Osobe s invaliditetom
SUMSI Okrugli stol o zapošljavanju i samozapošljavanju OSI
Ne možemo očekivati da ćemo kroz ovaj program zaposliti 20 ljudi, ali da se dvije osobe zaposle nakon ove konferencije – to je već ogroman uspjeh, rekao je Denis Marijon
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) jučer je u u prostorijama Vespa Spaces održao okrugli stol na temu zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom.
Okrugli stol završna je aktivnost projekta ‘Zajedno kroz izazove 2’ kojem je cilj dati doprinos poboljšanju slike o inkluziji osoba s invaliditetom na tržište rada.
Na okruglom stolu razgovaralo se o temama i iznosila su se rješenja prepreka i problema vezanih za zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom.
Prisustvovali su i svoja iskustva kroz prezentiranje dijelili predsjednik Saveza SUMSI Denis Marijon, voditeljica programa ‘Zajedno kroz izazove’ Nevena Zubčić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, rukovoditelj CRPZ-a Darko Sobota i mnogi drugi koji su bili pozvani progovoriti o ovoj gorućoj temi u životu OSI populacije.
Okupljenima su se najprije obratili Denis Marijon i Nevena Zubčić.
– Danas su poslodavci puno liberalniji, ali i osobe s invaliditetom, zahvaljujući tehnologiji, mogu puno više toga nego što su mogli prije 20 godina. S druge strane, mogu reći da se, u zadnjih nekoliko godina, puno toga promijenilo na bolje kada je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom – istaknuo je Marijon.
Nevena Zubčić kazala je kako je jako zadovoljna na koji je način program protekao.
– Meni je jako drago što se u projekt uključilo 14 osoba s različitim oblicima invaliditeta – od osoba s tjelesnim oštećenjem do osoba s oštećenjem vida ili sluha. Također, uključili su nam se i novi poslodavci. Treba napomenuti da kod zapošljavanja osoba s invaliditetom mora biti stavljen naglasak na ono što osoba može, a ne na ono što ne može. Također, mora im se pomoći pri samozapošljavanju i dopustiti im da uživaju u poslu koji vole – rekla je Zubčić.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom dotaknuo se teme zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom naglasivši kako upravo zapošljavanje ima posebnu ulogu u životu tih osoba.
– Zapošljavanje osoba s invaliditetom ima za osobu s invaliditetom posebno važnu ulogu u životu jer je za mnoge osobe s invaliditetom to jedini način da izađu iz svoga doma. Za njih to, osim brige za vlastitu egzistenciju, predstavlja i uključivanje u društvo. Najvažnija je od svega Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Prema njoj osobe s invaliditetom moraju biti ravnopravne pri zapošljavanju. Mi se danas još uvijek borimo s pristupačnošću. Tu se ne radi samo o stepenicama, nego i o brojnim drugim informacijskim i komunikacijskim alatima koji pomažu osobama s oštećenjem sluha ili vida, te za osobe s intelektualnim teškoćama. Svi oni trebaju dobiti svoju priliku na tržištu rada. Kada osoba s invaliditetom dobije priliku u nekom radnom okruženju, takva se osoba više trudi da taj posao zadrži. Svaka osoba s invaliditetom trebala bi imati razumnu prilagodbu koja bi je izjednačila s ostalim kandidatima – kazao je između ostalog Jurišić.
Željko Skelin iz zavoda za zapošljavanje u svojem se izlaganju dotaknuo poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Nadalje, Darko Sobota, rukovoditelj Odjela za rad s poslodavcima iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, kazao je nešto više o tome procesu zapošljavanja osoba s invaliditetom.
– Ako je osoba s invaliditetom zaposlena na radno mjesto koje odgovara njezinim kompetencijama, onda je to radno sposobna osoba. Možda ne kao osoba bez invaliditeta, ali upravo zato postoje poticaji. Oni nisu ništa drugo nego kompenzacijsko sredstvo za smanjenu radnu učinkovitost. Poticaji će olakšati osobi da se otisne na tržište rada i potaknuti poslodavca da zaposli osobu s invaliditetom. Nije smisao zapošljavanja osoba s invaliditetom samo financijski okvir. Smisao je još puno širi, upravo iz tog razloga što će ta osoba oplemeniti okolinu oko sebe. Ono što mi definitivno uočavamo unazad par godina, da su nam sve više potrebni programi socijalnog uključivanja i programi radne okupacije. Ne možemo sve prebaciti na teret poslodavcima. Na kraju krajeva poslodavci su stručnjaci u svojim poslovima, ne moraju nužno biti stručnjaci za osobe s invaliditetom. Mi smo tu da im pomognemo. Moramo raditi na osnaživanju cijelog društva – kazao je Sobota.
Socijalna radnica Kristina Urbanc dotaknula se najvećih briga poslodavaca pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
– Usvojeni stavovi poslodavaca prema osobama s invaliditetom vrlo se teško mijenjaju. Pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac često propituje ima li kandidat s invaliditetom zadovoljavajuće kvalifikacije za obavljanje posla. S time se često propituje i njegova diploma, točnije sumnja se u kvalitetu diplome osobe koja je imala neke prilagodbe u školovanju – istaknula je Urbanc i dodala da je česta prepreka ‘zabrinutost poslodavca da će morati promijeniti pristup u zapošljavanju te hoće li znati ispoštovati razumnu prilagodbu’. Pretpostavke poslodavca, kaže, često su diskriminirajuće i često mogu rezultirati uskraćivanjem radničkih prava.
– Moramo znati da danas možemo koristiti umjetnu inteligenciju koja uvelike može stvoriti inkluzivnije i prilagodljivije okruženje, ali ne može se boriti protiv stereotipa, ta zadaća i dalje ostaje na poslodavcima – poručila je Urbanc.
Jedna od tema na ovom okruglom stolu bila je i obveza kvotnog zapošljavanja o kojem je nešto više rekao Nebojša Grmuša iz URIHO-a, istaknuvši kako je pravilnik promijenjen sa siječnjem 2025. godine, te kako će se rezultati tih promjena vidjeti krajem ove godine. Grmuša isto tako smatra da bi se dio nezaposlenih osoba trebao usmjeriti prema zaštitnim i integrativnim radionicama, te dodaje kako se nada da će se ići u smjeru razvoja i njegovanja takvog sustava zapošljavanja i vjeruje kako će upravo to dovesti do pozitivnih promjena.
Na okruglom stolu moglo se vidjeti i pozitivnih primjera iz prakse, a jedan od takvih primjera pokazala je i direktorica firme ‘Petrova tjestenina’, Snježana Čop, koja je predstavila obiteljski posao izrade pirove tjestenine i naglasila kako cijelu proizvodnju vodi njezin sin koji ima autizam.
Između ostalog, obrađena je tema ‘Zašto sve kreće od komunikacije’ gdje su prikazani diskriminirajući medijski naslovi kada je riječ o izvještavanju o osobama s invaliditetom te je istaknuto kako upravo ti medijski naslovi stvaraju krivu percepciju o OSI populaciji. Isto tako istaknuto je kako poslodavci često pogrešno komuniciraju sa zaposlenicima s invaliditetom, te je zaključeno kako bi bolja komunikacija stvorila bolje radno okruženje.
Na posljetku je Roman Baštijan rekao nešto više o tome s kojim se sve izazovima susreću osobe s invaliditetom pri zapošljavanju.
– Mene najviše brine ovisnost osoba s invaliditetom o poticajima. Za sada je još uvijek naglasak na tome kako da osobe s invaliditetom ostvare svoje pravo na rad. Uskoro će doći veći problemi kao što su prelazak na drugo radno mjesto, preseljenje u drugi grad. Prednost imaju oni gradovi koji imaju razvijene socijalne usluge, ali država mora predvidjeti stvari koje će se dogoditi i pomoći nam – istaknuo je Baštijan.
Za kraj predsjednik Saveza SUMSI Denis Marijon iskazao je svoje zadovoljstvo provedenim programom.
– Ne možemo očekivati da ćemo kroz ovaj program zaposliti 20 ljudi, ali da se dvije osobe zaposle nakon ove konferencije – to je već ogroman uspjeh. Treba se informirati o tome što osobe s invaliditetom danas mogu, a mogu puno toga uz pomoć nove tehnologije i to trebamo iskoristiti – zaključio je Marijon.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI