Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te gluhim i nagluhim osobama trebale bi biti dostupnije stručne usluge, prijevoz i različiti oblici podrške u njihovoj lokalnoj zajednici

Poslušaj članak

Projekt ‘Socijalni plan Brodsko-posavske županije’ postavio je temelje za daljnji razvoj sustava socijalne skrbi i pokretanje usluga namijenjenih stanovnicima kojima je pomoć najpotrebnija. Među skupinama obuhvaćenima planom nalaze se djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te gluhe i nagluhe osobe.

Projekt se provodio od rujna 2024. do rujna 2025. godine, a njegov nositelj bila je Brodsko-posavska županija. Ukupna vrijednost iznosila je 65.480,26 eura, od čega su 62.206,25 eura bila bespovratna sredstva, dok je Županija iz vlastitih izvora osigurala 3.274,01 euro.

Socijalni plan nije izrađen samo kako bi se ispunila zakonska obveza, nego kao podloga za buduće odluke o razvoju socijalnih usluga. U njegovoj su izradi sudjelovale jedinice lokalne samouprave, ustanove iz područja socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja, organizacije civilnog društva, pružatelji usluga te druge institucije upoznate s potrebama stanovništva na terenu.

Iz razvojnih prioriteta utvrđenih planom već su proizašli novi projekti i mjere. Jedan od njih je projekt ‘Rana razvojna podrška’, kojim se djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima nastoje približiti usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške te boravka, kako bi ih mogli koristiti bliže mjestu stanovanja.

Razvija se i projekt ‘Inkluzivni razvoj kroz sport i učenje’, usmjeren na uključivanje djece s teškoćama u razvoju u obrazovne, razvojne i sportske aktivnosti te pružanje dodatne pomoći njihovim obiteljima.

Potreba za kvalitetnijom podrškom gluhim i nagluhim osobama dovela je do uvođenja nove mjere učenja hrvatskog znakovnog jezika. Istodobno se osobama smanjene pokretljivosti nastoji olakšati dolazak do zdravstvenih ustanova, socijalnih usluga, obrazovnih sadržaja i drugih mjesta važnih za svakodnevni život.

Utvrđeni prioriteti poslužili su i kao osnova za nabavu specijaliziranih vozila za dvije udruge, čime bi se njihovim korisnicima trebao omogućiti pristupačniji prijevoz i lakše korištenje potrebnih usluga.

Projekt je Centar za razvoj Brodsko-posavske županije prijavio u kategoriji ‘Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici’ u sklopu izbora za najbolji županijski EU projekt. Njegovi rezultati pokazuju važnost planiranja socijalnih usluga na temelju stvarnih potreba građana i suradnje različitih ustanova i organizacija u lokalnoj zajednici.

Izvor: Jutarnji list

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová

Poslušaj članak

Ako ste mislili da osobe s invaliditetom i pripadnici drugih tzv. marginaliziranih društvenih skupina u digitalnom svijetu predstavljaju najveće žrtve pronositelja virusa mržnje, netrpeljivosti i svekolike toksičnosti, hm, tek ste djelomično u pravu.

Zapravo, istini za volju, svi mi koji sudjelujemo u stvaranju digitalnog narativa, bilo u mainstream medijima ili na društvenim mrežama, potencijalni smo predmet interesa onih predatora koji se hrane mržnjom kao mesom divljači.

Zanimljiva je i važna, u tom kontekstu, bila dvodnevna konferencija međunarodne istraživačke mreže OPINION, upriličena u Sveučilištu VERN, koja je okupila stotinjak stručnjaka koji su u protekle četiri godine, u okviru rečene mreže, razvijali nove teorijske pristupe, metode i alate za proučavanje mišljenja iznesenih u digitalnom okruženju.

Ukratko, novinari, predstavnici medijske industrije, političari i stručnjaci za digitalne komunikacije zaključili su da su govor mržnje i dezinformacije postali uobičajeni na društvenim mrežama i mainstream portalima.

Pritom se, dakako, žrtve ne biraju prema rodnoj pripadnosti, nacionalnosti ili rasi, vjerskim uvjerenjima ili ideološkom diskursu, seksualnoj orijentaciji ili društvenom statusu. Žrtvom naime može postati svatko tko se usudi kreirati profil na društvenim mrežama.

Zlosretna je činjenica da su se tom trendu priključili i tzv. tradicionalni mediji, koji su donedavno titulirani kao čuvari demokracije, korektivni instrument samovolji vladajućih nomenklatura i državnih institucija.

– U proteklih desetak godina sve je veća prisutnost prijetećeg sadržaja u komentarima članaka na medijskim portalima. Javno mnijenje i javni diskurs uvjetovani su i diskursom javnih osoba koje bi trebali biti uzor u stopiranju, a ne širenju netrepeljivosti – rekla je Martina Pauček Šljivak, novinarka 24sata, na okruglom stolu nazvanom ‘Weaponized Opinions: Dealing with Toxicity in Digital Discourse’.

Uz novinarku Pauček Šljivak, na ovom su panelu sudjelovali Đorđe Pavičević iz Zeleno-lijevog fronta iz Srbije, Jūratė Ruzaitė sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Litvi te Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta u Pragu.

– Protagonisti govora mržnje često imaju i političko zaleđe, a ovi koji vrijeđaju obično misle da ne čine ništa loše nego da koriste legitimne alate u političkoj borbi. Na taj način vladajuća garnitura iskorištava zakone za osobnu, a ne za dobrobit javnosti što je opasno za društvo – bio je kategoričan Đorđe Pavičević. 

Uzgred, istraživačka mreža OPINION u protekle je četiri godine okupila više od 230 znanstvenika i stručnjaka oko tema koje oblikuju današnji digitalni narativ i javno mnijenje. Riječ je dakle o ekipi koja je itekako pozvana govoriti o polarizaciji javnosti, dezinformacijama, govoru mržnje, političkim pritiscima i umjetnoj inteligenciji koja sve više, kao nevidljivi agent, oblikuje naše stavove i sentimente oko bitnih društvenih tema.

Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová.

Profesorica Lenka Vochocová s praškog sveučilišta je dodala da je prema istraživanjima redovno vrijeđanje postala norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom.  

– Odgovornost za takve trendove svakako snose i mediji koji svojim internim uredničkim normama moraju regulirati odnos čitatelja prema sadržaju te način interakcije sa sadržajem i komentarima, ali i algoritamske postavke – naglasila je Vochocová.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U Zagrebu trenutačno živi oko 2 tisuće beskućnika, a među njima su stariji i bolesni te hrvatski branitelji. S ciljem senzibiliziranja javnosti i ukazivanja na nedostatnu skrb institucija, Inicijativa ‘Od srca do srca za potrebite’ organizirala je u petak u Parku dr. Franje Tuđmana druženje s beskućnicima i potrebitima

Poslušaj članak

Upozoreno je da više od četiri godine institucije ne reagiraju na zahtjev Inicijative za rješavanje statusa beskućnika i potrebitih, posebno onih koji nemaju odgovarajući smještaj, te nažalost sve više njih umire na klupama u parkovima i na kolodvorima.

Koordinatorica Inicijative Vesna Ribarić istaknula je da prihvatilišta za beskućnike u Sesvetskom Kraljevcu i Velikoj Kosnici, gdje je i prenoćište, te prenoćište u Ilici nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta.

Navela je da vikendom beskućnici nemaju gdje boraviti jer ne rade dnevni i poludnevni boravci, a ne radi ni dio pučkih kuhinja. Iako je Grad Zagreb tijekom toplinskog vala beskućnicima omogućio pristup bazenima, knjižnicama i galerijama, Ribarić smatra da to nije rješenje za stigmatiziranu skupinu građana.

Uz nepostojanje cjelodnevnog smještaja za beskućnike također je problem što nitko kontinuirano ne radi s njima, a izostaje i zdravstvena skrb.

Ribarić je podsjetila kako je Inicijativa predlagala da se osnuje Centar za prihvat beskućnika, gdje bi dobili psihosocijalnu podršku i osposobljavanje za tržište rada, te da se osnuju stambene zajednice kako bi pogotovo stariji i bolesni beskućnici dostojanstveno živjeli.

Naglasila je da institucije ne odgovaraju na traženja Inicijative te je obećala da će, unatoč ignoriranju na svim razinama, Inicijativa koliko god može i dalje pomagati beskućnicima i potrebitima.

Jadranka Brekalo iz Ministarstva hrvatskih branitelja rekla je da među hrvatskim braniteljima koji su beskućnici ima i onih s radnim stažem te će putem Ministarstva ostvariti mirovinu. Naglasila je da hrvatski branitelji beskućnici borave u prihvatilištu u Velikoj Kosnici, a na različite načine pomaže im i Ministarstvo. Međutim, neki ne prihvaćaju pomoć.

Jedan od beskućnika, hrvatski branitelj Mišo, stjecajem životnih okolnosti ostao je bez stana i trenutačno je u prenoćištu u Ilici.

– Tijekom boravka u prenoćištu susreo sam dobre i loše ljude, različiti su odnosi među nama. Kad nisam u prenoćištu, lutam gradom, a spavam i po klupama. Međutim, nikada nisam imao problema s policijom zbog skitnje – ispričao je Mišo.

S entuzijazmom beskućnicima pomaže učenica Škole drvne tehnologije i šumarstva Luna Perasović.

– U sklopu predmeta ‘Škola i zajednica’ s grupom od 15 učenika volontiram s beskućnicima. Osim što skupljamo hranu, sudjelujemo u raznim akcijama za beskućnike. Volim pomagati drugima i to me ispunjava. Nažalost, puno ljudi ne razumije tuđe probleme, a moje kolege i ja svojim primjerom pokazujemo da još uvijek ima onih kojima je stalo do drugih – rekla je Luna.

Naglasila je da će i ubuduće pomagati ljudima u potrebi.