U novoj zgradi imamo knjižnicu na tri etaže, gdje možemo učiti. To me najviše veseli. Drago mi je i što imamo sve redakcije na jednom mjestu te će to svakako unaprijediti kvalitetu našeg rada kao studenata novinarstva, poručila je studentica prve godine novinarstva
Gotovo tri godine nakon potresa u petak je svečano otvorena obnovljena zgrada Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.U cjelovitu obnovu zgrade uloženo je nešto više od 12,3 milijuna eura, a sufinancirana je sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Važnom događaju za akademsku zajednicu nazočili su brojni studenti, profesori fakulteta te dekani i prodekani drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Okupljenima su se prigodnim govorom obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik Europskog parlamenta Karlo Ressler, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Rekotor Lakušić rekao je da je u obnovi zgrade fakulteta Vlada prepoznala prijedlog struke. Naime, uz cjelovitu obnovu, vodilo se računa i o unaprjeđenju aktivnosti visokoškolskog obrazovanja.
„ Projektanti su ukazivali da je ovo zgrada koja mora doživjeti renesansu u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti te u pogledu prenamjene prostora kako bi sve aktivnosti vezane za zgradu bile logički posložene.To je i učinjeno.“, poručio je Lakušić.
Gradonačelnik Tomašević je istaknuo kako je ponosan što je završen projekt cjelovite obnove zgrade Fakulteta političkih znanosti. Smatra da će od toga veliku korist imati ne samo studenti i profesori fakulteta, nego i cjelokupno hrvatsko društvo.
„ Na ovom fakultetu se obrazuju ljudi koji moraju dati jedan od najvećih doprinosa hrvatskom društvu bilo kroz političke institucije, bilo kroz druge institucije uprave i u prvatnom sekroru, bilo kroz rad u medijima. Politički akteri, medijski akteri, novinari i novinarke su čuvari naše demokracije. U tom smislu vjerujem da će se na ovom fakultetu i dalje odgajati duh demokratske političke kulture.Kad gledamo svijet posljednjih dana i tjedana mislim da nam je demokratska politička kultura ptrebna više nego ikada“, rekao je gradonačelnik Tomašević. Poručio je da je stekao veliko znanje na Fakultetu polituičih znanosti i kad je otišao na Cambridge nikada se nije osjećao inferiorno u odnosu na studente iz cijelog svijeta.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić podsjetio je da će se za mjesec dana obilježiti peta obljetnica zagrebačkog potresa te se i svečano otvaranje zgrade FPZG-a događa u sklopu ove obljetnice. Zahvalio je svima koji su se nakon potresa odlučili na suvremeni koncept protupotresne obnove, prije svega konstrukcijske, a onda i cjelovite obnove zgrada javne namjene i onih obiteljskih.
„ Taj proces je skuplji i dugotrajniji, ali je za sve sudionike sigurniji i isplativiji. Nismo zadovoljni što to nije brže, ali i kad vidimo ovaj fakultet i druge zgrade koje obnavljamo cjelovitom obnovom možemo reći da je vrijedilo i da se isplatilo se duže čekati“ , rekao je ministar Bačić. Naglasio je kako želi da Fakultet političkih znanosti bude središnja institucija obrazovanja, istraživanja i kritičkog promišljanja .
„ Uvjeren sam da će profesori i studenti biti zadovoljni novouređenim prostorima koji su prikladni vremenu u kojem živimo“, poručio je ministar Bačić.
Ministar Fuchs rekao je da Fakultet političkih znanosti od svog osnutka je obrazovao niz ljudi koji su obnašali i obnašaju značajne funkcije u hrvatskom društvu.Čestitatao je rukovodstvu fakulteta na uspješnoj cjelovitoj obnovi zgrade.
„Ovo je jedan od fakuteta koji je među prvima ušao u postupak cjelovite obnove“, poručio je ministar Fuchs.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića fakultetu je čestitao njegov izaslanik Karlo Ressler. Naglasio je da otvaranje nove moderne zgrade fakulteta dio je šireg, dugotrajnog, složenog procesa obnove koja je olakšana i sa preko milijardu eura europskih sredstava, iz europskog Fonda solidarnosti.
„ Mislim da je ovo danas više od zatvaranja gradillišta, građevinskih radova te vjerujem da predstavlja jedno novo poglavlje rada ove institucije. S studijem politologije i novinarstva, Fakultet političkih znanosti ima i imao je važnu društvenu ulogu u unošenju više razumijevanja u politiku, političke fenomene, političke ideje pa i u boljem shvaćanju dramatičnih promjena koje vidimo u geopolitičkom okruženju, ali i u načinu informiranja, načinu bavljenja politikom te shvaćanju globalnih, međunarodnih, ali europskih procesa“, istaknuo je Ressler.
Izaslanik predsjednika RH Velibor Mačkić rekao je da je Fakultet političkih znanosti oduvijek bio mjesto koje je okupljalo one koji su bili spremni čuti kritičku misao. Naglasio je da odgovornost svih u ovoj instituciji izuzetno važna, osobito u svijetu koji se sve više mijenja.
Dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić – Čakar istaknuo je da su svi s nestpljenjem čekali povratak u bivšu zgradu fakulteta, a obnovom zgrade ostvareno je ono o čemu su maštale generacije profesora i studenata.
„Dobili smo zgradu koja dolikuje jednoj suvremenoj obrazovnoj instituciji kakav je Fakultet političkih znanosti. San o novoj zgradi prenosio se s generacije na generaciju i posao je određeni institucionalni mit s kojim smo živjeli“, rekao je dekan Nikić – Čakar. Naglasio je da su obnovom zgrade postavljeni temelji koji će otvoriti nove mogućnosti za razvoj Fakulteta političkih znanosti.
U sklopu svečanosti prikazan je kratki film o obnovi FPZ-a koji su napravi studenti s televizije Student. Dodijeljene su i nagrade projektantima i inženjerima koji su sudjelovali u obnovi zgrade fakulteta.
Obnovom zgrade najzadovoljniji su sudenti čija će se kvaliteta obrazovanja značajno poboljšati.
Lana Horvat studentica treće godine preddiplomskog studija novinarstva je rekla da nova zgrada djeluje impresivno.
„ Iako je i stara zgrada imala svoj šarm, nema sumnje da ju je trebalo renovirati. Sada nova zgrada fakulteta doista daje dojam da se radi o visokoobrazovanoj ustanovi. Nova zgrada će značajno doprinijeti kvaliteti obrazovanja studenata. Studenti novinarstva imaju prostor za svoju redakciju što će unaprijediti i sadržaj na kojem radimo. Smatram da su prigodne i dvorane za praćenje nastave“, rekla je studentica Lana.
Studentica prve godina diplomskog studija novinarstva Brankica Ledinski rekla je da je oduševljena novom zgradom fakulteta. Podsjetila da su u staroj zgradi bile male predavaone.
„ U novoj zgradi imamo knjižnicu na tri etaže, gdje možemo učiti. To me najviše veseli. Drago mi je i što imamo sve redakcije na jednom mjestu te će to svakako unaprijediti kvalitetu našeg rada kao studenata novinarstva“, rekla je studentica Brankica.
Odrađen je ogroman posao da bi se ovo najveće klizište u Hrvatskoj stabiliziralo i saniralo, kaže zagrebački gradonačelnik
Radovi na sanaciji klizišta na Pantovčaku 241, na lokaciji na kojoj se nalazi Ured predsjednika RH Zorana Milanovića, u završnoj su fazi.
Sanacija klizišta počela je prije godinu i pol dana, nakon što se prošlog ožujka tlo na nekim mjestima spustilo i do desetak metara. Bio je to zahtjevan građevinski pothvat – koji je, uzgred, koštao 14 milijuna eura – jer je uz sve ostalo napravljena i cesta duga gotovo 400 metara. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, jučer je novinarima detaljno opisao kako će potporne konstrukcije i sustavi odvodnje trajno spriječiti ponovno aktiviranje klizišta.
– Još 2015. zabilježena su prva pucanja na ulazu u Ured predsjednika RH. Drago mi je da se nakon godine i pol to sada bliži kraju. Odrađen je ogroman posao da bi se ovo najveće klizište u Hrvatskoj stabiliziralo i saniralo – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Nakon sanacije klizišta kreće se za ozelenjivanjem cijelog područja.
Grad Zagreb nastavit će sustavno sanirati aktivna klizišta u metropoli kako bi povećao otpornost grada na prirodne rizike. Sigurnost i kvaliteta života Zagrepčana prioritet su ove Gradske uprave.
U metropoli je stopa siromaštva dvostruko manja nego na razini države
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je Grad Zagreb u 2025. godini izdvajanja za socijalnu skrb povećao za 100 posto; lani su ta izdvajanja iznosila 28,5 milijuna, a ove godine oko 57 milijuna eura.
Istaknula je to Lora Vidović – pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom – otvarajući stručni skup organiziran povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Pročelnica Vidović, uz sve ostalo, navela je podatak kako je stopa siromaštva na razini države u porastu, prošle je godine iznosila 20,3 posto, dok je u metropoli više nego dvostruko manja. Lani je naime stopa siromaštva u Zagrebu iznosila tek 9,7 posto, no Gradska uprava ulaže značajne napore kako bi se i ta stopa smanjila.
– Dakle, i ovih 9,7 posto obvezuje nas na daljnje mjere. Zato smo trećinu gradskog proračuna za 2025. usmjerili na aktivnosti u području obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i stanovanja. Kontinuirano jačamo i kapacitete naših gradskih socijalnih ustanova i povećavamo dostupnost socijalnih usluga koje značajno pridonose i borbi protiv siromaštva – rekla je pročelnica Vidović.
Gradska uprava posebnu pozornost obraća na dječje siromaštvo, a kao jednu od mjera za njegovo suzbijanje pročelnica Vidović spomenula je besplatni prijevoz tramvajima i autobusima za svu djecu i tinejdžere do 18. godine života. Usto Grad Zagreb ulaže značajna sredstva i u stipendiranje učenika i studenata, pa i onih s invaliditetom. Broj onih koji primaju stipendiju povećan je za 85 posto u odnosu na 2021. godinu. I ne samo to, te su stipendije najviše u Republici Hrvatskoj te iznose 520 eura za studente, a za učenike 380 eura mjesečno.
Sudionici stručnog skupa, u organizaciji Grada Zagreba, na kraju su zaključili kako se ‘samo kroz solidarnost, suosjećanje i konkretne mjere može graditi društvo u kojem će svaki član, bez obzira na socioekonomski status, imati šansu za dostojanstven život i razvoj’.
Radi se o bolestima koje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu te značajno utječu na kvalitetu života pojedinaca i društva u cjelini
Prvi put u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, koji će se održati od 18. listopada do 4. studenoga 2025. godine pod sloganom ‘Zdravlje na duge staze’.
Ova važna inicijativa dio je globalnog pokreta usmjerenog na podizanje svijesti o kroničnim nezaraznim bolestima, njihovu prevenciju i rano otkrivanje. Radi se o bolestima koje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu te značajno utječu na kvalitetu života pojedinaca i društva u cjelini.
Kronične nezarazne bolesti, poput dijabetesa, kardiovaskularnih i plućnih bolesti, karcinoma te kroničnih bubrežnih oboljenja, razvijaju se polako, ali imaju dugotrajan i često neizlječiv tijek.
Iako nisu zarazne, zajedničko im je to što su u velikoj mjeri povezane sa životnim navikama – nepravilnom prehranom, nedostatkom tjelesne aktivnosti, pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola i stresom.
Upravo zbog toga prevencija, edukacija i odgovorno ponašanje prema vlastitom zdravlju igraju ključnu ulogu u smanjenju njihova širenja i posljedica. Važno je redovito kontrolirati zdravstvene parametre, usvojiti zdrave navike te poticati kulturu brige o zdravlju od najranije dobi.
Obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj održava se u suorganizaciji s Gradom Zagrebom i Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, te u partnerstvu s brojnim stručnim društvima i institucijama. Program uključuje niz aktivnosti usmjerenih na informiranje građana i poticanje zdravih životnih izbora.
Tjedan započinje javnozdravstvenom akcijom pod nazivom ‘Zdravlje na duge staze – Prvi korak’, koja će se održati 18. listopada 2025. od 10 do 13 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Središnji gradski trg pretvorit će se u otvoreni zdravstveni centar gdje će građani moći obaviti besplatna mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka, indeksa tjelesne mase, analizu tijela i EKG. Također će moći dobiti individualne savjete stručnjaka, informativne i edukativne materijale te sudjelovati u kratkim vježbama pod vodstvom kineziologa.
Nakon toga slijedi stručna konferencija ‘Kronične nezarazne bolesti – Vrijeme za akciju’, koja će se održati 22. listopada 2025. u Almeria centru u Zagrebu. Tijekom konferencije raspravljat će se o ključnim izazovima i prilikama u borbi protiv kroničnih bolesti.
Na prvom okruglom stolu tema će biti debljina kao kronična nezarazna bolest, dok će drugi okrugli stol biti posvećen kroničnoj bubrežnoj bolesti – često nevidljivoj prijetnji zdravlju. Treći okrugli stol bavit će se zdravstvenom pismenošću, kao važnim čimbenikom u prevenciji bolesti, jer neznanje i nedostatak informacija mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje.
Kroz slogan ‘Zdravlje na duge staze’ naglašava se važnost dugoročnog pristupa zdravlju – ne samo kroz liječenje bolesti, nego i kroz svakodnevne odluke koje čuvaju i jačaju naš organizam.
Ova inicijativa želi potaknuti građane da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju vlastitog zdravlja, ali i podsjetiti društvo u cjelini da ulaganje u prevenciju i zdravstvenu edukaciju donosi najvrjednije rezultate – zdravije i sretnije zajednice.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.