Connect with us

Medicina

U Europi 20 posto bakterijskih infekcija otporno na antimikrobne lijekove

Objavljeno

/

Hrpa blister pakiranja s različitim vrstama tableta i kapsula na svijetloplavoj podlozi. Tablete dolaze u raznim bojama, uključujući narančastu, crvenu, bijelu i plavu, organizirane unutar metalnih blistera s prozirnim folijama.
Foto: Paradigma agency

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o anitmikrobnoj rezistenciji (WAAW, World AMR Awareness Week) obilježava se pod nazivom ‘Budi i ti dio promjene!’

Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova.

Samo u Europi, svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto.

Antimikrobna rezistencija (AMR, engl. antimicrobial resistance) tako se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno.

Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU/EEA do 2050. godine. Jednako su alarmantne i ekonomske posljedice budući da AMR košta EU/EEA preko 11 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara.

Iz tog je razloga Europska komisija pozdravila krajem rujna ove godine Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR).

Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU-a, i na taj se način obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a kroz pristup ‘Jedno zdravlje’, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10% do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.

S druge strane, unatoč ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju antimikrobnih lijekova.

Danas se zna da je vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih antibiotika. Zbog toga i Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) proaktivno unapređuje istraživanje i razvoj te osigurava dostupnost vitalnih medicinskih protumjera.

HERA je, primjerice, kroz program EU4Health financirala niz inicijativa usmjerenih na ubrzavanje inovacija za proizvode namijenjene borbi protiv AMR-a u naprednim fazama razvoja. Osim poticanja inovacija, HERA je posvećena i povećanju pristupa novorazvijenim antibioticima.

Također, ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva prepoznala je i sama Europska komisija koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20 posto do 2030. godine te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini.

Antimikrobni lijekovi, uključujući i antibiotike, postaju neučinkoviti jer, zbog prevelike i pogrešne uporabe, bakterije na njih razvijaju otpornost.

Primjerice, oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s time da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već potiče razvoj otpornosti na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju. Drugim riječima, antibiotici se ne bi smjeli trošiti na virusne infekcije gdje nisu učinkoviti, već isključivo za bakterijske infekcije.

Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljenom početkom listopada, imunizacijom protiv 23 patogena mogao bi se smanjiti broj potrebnih antibiotika za 22 posto ili 2,5 milijardi definiranih dnevnih doza na globalnoj razini svake godine, podržavajući na taj način globalna nastojanja u borbi protiv AMR-a. Imunizacija je tako jedan od ključnih načina u prevenciji infekcija.

Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprečavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva.

To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.

Također, ove je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) revidirala Popis prioritetnih bakterijskih patogena, važan alat u borbi protiv AMR, koji uključuje 15 obitelji patogena otpornih na antibiotike, grupiranih u kritične, visoke i srednje kategorije prioriteta za istraživanje i razvoj te mjere javnog zdravlja.

Podsjetimo, prije dvije godine rastućem je izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodan i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, budući da su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve rašireniji.

Važnost obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji

Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022., znanje o antibioticima u EU-u još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Pritom, samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta, a i dalje postoje velike razlike u informiranosti građana među državama članicama.

Ovi rezultati ukazuju na potrebu za provedbom dodatnih i kontinuiranih aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja o antimikrobnoj rezistenciji i važnosti odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova kako bi se dugoročno promijenili svijest i ponašanje građana. O učinkovitosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj kroz petogodišnju javnu kampanju rezultirala smanjenjem izvanbolničke potrošnje antibiotika za 25 posto u toj zemlji.

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, ove godine nosi naziv ‘Budi i ti dio promjene!’, čime se poziva građane na odgovornu upotrebu, a time i njihov osobni doprinos u borbi protiv AMR-a.

Više o važnosti odgovorne upotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova građani mogu saznati i putem edukativne i informativne web stranice www.antibiotici.hr.

Izvor: Paradigma agency

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

ALZHEIMER Što može otkriti jedan običan krvni test

Objavljeno

/

Napisao/la:

Uočavanje osoba s ranom neuropatologijom Alzheimerove bolesti putem dostupnih testova na bazi krvi moglo bi pomoći u ciljanim preventivnim strategijama i kliničkim ispitivanjima usmjerenim na odgađanje ili sprečavanje pojave demencije

Jednostavan krvni test koji mjeri karakteristične proteine ​​povezane s razvojem Alzheimerove bolesti mogao bi otkriti bolest desetljećima prije pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.

Rezultati studije upućuju na to da Alzheimerova bolest može biti prisutna u srednjim godinama i već tada povezana s kognitivnim razlikama, ustanovili su znanstvenici. Premda treba provesti dodatna istraživanja, kazali su da bi upotreba krvnih testova za ranije otkrivanje promjena u mozgu “mogla biti nevjerojatno važna”.

Alzheimerova bolest nastaje kada se proteini amiloid i tau abnormalno nakupljaju u mozgu. Za potrebe studije istraživači su u krvi 1350 osoba u SAD-u, koje ne boluju od demencije mjerili razine dvaju amiloidnih biomarkera, kao i p-tau217.

Prosječna dob pacijenata iznosila je 61 godinu života. Analiza je otkrila visoke razine biomarkera kod 86 pacijenata, koje su bile povezane s lošijim kognitivnim performansama, ubrzanim padom verbalnog pamćenja i sporijom brzinom obrade u testovima provedenim u razmaku od pet godina.

Znanstvenici su rekli da se rezultati, objavljeni u časopisu Lancet, nadovezuju na prethodne studije provedene na starijim osobama i upućuju na to da su dokazi neuropatologije Alzheimerove bolesti prisutni već u srednjoj životnoj dobi, premda rijetko te da su već povezani s mjerljivim kognitivnim razlikama.

Ovi rezultati istraživanja idu u prilog konceptu po kojemu Alzheimerova bolest počinje desetljećima prije pojave kliničkih simptoma i ističu potencijalnu vrijednost biomarkera u plazmi pri ranome otkrivanje bolesti u općoj populaciji. Uočavanje osoba s ranom neuropatologijom Alzheimerove bolesti putem dostupnih testova na bazi krvi moglo bi pomoći u ciljanim preventivnim strategijama i kliničkim ispitivanjima usmjerenim na odgađanje ili sprečavanje pojave demencije s implikacijama za kliničku praksu i politiku javnog zdravstva.

Zasebna studija, također objavljena u časopisu Lancet, ukazuje na to da bi nov način izvođenja skeniranja mozga mogao otkriti spletove tau proteina i prije pojave simptoma.

Stoga su istraživači usporedili Flortaucipir, radioaktivni traser koji se koristi u PET skeniranju, s novijim sredstvom pod nazivom MK6240. Studija provedena na 682 pacijenta u SAD-u i Kanadi otkrila je da je MK6240 identificirao više od dvostruko više tau-pozitivnih slučajeva od Flortaucipira u ranim tau regijama.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije – čini između 60 posto i 80 posto slučajeva. Reagirajući na spomenute studije dr. Jacqui Hanley, voditeljica financiranja istraživanja u Alzheimer’s Research UK je rekla kako “provedne dvije studije pridonose sve većem skupu dokaza koji pokazuju napredak u otkrivanju bioloških promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću mnogo ranije u životu, uz korištenje niza biomarkera, od krvnih testova do naprednog snimanja mozga”.

Mogućnost otkrivanja tih promjena u ranijoj fazi nego što je to moguće danas, mogla bi biti od golemog značaja. 

– Uspijemo li ranije identificirati Alzheimerovu bolest, to znači da se ljudima otvara mogućnost sudjelovanja u studijama novih načina liječenja. Istodobno bismo uspjeli identificirati osobe koje bi mogle imati korist od liječenja koje mijenja tok bolesti, a indicirani su za bolest u ranoj fazi – kazala je. 

– Detaljno snimanje mozga i dalje ostaje važno za preciznije razumijevanje opsega i stadija bolesti, što je ključno za istraživanje i odluke o liječenju. Koliko god rezultati ovih dviju opservacijskih studija bili zanimljivi, trebat će nam daljnja istraživanja na većim i raznolikijim skupinama ljudi prije nego što se ovakvi pristupi budu mogli rutinski koristiti”, rekla je Hanley.

Kada je posrijedi Velika Britanija “razni instituti za istraživanje zdravlja i skrbi imaju za cilj učiniti dostupnima krvne testove za dijagnozu demencije u sklopu NHS-a do 2029. godine – istaknula je.

Nastavite čitati

Medicina

Što je Hantavirus i predstavlja li prijetnju za čovječanstvo?

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje smeđeg miša.
Foto: Pexels

Kako bi se oboljeli mogao oporaviti treba se odmarati, hidrirati, te liječiti specifične simptome koji se pojave

Posljednjih dana javnost je potresla vijest o tri smrtna slučaja na kruzeru koji je putovao između Argentine i Zelenortskih otoka, koje je, sumnja se, izazvao hantavirus.  

Naime, riječ je o virusu koji se dobiva udisanjem čestica osušenog izmeta glodavaca. Ljudi se mogu zaraziti i preko zaraženih predmeta, te dodirivanjem usta i nosa. Isto tako, virus se može širiti i ugrizom zaražene životinje.

Iako se s čovjeka na čovjeka može prenijeti samo jedan soj ovog virusa -soj Ades, to se jako rijetko događa. Međutim u slučaju s kruzera sumnja se upravo na to.

-Znamo da su neki od slučajeva imali vrlo bliski međusobni kontakt i sigurno se ne može isključiti prijenos s čovjeka na čovjeka, pa iz mjere opreza to pretpostavljamo – rekla je Maria Van Kerhove, direktorica WHO-a za pripravnost i prevenciju epidemija i pandemija.

Simptomi Hantavirusa slični su simptomima gripe, ali nije u svakom podneblju isto. Naime, sojevi virusa koji su pronađeni u Europi i Aziji, kod zaraženih osoba mogu prouzrokovati hemoragijsku groznicu koja može izazvati oštećenje bubrega. Također može biti popraćen mučninom i bolovima u trbuhu, te izrazito niskim krvnim tlakom.

Ako se radi o tipu virusa koji djeluje na američkom tlu, on može izazvati plućni sindrom (HPS) Ovaj virus može uzrokovati kratkoću daha i stezanje u prsima jer se pluća kod oboljelog pune tekućinom. Veliki postotak onih koji razviju ove simptome, njih čak 40%, umre od plućnog sindroma.

Liječnici tvrde kako za sada nije pronađen lijek za ovu Hantavirus, a najbolji način prevencije je taj da glodavcima onemogući pristup blizu obiteljskog doma. To se može spriječiti zatvaranjem otvora kroz koje se glodavci mogu uvući u kuću kao i dobrim skladištenjem hrane.  

Isto tako, ljudi koji skupljaju izmet od glodavaca, kako bi se zaštitili trebali bi koristiti rukavice, te prskanje izmeta izbjeljivačem prije nego ga se pokupi.

Kako bi se oboljeli mogao oporaviti treba se odmarati, hidrirati, te liječiti specifične simptome koji se pojave.

Što se tiče slučaja s kruzera, znanstvenici tvrde da je moguće nekoliko scenarija kako se virus proširio među putnicima.

-Nije nelogično što na brodu ima glodavaca pa bi to mogla biti jedna od mogućnosti kako je došlo do zaraze. Međutim, budući da inkubacija traje od 1 do 8 tjedana, moguće je da se virus proširio kada je brod posljednji put bio u Argentinskoj luci – kazala je Charlotte Hammer epidemiologinja na Sveučilištu u Cambridgeu.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) poručili su da je trenutno u tijeku istraga koja uključuje i sekvenciranje virusa, kako bi se uspjelo utvrditi koji je soj Hantavirusa zarazio putnike i odnio tri života.

Nastavite čitati

Medicina

Transplantacijom matičnih stanica u borbu protiv HIV-a?

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje određene stanice.
Foto: Pexels

Mutacija koju je donor imao u svojim genima uklonila je receptor kroz koji HIV ulazi u organizam, te je stoga virus ostao neaktivan

Iako danas postoje lijekovi koji mogu kontolirati širenje, odnosno replikaciju HIV virusa u organizmu, on se ponovo aktivira čim pacjent prestane uzimati lijekove, međutim istraživači su došli do zapanjujućeg otkrića, transplantacija matičnih stanica može dovesti do remisije virusa u organizmu, prenosi ScienceAlert.

Naime, šezdesettrogodišnji Norvežanin, koji je poznat kao ‘pacjent iz Osla’ jedan je od rijetkih ljudi na svijetu koji je doživio remisiju HIV-a.

Pacijent je bio podvrgnut transplantaciji matičnih stanica jer je bolovao od rijetke vrste raka krvi, a ono što je iznenadilo liječnike bila je spoznaja da njegov brat, koji mu je bio donor, ima rijetku genetsku mutaciju koja je otporna na HIV.

Znanstvenici sa Sveučilišne bolnice u Oslu pratili su učinak zahvata na virusu. Oni su nadzirali proces u kojem krvne stanice preuzimaju funkciju krvnih i imusnih stanica u organizmu primatelja.

Virus HIVA potpuno je nestao.

Dvije godine nakon transplantacije pacijent je prestao uzimati lijekove protiv širenja HIVA, a pet godina nakon zahvata utvrđeno je da je HIV DNA potpuno nestala iz tijela pacijenta. 

Slučaj pacijenta iz Osla doprinosi vrijednim dokazima postojećoj bazi znanja o slučajevima izlječenja HIV-a – pišu znanstvenici u svom radu.

Naime, mutacija CCR5Δ32/Δ32 koju je donor imao u svojim genima uklonila je CCR5 receptor na bijelim krvnim stanicama kroz koju HIV ulazi u organizam, pa iako su u organizmu ostali neki fragmenti virusa, on se više nije mogao replicirati, odnosno postati aktivan.

Isto tako, razina HIV protutijela se se u organizmu pacijenta, odnosno primatelja matičnih stanica, smanjila, dok su T-stanice koje su dio imunološkog sustava, prestale reagirati na prijetnju HIV-a na organizam.

Iako se ova metoda pokazala uspješnom kod pacijenta iz Osla, transplantacija matičnih stanica koštane srži nije trajno rješenje za liječenje HIV pozitivnih osoba. To je zato jer su ove operacije rizične jer se radi o ponovnom pokretanju imunološkog sustava, a to pacijente ostavlja ranjivima. Operacije ove vrste rade se tek ako ne postoji druga opcija za spašavanje života. Isto tako, podatci nisu baš blagonakloni. Čak 10% do 20% ljudi umre u roku od godine dana.

 Pacijent iz Osla doživio je tešku reakciju na transplantat, poznatu kao bolest presatka protiv primatelja, međutim njegovo se tijelo uspjelo izboriti.

Znanstvenici smatraju da je upravo ta reakcija imunološkog sustava, zajedno s lijekovima korištenim za njezino suzbijanje, djelomično odgovorna za gotovo potpuno uništenje HIV-a iz organizma pacijenta.

Daljnjim istraživanjima pokušat će se potvrditi ta povezanost u liječenju od spomenutog virusa. Sljedeći korak koji istraživački tim kani napraviti, je analiza podataka svih slučajeva izlječenja, kako bi pokušali shvatiti način na koji se pacijenti mogu trajno izliječiti od virusa HIV-a.

U budućnosti će ključni korak biti usporedba postojećih slučajeva izlječenja HIV-a kako bi se identificirala najučinkovitija kombinacija biomarkera – ističu istraživači u svom radu.

Tko zna, možda za koju godinu dođemo do trajnog rješenja za problem zvan HIV.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu