U novoj godini vrijedi odlučiti da ćemo manje juriti, a više biti prisutni – u razgovorima, u trenucima odmora, u malim svakodnevnim ritualima koji vas pune energijom
Poslušaj članak
U svijetu u kojem se sve može kupiti, naručiti u tri klika ili ubrzati, vrijeme je postalo najvrjedniji luksuz. Ne može se nadoknaditi, ponoviti, posuditi ni spremiti za kasnije.
Svaka minuta koja prođe ostaje zauvijek iza nas, a upravo zato pitanje kako koristimo svoje vrijeme postaje jedno od najvažnijih pitanja koje si možemo postaviti, posebno na početku nove godine.
Često imamo osjećaj da smo stalno zauzeti, a istovremeno se uopće ničim važnim zapravo nismo bavili. Dani prolaze u obavezama, porukama, notifikacijama i rokovima, dok vrijeme za sebe i one koje volimo često ostaje na dnu popisa prioriteta.
Nova godina je zato idealna prilika da zastanemo i odlučimo kome i čemu želimo posvetiti svoje vrijeme. Svjesno i namjerno.
Vrijeme je vrijedno onoliko koliko smo prisutni u njemu. Nije isto provesti sat vremena s dragom osobom i sat vremena gledajući u ekran dok razgovor teče usput.
U novoj godini vrijedi odlučiti da ćemo manje juriti, a više biti prisutni – u razgovorima, u trenucima odmora, u malim svakodnevnim ritualima koji nas pune energijom.
Jednako je važno razmisliti kome dajemo svoje vrijeme. Ljudi koji nas razumiju, podržavaju i inspiriraju zaslužuju našu pažnju više od onih koji nam je crpe.
Također, posvetiti vrijeme sebi nije sebičnost, već nužnost, samo odmorna i zadovoljna osoba može kvalitetno biti tu za druge.
Jedan od najjednostavnijih trikova je planiranje, ali s mjerom jer nije poanta ni živjeti po natuknicama na papiru i ne treba ispuniti svaki sat u danu, već ostaviti prostor za predah. Upisivanje odmora u raspored jednako je važno kao i obaveza.
Drugi koristan trik je pravilo ‘ne odmah’. Ne mora se odgovoriti na svaku poruku čim stigne niti reagirati na svaki zahtjev. Dati sebi vrijeme za odgovor često znači sačuvati vlastito vrijeme.
Digitalni detox, makar u malim dozama, može napraviti veliku razliku. Isključivanje notifikacija, ograničavanje vremena na društvenim mrežama ili večeri bez ekrana vraćaju sate koji se inače neprimjetno izgube.
Još jedan važan trik je naučiti reći ‘ne’. Svako ‘da’ koje izgovorimo drugima, često je ‘ne’ koje onda ostane za vaše potrebe. Biranje obaveza koje imaju smisla oslobađa vrijeme za ono što nam je zaista važno.
U novoj godini možda ne možemo imati više vremena, ali možemo imati više kvalitete u vremenu koje imamo. Kada vrijeme počnemo doživljavati kao dragocjenost, a ne kao nešto što se podrazumijeva, mijenja se i način na koji živimo i koliko kvalitetno živimo.
Samo ljudi koji istinski cijene sebe znaju cijeniti i svoje vrijeme. Donesite jednu, ali pravu odluku na početku godine i koristite vrijeme koje imate na najbolji način.
Istraživanje otkriva – polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla
Poslušaj članak
S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije… Simpatija, zaljubljenost ili veza.
Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.
Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom
Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.
Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.
Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.
Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture
Iako se uz pojam „uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.
Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).
Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.
Od flerta do nečeg više
Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.
Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.
Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.
Ljubav je privatna stvar… Dok kolege ne saznaju
Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.
Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.
Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.
Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije.
Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.
Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.
Slično vrijedi i za svakodnevni posao.
Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.
Od 4. do 20. rujna posjetitelje očekuju BBQ i street food ponuda, cooking showovi, kreativne radionice, tematski partyji te koncerti ToMe, Brune Račkog i Nike Turković
Poslušaj članak
Ljeto u Zagrebu još nije gotovo, a dodatni razlog za boravak na otvorenom od 4. do 20. rujna donosi Baš Naš BBQ, koji će se tijekom 17 dana održavati na Bundeku.
Ovogodišnje izdanje festivala bit će u znaku roštilja pa će važan dio programa činiti raznovrsna gastro ponuda. Posjetitelje očekuju različite interpretacije jela s roštilja i street food zalogaja, uz ponudu pića.
Gastronomski dio neće biti ograničen samo na festivalske kućice. Tijekom festivala održavat će se i cooking showovi na kojima će poznati chefovi pred publikom pripremati jela i dijeliti kulinarske savjete i trikove.
Program uključuje i kreativne radionice inspirirane biljkama i zelenilom. Posjetitelji će moći izrađivati biljne terarije i male vrtove sukulenata te kući ponijeti vlastiti komadić zelenila.
Večernji program bit će posvećen glazbi. Festival će otvoriti Taking the Trash Out party, dok će petci i subote biti rezervirani za različite tematske partyje, među kojima su latino ritmovi, ex-Yu glazba te pop hitovi iz 2000-ih i 2010-ih.
Nedjeljom će na Bundeku biti organizirani koncerti. Na pozornicu će tijekom festivala stići ToMa, Bruno Rački i Nika Turković, dok će ostatkom tjedna za glazbeni program biti zaduženi DJ-evi.
Baš Naš BBQ tako će tijekom prve polovice rujna spojiti gastronomiju, glazbu, kreativne sadržaje i druženje u zelenom okruženju Bundeka.
Detaljan program i informacije o radnom vremenu bit će dostupni na Facebook i Instagram stranicama Baš Naš festivala.
Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti
Poslušaj članak
U trenutku kada iz Like stižu zabrinjavajuće vijesti o onečišćenju tla i podzemnih voda, suši i izrazito niskim vodostajima, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae priprema šesto izdanje Like Lika Festivala – festivala koji slavi upravo ona bogatstva ovoga kraja koja je potrebno upoznati, voljeti i čuvati.
Od 30. kolovoza do 12. rujna Brinje, Gornji Kosinj, Sinac, Gospić, Korenica i Udbina postat će mjesta susreta glazbe, povijesti, znanosti, sakralne baštine i prirode. Program donosi šest koncerata, suradnju sa znanstveno-stručnim skupom posvećenim Kosinjskoj dolini te izlet do Jele car, najvećeg stabla obične jele u Europi.
Like Lika Festival nije odvojen od života kraja u kojem se održava. Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti.
Festival započinje u nedjelju, 30. kolovoza u 20 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brinju. Crkva je podignuta oko 1700. godine na mjestu starije crkve iz 1476., a Brinjem dominira srednjovjekovni burg Sokolac, jedan od najprepoznatljivijih tragova frankopanske baštine u Lici. Na otvorenju će nastupiti Zagrebački Brass Trio, koji okuplja hornista Yevhena Churikova, trombonista Marija Šinceka i tubista Krunoslava Babića.
Program se 3. rujna u 19 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju, prostoru povezanom s višestoljetnom glagoljaškom tradicijom. Nastupit će udaraljkaš Dane Franolić, student Muzičke akademije u Zagrebu i dobitnik brojnih priznanja na međunarodnim natjecanjima. Njegov recital povezuje glazbu različitih razdoblja i podneblja, od baroka i Mozarta do suvremene udaraljkaške literature.
Sljedećega dana, 4. rujna od 9.30 do 17.30 sati, u Osnovnoj školi Anž Frankopan u Gornjem Kosinju, održat će se znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – školstvo, jezik, baština. Skup organizira Hrvatski institut za povijest, u suorganizaciji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za hrvatski jezik, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Like Lika Festival ostvaruje programsku suradnju sa skupom, ali nije njegov organizator.
Istoga dana od 16 sati, u suradnji sa zakladom Rewilding Velebit, organiziran je izlet do Jele car – najvećeg stabla obične jele u Europi, visokog 42,5 metara, s opsegom debla od 5,42 metra i procijenjenom starošću većom od 500 godina. Polazak je ispred škole, a vozila, vozače i stručno vodstvo osigurava Rewilding Velebit. Za izlet nije potrebna posebna oprema.
Program se iste večeri u 20 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Ilije Proroka u Sincu. Današnja barokna crkva izgrađena je 1841. godine, a u njoj se čuvaju vrijedni barokni oltari. Nastupit će Srđan Bulat, višestruki pobjednik međunarodnih gitarističkih natjecanja i jedan od najuspješnijih hrvatskih gitarista svoje generacije.
Subota, 5. rujna, bit će za Gospić osobito snažan dan. Dok će građani na zagrebačkom prosvjedu ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’ tražiti zaštitu zdravlja ljudi, vode i zemlje, u Gospiću će se održavati Hrvatski festival hodanja, koji okuplja sudionike iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta.
U suradnji s Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije, koja organizira Hrvatski festival hodanja i podržava Like Lika Festival, pozivamo hodače da nam se nakon cjelodnevnog hodanja u 20 sati pridruže u KIC-u Gospić. Ondje će prvi put zajedno nastupiti Ivan Judaš na handpanu i Dubravko Lapaine na didgeridoou. Njihov susret ritma, daha, vibracije i improvizacije ponudit će prostor predaha, unutarnjeg mira i obnove nakon fizički i emocionalno zahtjevnog dana. Na koncert su pozvani i svi sudionici prosvjeda koji se do večeri vrate u Liku.
U nedjelju, 6. rujna u 19 sati, festival dolazi u župnu crkvu sv. Jurja mučenika u Korenici. Današnja crkva, posvećena 2006. godine, simbol je obnovljenoga života župe čija je stara crkva spaljena 1942. Nastupit će gitarist i lutnjist Edin Karamazov te pijanistica Terezija Cukrov. Mozartove sonate izvest će na povijesnoj gitari s početka 19. stoljeća i fortepianu izrađenom prema instrumentu J. A. Steina iz približno 1780. godine.
Završnica festivala održat će se u subotu, 12. rujna u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Nakon središnjega euharistijskog slavlja povodom Dana hrvatskih mučenika, koje počinje u 10.30 sati, u 13 sati nastupit ćeSchola cantorum gregoriana Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem Nevena Bolteka. Glazbeno-poetski program ‘Zvijezdo što na gori sjajiš, usliši narod svoj’ donosi gregorijanske napjeve marijanske i uskrsne tematike.
U vremenu u kojem se Lika suočava s ozbiljnim pitanjima zaštite okoliša i budućnosti svojih stanovnika, festival poziva publiku da dođe, upozna njezine ljude, crkve, šume, povijest i umjetnost – i jasnije razumije koliko su njezina prirodna i kulturna bogatstva dragocjena.
Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije, gradova i općina domaćina te brojnih partnera i suradnika, svi su festivalski programi otvoreni publici, a ulaz na sva događanja je slobodan.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.