Kultura
ANTISEZONA Kako umjetnost učiniti pristupačnijom
Antisezona 23. rujna u MSU-u otvara razgovor o tome kako pristupačnost ugraditi u probe, komunikaciju, rasporede, prostor, budžete i radne uvjete, a ne svoditi je samo na prilagodbu izvedbe za publiku
Kako pristupačnost u kulturi ugraditi u cijeli proces rada, a ne o njoj razmišljati tek kada publika dođe na izvedbu? O tome će 23. rujna u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu razgovarati Nadja Dias i Marina Brajdić u programu Pristupačnost u produkcijskoj praksi, koji se održava u sklopu 31. programskog bloka Antisezone.
Nadja Dias producentica je, konzultantica i mentorica s više od dvadeset godina iskustva u suvremenom plesu, izvedbenim umjetnostima i kulturnom sektoru, s dugogodišnjim radom na pitanjima pristupačnosti. Marina Brajdić zagrebačka je plesačica i plesna pedagoginja koja djeluje i u inkluzivnom plesnom kolektivu Divert, pa temi pristupačnosti pristupa i iz neposredne izvođačke prakse.
Razgovor polazi od toga da pristupačnost ne počinje na ulazu u izvedbeni prostor, nego mnogo ranije – načinom na koji se organiziraju probe, komunikacija, rasporedi, prostor, budžeti, produkcijski procesi i radni uvjeti. Program tako otvara pitanje kako kulturne i izvedbene organizacije mogu stvarati uvjete rada koji uzimaju u obzir različite potrebe umjetnika, suradnika i publike te kako pristupačnost iz pojedinačne prilagodbe pretvoriti u sastavni dio produkcijske prakse.
Razgovor će se održati 23. rujna u 18 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, a bit će ga moguće pratiti i online. Program će biti dostupan uz prijevod na hrvatski jezik i hrvatski znakovni jezik te prilagodbu za slijepe i slabovidne osobe. Ulaz je slobodan.
Pristupačnost u produkcijskoj praksi dio je programa Antisezone, jedne od ključnih platformi za suvremeni ples i izvedbene umjetnosti u Hrvatskoj, usmjerene na istraživačke, interdisciplinarne i društveno osjetljive umjetničke prakse. Njezin 31. programski blok, naslovljen ANTIPROSTORNA, održava se od 22. do 29. rujna na više zagrebačkih lokacija.
Raspored programa: https://antisezona.space/program/3-blok-2026/
Kultura
Bajka u kojoj svatko ima svoje mjesto
Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu
Poslušaj članak
U Hrvatskom domu nedavno je održana uvodna konferencija projekta „Inkluzivna kazališna bajka”. Projekt provodi Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić u partnerstvu s Udrugom osoba s intelektualnim teškoćama Regoč Slavonski Brod.
U dosadašnjem razdoblju provedene su brojne aktivnosti usmjerene na promociju projekta, informiranje javnosti i jačanje kapaciteta djelatnika Dvorane za rad s ranjivim skupinama.
Jedan od prvih koraka bila je izrada vizualnog identiteta projekta, odnosno kreiranje službenog logotipa. Pripremljen je i dio promotivnih materijala koji će pridonijeti većoj vidljivosti projekta, među kojima su roll-up banner, informativni A5 letci i promotivni plakati.
Osim toga, provedene su nabave za medijsko praćenje projekta, reprezentaciju, internu edukaciju djelatnika Dvorane, usluge upravljanja provedbom projekta te promotivne materijale.
Posebna pozornost posvećena je edukaciji djelatnika Dvorane. Do sada su održane tri od ukupno četiri planirane edukacije, tijekom kojih su sudionici imali priliku proširiti svoja znanja o pristupu osobama s invaliditetom, inkluzivnom odgoju i obrazovanju kroz temu „Inkluzija: od ideje do prakse“ te o povezivanju inkluzije, kulture i umjetnosti, odnosno načinima provođenja inkluzije kroz umjetnost.
Ove edukacije važan su dio projekta jer doprinose razvoju znanja i vještina potrebnih za stvaranje pristupačnijih i uključivijih kulturnih sadržaja te kvalitetniji rad s pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu te jačanje kapaciteta zaposlenika Dvorane.
Tijekom provedbe projekta planirano je održavanje 12 kulturno-umjetničkih radionica u kojima će sudjelovati ukupno 96 pripadnika ciljnih skupina, dok će četiri djelatnika Dvorane završiti program edukacije i stručnog usavršavanja za provedbu radionica i rad s ranjivim skupinama.
Projekt ukupne vrijednosti 266.366,03 eura provodi se u razdoblju od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus, u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.
Kultura
K’o Zmaj snimio spot za pjesmu kojom otvara koncerte
„Preko obzora” zvao se i prvi album zagrebačkog benda iz 2015. godine. Deset godina poslije četiri su starije pjesme dobile nove verzije na EP-u „Novi Tsunami”
Poslušaj članak
U listopadu je zagrebački bend K’o Zmaj predstavio spot za pjesmu „Preko obzora”. Njome otvaraju koncerte, a kad govore o njezinu zvuku, uz punk rock spominju i navijanje s tribina.
– Pjesma koja navija za tebe! – kažu članovi benda.
Tekst je napisao pjevač i ritam-gitarist Ozren Jurić. U njegovim se stihovima izmjenjuju gradska vreva i prizori pod Sljemenom. U gradu svi nekamo žure, a čini se kao da je svijet stao. U refrenu Jurić poziva sokola da preleti planinu jer „obzori nisu granice”. Glazbu i aranžman potpisuje cijeli bend. Uz Jurića sviraju basist Eldar Keskin, bubnjar Mario Katušić i Goran Lenac, koji svira gitaru i flautu te pjeva prateće vokale.
Jurić je pjesmu i producirao te režirao spot. Snimatelj je Goran Horvatinec, kadrove iz zraka snimio je Zoran Đuričić, a na efektima i postprodukciji radio je Vedran Jurić. Za mastering pjesme zaslužan je Antonio Kasipović.
EP „Novi Tsunami” bend je objavio na Bandcampu u srpnju 2025. Na njemu su nove verzije četiriju autorskih pjesama čije su ranije snimke povukli. Naziv izdanja duguju staroj šali unutar benda. Kad bi izmislili vlastiti žanr, bio bi to novi val pojačan punkom i metalom, pa bi se i zvao „Novi Tsunami”.
Nakon uvodne „Preko obzora” slijede „Tsunami” i „Kosac”, za koji je bend ranije objavio video sa stihovima. Za kraj su ostavili gotovo devetominutnu „Uhodu”, svoju pjesmu za fajrunt.
Kultura
PSSST! Dvadeset godina filmova koji očaravaju bez riječi
Ovogodišnja zvijezda festivala je Buster Keaton, majstor fizičke komedije čije filmske vratolomije, preciznost i mašta i danas oduševljavaju publiku
Poslušaj članak
Na platnu prizori stari stotinu godina, pred njim glazbenici koji im upravo sada daju novi ritam. Taj susret filmske slike i izvedbe uživo već dva desetljeća obilježava PSSST! Festival nijemog filma, koji svoje jubilarno izdanje slavi od 5. do 7. studenoga u Centru za kulturu Trešnjevka.
Ovogodišnja zvijezda festivala je Buster Keaton, majstor fizičke komedije čije filmske vratolomije, preciznost i mašta i danas oduševljavaju publiku. Na programu su njegov General (1926.), upravo u godini stote obljetnice, te Sherlock Jr. (1924.), duhovita igra filma, sna i stvarnosti. Dva bloka kratkih filmova donose još šest prilika za susret s Keatonovim komičarskim umijećem: Jedan tjedan, Zatvorenik br. 13, Brod, Kazalište, Zla sreća i Bljedoliki.
Poseban razlog za slavlje donosi natjecateljski program. Festival je ove godine zaprimio rekordan broj prijava s čak pet kontinenata, a u konkurenciji sudjeluje i dosad najveći broj domaćih filmova – njih sedam. Među njima su dva naslova s nedavno održanih Dana hrvatskog filma. Autori natjecateljskih filmova pristaju na nesvakidašnji umjetnički susret: njihov izvorni zvuk na projekciji zamjenjuje glazbena pratnja uživo, otvarajući prostor novom doživljaju filma.
Za glazbeni puls jubilarnog izdanja pobrinut će se Vitomir Ivanjek na klaviru u četvrtak, Cell Collective u petak te Sunrise Session, koji čine Ivan Kapec, Šimun Matišić i Toni Starešinić, u subotu. Svaki festivalski dan tako donosi drukčiji glazbeni potpis i novu priliku da poznate i nepoznate filmske slike zazvuče pred publikom.
Program otvara i vrata manje poznatim poglavljima filmske povijesti. Njemački putopis Kalabaka: Tajne nepoznate Europe (1928.) vodi gledatelje od Bosne do Grčke, uz autora Freda von Bohlena kao vodiča i sudionika duhovitih pustolovina.
Hrvatsku nijemofilmsku baštinu predstavljaju rani radovi Maksimilijana Paspe, pionira domaćeg amaterskog filma i osnivača Kinokluba Zagreb. Njegovi zapisi obiteljskog života, Zagreba, sporta, prirode i putovanja otkrivaju svakodnevicu otprije gotovo stotinu godina. Izbor filmova potpisuje arhivska savjetnica Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva Lucija Zore, koja će održati i uvodno izlaganje.
Festival počinje u četvrtak, 5. studenoga, u 19.30 sati, prvim blokom Keatonovih kratkih filmova. U subotu uz projekciju Generala gostuje Filmska naSTAVa, s dr. sc. Anom Đordić i Margaretom Đordić, a završna večer u 21 sat donosi proglašenje pobjednika i projekciju filma Sherlock Jr.
Dvadeseti PSSST! poziva dugogodišnju publiku i sve koji tek otkrivaju nijemi film na tri dana smijeha, filmskih otkrića i glazbe koja se doživljava zajedno s filmom.
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDODIR Komunikacijski posrednici u sjeni osobnih asistenata
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
in MREŽAPrije 7 danaDigitalna akademija otvara nove mogućnosti za OSI u Bjelovaru
-
VijestiPrije 7 danaPovećanje cijene sata osobne asistencije na 14 eura nije dovoljno




