Koristite odjeću koja je udobna i laka za oblačenje, radite polako i nježno, uz stalnu komunikaciju s osobom koju oblačite, čak i ako je ona nesvjesna, kako bi smanjili stres. Ako niste sigurni u tehniku, posavjetujte se s medicinskom sestrom ili fizioterapeutom

Oblačenje nepokretne osobe zahtjeva pažnju, strpljenje i tehniku kako bi se izbjegle povrede i osigurao komfor osobi.

Prvi korak je da sve potrebno pripremite unaprijed, što znači donje rublje, odjeću, pelene (ako je potrebno), rukavice (ako koristite), i pomoćna sredstva.

Ako je osoba u krevetu, podignite glavu kreveta ako je moguće ili poduprite glavu i leđa jastucima da je podignete u polusjedeći položaj. Ako je osoba u invalidskim kolicima, provjerite da je sigurno pozicionirana.

Pripremite odjeću: Razvucite rukave i otkopčajte gumbe ili patentni zatvarač.

Obucite ruke: Podignite ruku osobe pažljivo i provucite je kroz rukav. Prvo obucite ruku koja je manje pokretna, a zatim drugu. Ako je potrebno, lagano podignite osobu kako biste olakšali oblačenje leđa.

Nakon što su obje ruke u rukavima, povucite odjeću preko glave (ako je majica) ili preko ramena i zakopčajte gumbe.

Oblačenje donjeg dijela tijela

Pripremite odjeću: Razvucite hlače ili suknju i postavite ih ispred osobe.

Obucite noge: Podignite jednu nogu pažljivo i provucite je kroz nogavicu, a zatim ponovite s drugom nogom.

Povucite hlače: Nakon što su obje noge u nogavicama, povucite hlače do koljena.

Podizanje za oblačenje: Ako je osoba u krevetu, lagano je okrenite na bok i povucite hlače preko kukova. Ako je u invalidskim kolicima, podignite je lagano kako biste povukli hlače do kraja.

Završni koraci

Provjerite udobnost: Uvjerite se da odjeća nije naborana, da ne radi pritisak na kožu i da je osoba udobno smještena.

Osigurajte sigurnost: Uvjerite se da osoba nije skliznula i da je sigurno smještena nakon oblačenja.

Koristite odjeću koja je udobna i laka za oblačenje, radite polako i nježno, uz stalnu komunikaciju s osobom koju oblačite, čak i ako je ona nesvjesna, kako bi smanjili stres. Ako niste sigurni u tehniku, posavjetujte se s medicinskom sestrom ili fizioterapeutom.

Ova tehnika zahtjeva vježbu, ali s vremenom ćete postati sigurniji i efikasniji u pomaganju osobi da se obuče.

In Portal

U HZJZ-u ističu da se u 50 posto slučajeva rak dijagnosticira djeci mlađoj od pet godina, te da su mnogi simptomi raka u djece nespecifični, što uvelike otežava dijagnostiku

Rak je drugi najčešći uzrok smrti kod djece, a više od stotinu djece godišnje u Hrvatskoj oboli od maligne bolesti, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na početku rujna, mjeseca posvećenog podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi.

Stope incidencije malignih bolesti u djece u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina su stabilne, dok su stope mortaliteta u padu od 1,8 posto godišnje, slično kao i u drugim usporedivim zemljama, navodi HZJZ. 

Ovaj mjesec naglašava se važnost ranog otkrivanja, istraživanja i razvoja boljih tretmana, dok se istovremeno pruža podrška oboljelima i širi svijest o potrebama najmlađih pacijenata. Kroz različite kampanje i aktivnosti, Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi podsjeća na važnost zajedničke borbe za zdraviju budućnost djece. Simbolizira ga zlatna vrpca.

Leukemija – najčešći oblik raka kod djece

Zadnji objavljeni podaci Registra za rak HZJZ-a pokazuju da je u 2021. godini kod 115 djece postavljena dijagnoza maligne bolesti, a najčešći tipovi raka bile su leukemije (34 slučaja), limfomi (20 slučajeva) te maligni tumori mozga i središnjeg živčanog sustava (14 slučajeva).

U dobi do četiri godine dijagnozu maligne bolesti dobila su 52 djeteta, njih 27 bilo je u dobi od pet do devet godina, a 36 od deset do 14 godina.

U HZJZ-u ističu da se u 50 posto slučajeva rak dijagnosticira djeci mlađoj od pet godina, te da su mnogi simptomi raka u djece nespecifični, što uvelike otežava dijagnostiku.

Kao neki od najčešćih simptoma izdvojeni su umor, blijeda koža, česte upale, simptomi koji podsjećaju na gripu, krv u urinu ili stolici,  gubitak kilograma i promjena madeža.

Dijagnoza i promjene u svakodnevnom životu koje nastupe nakon dijagnoze raka kod djeteta predstavljaju veliki stres za dijete i obitelj. Roditeljima je potrebna podrška u suočavanju s izazovima, što uključuje ravnomjernu dostupnost liječenja i pravovremenu psihološku pomoć, poručuje HZJZ.

Piše: Vedrana Larva

Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je da županija ima jasnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma te da je jedan od pet strateških projekata dogradnja SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice

U Stubičkim Toplicama u  ponedjeljak je potpisan ugovor o izvođenju građevinskih radova u okviru projekta ‘Gradnje bazena i hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice’, koji je ukupno vrijedan 17,6 milijuna eura.

Projekt uključuje gradnju novog smještajnog objekta sa 36 soba i dva apartmana visoke kategorije koji će imati sve potrebne sadržaje medicinskog wellnessa i zdravstvenog turizma, kao i natkrivanje postojećeg bazena koji je otvoren u svibnju 2021., no sada radi isključivo u ljetnim mjesecima.

Projekt sufinancira država s oko 93 posto sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i to u iznosu od 16.452.978 eura, preko poziva Regionalna diversifikacija i specijalizacija Hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Ostala će sredstva osigurati Specijalna bolnica i Krapinsko-zagorska županija kao njezin osnivač.

– Ugovor koji smo danas potpisali u vrijednosti je 13 milijuna i 400 tisuća eura, a odnosi se na građevinske radove. Mi smo već 2019. pristupili projektiranju same faze, a cijeli projekt je bio u pet faza proširenja usluga našim korisnicima, turistima i građanima općine Stubičke Toplice – izjavila je ravnateljica bolnice Zorica Capar.

Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je da županija ima jasnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma te da je jedan od pet strateških projekata dogradnja SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. 

– Investicija je velika, ali najviše volim kad dobijemo 90 posto financiranja iz europskih fondova, uzmemo najpovoljnijeg domaćeg izvođača radova i posao napravimo u zadanom roku te ga predamo djelatnicima bolnice i samim pacijentima na upravljanje – rekao je župan te dodao da se u bolnicu kontinuirano ulaže čitavo vrijeme.

Kolar je zahvalio bivšoj ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac koja se uspjela izboriti za ovakvu vrstu natječaja. 

– Mi smo imali spremnu dokumentaciju koju smo podijelili u nekoliko faza, iz razloga visine ukupne investicije koju si sami nikada ne bismo mogli priuštiti, kako bi je realizirali odjedanput. Ovaj natječaj omogućio nam je da spojimo zapravo tri faze u jednu i da to isfinanciramo u sljedećih 18 mjeseci – dodao je.

Načelnik Općine Stubičke Toplice, Josip Beljak, istaknuo je da je ova investicija jedna od najvećih, ako ne i najveća u povijesti Općine.

Piše: Siniša Kalajdžija