Connect with us

Medicina

U Europi 20 posto bakterijskih infekcija otporno na antimikrobne lijekove

Objavljeno

/

Hrpa blister pakiranja s različitim vrstama tableta i kapsula na svijetloplavoj podlozi. Tablete dolaze u raznim bojama, uključujući narančastu, crvenu, bijelu i plavu, organizirane unutar metalnih blistera s prozirnim folijama.
Foto: Paradigma agency

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o anitmikrobnoj rezistenciji (WAAW, World AMR Awareness Week) obilježava se pod nazivom ‘Budi i ti dio promjene!’

Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova.

Samo u Europi, svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto.

Antimikrobna rezistencija (AMR, engl. antimicrobial resistance) tako se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno.

Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU/EEA do 2050. godine. Jednako su alarmantne i ekonomske posljedice budući da AMR košta EU/EEA preko 11 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara.

Iz tog je razloga Europska komisija pozdravila krajem rujna ove godine Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR).

Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU-a, i na taj se način obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a kroz pristup ‘Jedno zdravlje’, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10% do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.

S druge strane, unatoč ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju antimikrobnih lijekova.

Danas se zna da je vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih antibiotika. Zbog toga i Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) proaktivno unapređuje istraživanje i razvoj te osigurava dostupnost vitalnih medicinskih protumjera.

HERA je, primjerice, kroz program EU4Health financirala niz inicijativa usmjerenih na ubrzavanje inovacija za proizvode namijenjene borbi protiv AMR-a u naprednim fazama razvoja. Osim poticanja inovacija, HERA je posvećena i povećanju pristupa novorazvijenim antibioticima.

Također, ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva prepoznala je i sama Europska komisija koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20 posto do 2030. godine te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini.

Antimikrobni lijekovi, uključujući i antibiotike, postaju neučinkoviti jer, zbog prevelike i pogrešne uporabe, bakterije na njih razvijaju otpornost.

Primjerice, oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s time da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već potiče razvoj otpornosti na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju. Drugim riječima, antibiotici se ne bi smjeli trošiti na virusne infekcije gdje nisu učinkoviti, već isključivo za bakterijske infekcije.

Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljenom početkom listopada, imunizacijom protiv 23 patogena mogao bi se smanjiti broj potrebnih antibiotika za 22 posto ili 2,5 milijardi definiranih dnevnih doza na globalnoj razini svake godine, podržavajući na taj način globalna nastojanja u borbi protiv AMR-a. Imunizacija je tako jedan od ključnih načina u prevenciji infekcija.

Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprečavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva.

To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.

Također, ove je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) revidirala Popis prioritetnih bakterijskih patogena, važan alat u borbi protiv AMR, koji uključuje 15 obitelji patogena otpornih na antibiotike, grupiranih u kritične, visoke i srednje kategorije prioriteta za istraživanje i razvoj te mjere javnog zdravlja.

Podsjetimo, prije dvije godine rastućem je izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodan i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, budući da su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve rašireniji.

Važnost obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji

Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022., znanje o antibioticima u EU-u još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Pritom, samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta, a i dalje postoje velike razlike u informiranosti građana među državama članicama.

Ovi rezultati ukazuju na potrebu za provedbom dodatnih i kontinuiranih aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja o antimikrobnoj rezistenciji i važnosti odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova kako bi se dugoročno promijenili svijest i ponašanje građana. O učinkovitosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj kroz petogodišnju javnu kampanju rezultirala smanjenjem izvanbolničke potrošnje antibiotika za 25 posto u toj zemlji.

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, ove godine nosi naziv ‘Budi i ti dio promjene!’, čime se poziva građane na odgovornu upotrebu, a time i njihov osobni doprinos u borbi protiv AMR-a.

Više o važnosti odgovorne upotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova građani mogu saznati i putem edukativne i informativne web stranice www.antibiotici.hr.

Izvor: Paradigma agency

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

Europska unija odobrila lijek Duvyzat za liječenje Duchenne mišićne distrofije

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

Europska komisija izdala je uvjetno odobrenje za stavljanje lijeka Duvyzat (givinostat) u promet u EU. Lijek je odobren za liječenje Duchenne mišićne distrofije (DMD) u pokretnih bolesnika u dobi od šest godina i starijih, bez obzira na osnovnu mutaciju gena, koji su istodobno liječeni kortikosteroidima

Poslušaj članak

Odluka Europske komisije slijedi pozitivno mišljenje Povjerenstva za humane lijekove (CHMP) Europske agencije za lijekove (EMA) koje je objavljeno krajem travnja ove godine.

Odobrenje vrijedi za svih 27 država članica EU te Island, Lihtenštajn i Norvešku. Proizvođač lijeka, talijanska tvrtka Italfarmaco, sada će blisko surađivati s nacionalnim tijelima i distribucijskim partnerima kako bi olakšao što brži pristup lijeku Duvyzat diljem EU.

Za distribuciju lijeka u Hrvatskoj brinut će se tvrtka Medis, koja je ekskluzivni partner poduzeća Italfarmaco za 17 država srednje i istočne Europe.

– Ljudi koji žive s DMD-om u Europi dugo su čekali nove terapijske mogućnosti koje bi mogle promijeniti tijek ove ozbiljne bolesti. Do sada je postojalo malo odobrenih lijekova za DMD u širokoj populaciji bolesnika. To se promijenilo odobrenjem lijeka Duvyzat, koji usporava napredovanje bolesti i čuva funkciju mišića – bez obzira na mutaciju gena – jer djeluje na mehanizme bolesti – izjavio je Paolo Bettica, medicinski direktor u tvrtki Italfarmaco.

– Predani smo bliskoj suradnji sa zdravstvenim tijelima i zajednicom bolesnika s DMD-om kako bismo osigurali što brži pristup ovoj važnoj novoj terapiji po čitavoj Europi – naglašava Bettica.

– To što je Europska komisija odobrila lijek Duvyzat potvrda je njegovog terapijskog potencijala i dokaz znanstvene izvrsnosti tvrtke Italfarmaco te njezine predanosti inovacijama na području rijetkih bolesti – rekao je Francesco De Santis, predsjednik Holdinga Italfarmaco i predsjednik Grupe Italfarmaco.

– Ova prekretnica znači da sada mnogi bolesnici s DMD-om imaju pristup novom obliku liječenja. U Italfarmacu tim postignućem ponovno potvrđujemo da se fokusiramo na razvoj terapija koje mogu značajno poboljšati živote ljudi – kaže De Santis.

Odobrenje se temelji na pozitivnim rezultatima ispitivanja treće faze EPIDYS, multicentričnog, randomiziranog, dvostruko slijepog, placebom kontroliranog ispitivanja (NCT02851797). U ispitivanju EPIDYS sudjelovalo je 179 dječaka u dobi od šest godina ili starijih koji su još pokretni. Istodobno s kortikosteroidima dobivali su ili lijek Duvyzat ili placebo dva puta na dan. Ispitivanje EPIDYS postiglo je svoj primarni cilj; pokazalo je statistički značajnu i klinički važnu razliku na testu koji ocjenjuje vrijeme penjanja dječaka po četiri stepenice.

Lijek Duvyzat također je pokazao povoljne rezultate kod ključnih sekundarnih ciljeva, a to su test North Star Ambulatory Assessment (NSAA) i procjena masne infiltracije u mišićima koju su pokazali pregledi pomoću magnetske rezonancije. Liječenje lijekom Duvyzat osobito je povezano s 40-postotnim smanjenjem kumulativnog gubitka bodova na testu NSAA. To ukazuje na potencijal lijeka Duvyzat da odgodi napredovanje bolesti.

Većina nuspojava primijećena kod lijeka Duvyzatbila je blaga do umjerena. Rezultati ovog ispitivanja objavljeni su u časopisu The Lancet Neurology u ožujku 2024. Usporedba dugotrajnih podataka iz produžetka ispitivanja EPIDYS koje još uvijek traje s prirodnim tijekom bolesti uz primjenu statističke analize uparivanja prema sklonosti pokazala je da je medijan dobi u vrijeme gubitka pokretnosti bio 18,1 godinu u skupini koja je primala lijek Duvyzat u odnosu na 15,2 godine u kontrolnoj skupini.

Tvrtka Italfarmaco provest će dodatna klinička ispitivanja radi dodatne potvrde terapijske koristi lijeka.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) lani u ožujku dala je odobrenje za lijek Duvyzat za liječenje bolesnika s DMD-om u dobi od šest godina i starijih. U Ujedinjenom Kraljevstvu Agencija za regulaciju lijekova i zdravstvenih proizvoda (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency – MHRA) odobrila je lijek Duvyzat za pokretne bolesnike u dobi od šest godina i starije, a za nepokretne bolesnike izdala je uvjetno odobrenje za stavljanje lijeka u promet.

Izvor: Medis

Nastavite čitati

Medicina

Javnozdravstvena akcija u Rijeci ‘Korak ispred bolesti’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje apstraktni uzorak s mrežastom strukturom u različitim bojama. Boje uključuju plavu, zelenu, žutu, narančastu i crvenu, koje su raspoređene u nepravilnim oblicima unutar mreže. Mreža je plave boje i proteže se preko cijele slike, stvarajući dojam organskih stanica ili tkiva. Slika je zanimljiva zbog svoje živopisne palete boja i složenog uzorka koji podsjeća na mikroskopski prikaz bioloških struktura.
Foto: Pixabay

Cilj akcije je informirati građane o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) koja je podcijenjena u Hrvatskoj i svijetu

Sekcija za intervencijsku radiologiju Hrvatskog društva radiologa i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suorganizaciji Doma zdravlja Primorsko goranske županije i MESI d.o.o. pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, organiziraju javnozdravstvenu akciju ‘Korak ispred bolesti’.

Javnozdravstvena akcija će se održati u srijedu 4. lipnja 2025., od 10 do 14 sati, Trg 128. brigade HV u Rijeci (u slučaju kiše akcija će se održati u Centru Zamet – dvorana na adresi Trg riječkih olimpijaca 1).

Cilj akcije je informirati građane o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) koja je podcijenjena u Hrvatskoj i svijetu. U Hrvatskoj pacijenti dolaze u kasnim stadijima bolesti kada je amputacija često jedini mogući oblik liječenja koji za sobom povlači visoki mortalitet.

Periferna arterijska bolest (PAB) je kronična bolest krvnih žila koja nastaje kada se arterije koje opskrbljuju udove, najčešće noge, suze ili začepe zbog nakupljanja masnih naslaga, poznatih kao aterosklerotski plakovi. Ove naslage smanjuju protok krvi, što može uzrokovati bolove, slabost, hladnoću u ekstremitetima i sporo zacjeljivanje rana. Iako bolest najčešće pogađa donje udove, može zahvatiti i arterije koje vode prema rukama, glavi i unutarnjim organima.

Glavni uzrok periferne arterijske bolesti je ateroskleroza, proces u kojem dolazi do stvrdnjavanja i suženja arterija zbog nakupljanja kolesterola i drugih tvari na stijenkama krvnih žila. Na razvoj bolesti značajno utječu rizični faktori poput pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi, prekomjerne tjelesne težine, nedostatka tjelesne aktivnosti i nasljedne sklonosti. S obzirom na to da se simptomi razvijaju postupno, mnogi bolesnici dugo ne znaju da imaju bolest.

Najčešći simptom periferne arterijske bolesti je bol u nogama koja se javlja prilikom hodanja, a smiruje se kada osoba stane. Taj se simptom naziva klaudikacija. Kod težih oblika bolesti bol može biti prisutna i u mirovanju, a mogu se pojaviti i ranice na stopalima koje teško zacjeljuju. U uznapredovalim slučajevima dolazi do smanjenja temperature u zahvaćenoj nozi, promjene boje kože, slabijeg rasta dlačica te izostanka pulsa na perifernim arterijama.

Dijagnoza bolesti postavlja se kliničkim pregledom i dodatnim dijagnostičkim metodama. Liječnici često koriste mjerenje indeksa gležanj-nadlaktica, neinvazivni test kojim se uspoređuje krvni tlak u gležnjevima i nadlakticama kako bi se otkrile razlike u protoku krvi. U nekim slučajevima koristi se i ultrazvučna pretraga krvnih žila ili naprednije metode poput CT ili MR angiografije.

Liječenje periferne arterijske bolesti temelji se na promjeni načina života, uzimanju lijekova i, u težim slučajevima, provođenju invazivnih medicinskih zahvata. Prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana ključni su u kontroli bolesti. Lijekovi se koriste za poboljšanje protoka krvi, snižavanje kolesterola i sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka. U slučaju da konzervativne metode nisu dovoljne, provode se zahvati poput angioplastike sa stentiranjem ili kirurški bypass, kojima se uspostavlja bolji protok krvi do zahvaćenih dijelova tijela.

Neliječena periferna arterijska bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući gangrenu, infekcije i amputaciju uda. Osim toga, budući da je ateroskleroza sustavna bolest, bolesnici s PAB-om imaju i povišen rizik od srčanog i moždanog udara. Zbog toga je pravovremeno prepoznavanje i liječenje ovog stanja ključno za sprječavanje daljnjih komplikacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih.

Nastavite čitati

Medicina

Plivanje pomaže pri liječenju od cistične fibroze

Objavljeno

/

Na fotografiji je dijete koje ima masku na licu spojenu na stroj, a ispred njega je žena.
Foto: Pexels

Boravak u vodi i plivačke aktivnosti mogu proširiti kapacitet pluća i poverćati njihovu izdržljivost

Cistična fibroza nasljedna je plućna bolest od koje oboljeva jedna od 3000 ljudi. Ona može pogađati više organa, a većinom stradaju pluća. Nije rijetkost da oboljeli imaju problema s crijevima i probavom, ili pak reproduktivnim sustavom.

Glavni simnptomi ove opake bolesti  su  kronične plućne i probavne bolesti, jak i učestali kašalj koji izaziva gusta i ljepiva masa koja se nakuplja u plućima, a ponavljajuće infekcije dišnog sustava problem je koji najviše muči oboljele.

Isto tako, problemi s nepotpunim probavljanjem hrane koja je praćena obilnim i masnim stolicama, kao i nadutost popratni su simptomi zbog kojih pacijenti postaju izrazito mršavi.

Bolesnici se također više znoje, skloni su dehidraciji i metaboličkom poremećaju tijekom velikih vrućina i kad imaju visoku temperaturu. Životni vijek je zbog svega navedenog, a ponajviše slabih pluća, drastično kraći.

Danas postoje lijekovi koji u velikoj mjeri ublažavaju simptome usporavaju progresiju bolesti te poboljšavaju kvalitetu života oboljelih osoba. Jedan od učinkovitijih lijekova je Kaftrio. Ovaj lijek kombinacija je triju lijekova u jednoj tableti, a oboljelima uvelike smanjuje simptome bolesti.

Osim lijekova postoje određene fizičke aktivnosti koje mogu pomoći u borbi protiv ove opake bolesti.

Jedna od tih aktivnosti je i plivanje. Boravak u vodi i plivačke aktivnosti mogu proširiti kapacitet pluća i povećati njihovu izdržljivost. Isto tako, tokom plivanja pluća oboljelih čiste se od sluzi koja im se skuplja u plućima što im omogućava bolje disanje.  

Plivanje ima isti efekt kao maska za disanje jer do pluća dolazi pozitivni talk koji oboljelima omogućava lakše disanje.

Stoga, ukoliko pacijenti, uz redovnu konzumaciju prepisane terapije, s vremena na vrijeme prakticiraju i plivanje, uvelike mogu produžiti svoj život i poboljšati njegovu kvalitetu.      

Nastavite čitati

U trendu