrabrujući
Poslušaj članak
Istraživanje provedeno na više od 11.000 ispitanika, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuje da tek 38% građana sustavno odvaja novac za štednju.
Drugim riječima, redovito štedi tek svaka treća osoba u Hrvatskoj, a značajan broj građana, u slučaju iznenadnog gubitka prihoda, vrlo bi brzo ostao bez sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Trećina građana mjesec dočekuje u minusu
Posebno zabrinjava podatak da čak 32% građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36% ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24%.
U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.
Koliko je plaća važna za financijski mir, otkrivaju razlike među dohodovnim skupinama. Među ispitanicima koji pripadaju skupini 10% najbolje plaćenih, mjesec u minusu završava njih 18%. No među građanima s najnižim primanjima takvih je gotovo polovica, čak 43%.
Mjesečni iznos štednje najčešće iznosi 200 eura
Čak i među građanima koji kraj mjeseca ne dočekuju u minusu, štednja nije uvijek redovita navika. U prijevodu, trećina ljudi (30%) ne odvaja novac sustavno.
Među onima koji ipak uspijevaju štedjeti, najčešći mjesečni iznos je oko 200 eura, koliko ‘sa strane’ izdvaja 29% ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno (24%), dok oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22% građana.
Veći iznosi ostaju rijetkost. Oko 1000 eura ili više mjesečno štedi 11% ispitanika.
Kada je riječ o načinu štednje, najviše ispitanika oslanja se na ugovorenu štednju, koju koristi 45% onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako čak 39% ispitanika novac čuva ‘u čarapi’, daleko od banaka, fondova i tržišta.
S druge strane, dio građana ipak bira ulaganja. Petina ispitanika (20%) novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17% štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12% štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5% ispitanika.
Kriptovalute, plemeniti metali i zlato zasad ostaju na marginama štednih navika. U svaki od tih oblika ulaže tek po 5% ispitanika, što pokazuje da većina građana i dalje bira poznatije, opreznije i tradicionalnije načine čuvanja novca.
Najčešće se štedi za nepredviđene situacije
Kada građani uspiju nešto staviti sa strane, to najčešće čine iz opreza. Među onima koji štede, njih 68% novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.
Nešto više od trećine štediša, njih 38%, novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila.
No štednja nije rezervirana samo za krizne scenarije i velike troškove.
Dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27% ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16%, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.
Ipak, štednja za mirovinu i dalje je slabo zastupljena. Među onima koji štede, za mirovinu odvaja tek 24% ispitanika. Kada se gleda ukupni uzorak, bez obzira na to štede li građani ili ne, taj udio pada na svega 11%. Drugim riječima, o financijskoj sigurnosti u starijoj dobi mnogi razmišljaju, ali za nju još uvijek premalo sustavno odvajaju.
Koliko dugo bismo izdržali bez plaće?
Koliko su kućni budžeti doista otporni najbolje pokazuje pitanje što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla.
Tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27%, imalo bi zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci. Još 17% moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22% građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.
S druge strane, podaci otkrivaju koliko je velik dio građana već sada na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18% navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16% u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Moderna vremenaPrije 1 dan
Life&StylePrije 6 dana
in MREŽAPrije 1 dan
Osobe s invaliditetomPrije 1 dan