Cilj hodočašća u Lourdes je omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju da budu hodočasnici nade

Poslušaj članak

Riječka nadbiskupija poznata je po tome što sustavno brine o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Dokazali su to bezbroj puta s više akcija i djela, a hodočašćem u veliko svetište to ponovno dokazuju.

Naime, Odsjek za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije organizira hodočašće za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Lourdes.

Radi se o jednom od najvećih, ako ne i najvećem svetištu na svijetu, u francuskim Pirinejima. Tamo se, prema vjerovanju, Gospa ukazala Svetoj Bernardici 11. veljače 1858. godine.

U ovo veliko svetište, u kojem milijuni vjernika kažu da su ozdravili od raznih vrsta bolesti, a ozdravljaju i danas, Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom Riječke nadbiskupije odlučio je odvesti osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju s područja svoje nadbiskupije.

– Hodočasnici nade, dobro je poznato geslo svim vjernicima, barem u ovoj Jubilarnoj godini. Stoga mnogi kreću na hodočašća kako bi obnovili svoju vjeru i doživjeli iskustvo Crkve koja živi svoj identitet i poslanje unatoč svim preprekama na koje se nailazi. Kada se danas spomene pojam invaliditeta, on izaziva različite reakcije. Jedni misle da je s njim jako teško, gotovo nemoguće, dok ga drugi smatraju prilikom da od njega učini nešto dobro i korisno za izgradnju društvene zajednice. Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije svojim djelovanjem pomaže osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju aktivno sudjelovanje u životu Crkve, kako bi svaka osoba, svako dijete i svi članovi njihove obitelji Crkvu osjetili svojim domom u kojem mogu i trebaju utkati sebe i sve ono što mogu dati – kazala je tajnica Odsjeka Daria Ljevar.

Za potrebe ovog hodočašća na raspolaganju će bit i prilagođeni autobus Udruge Job iz Zagreba koji omogućuje lakše putovanje osobama s invaliditetom zbog rampe koja pomaže pri ulasku i izlasku iz autobusa, ali i ostala pomagala koja će osobama s invaliditetom putovanje učiniti ugodnijim.

Mjesta koja će se obići tijekom putovanja biti će prilagođena osobama s invaliditetom. Na put također idu i volonteri koje Odsjek pomno bira po potrebama koje imaju prijavljeni hodočasnici, kako bi im mogli pomoći na adekvatan način.

Cilj hodočašća u Lourdes je omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju da budu hodočasnici nade.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem emaila: pastoralosidri@gmail.com. Cijena hodočašća je 500 eura, a trajati će od 24. do 30. kolovoza 2025. godine. Prijave za hodočašće otvorene su do 13. srpnja.

U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, broj telefona, vrstu invaliditeta hodočasnika, te informaciju ima li osoba potrebu za pratnjom. Broj mjesta je ograničen (50), a popunjava se redosljedom prijava.   

Inače, Lourdes je poznat po ljekovitoj vodi koja je pri jednom od ukazanja potekla iz kamena. Na tisuće hodočasnika koji su se kupali u lurdskoj vodi, doživjeli su čudesna ozdravljenja na duši i tijelu.

Dok se ne nađe neko suvislo rješenje, osobama s invaliditetom samo ostaje da se dobro naoružaju strpljenjem

Poslušaj članak

Zakon o inkluzivnom dodatku stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine, a zamijenio je i objedinio četiri vrste pomoći osobama s invaliditetom – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Dodjeljuje se u pet razina ovisno o stupnju invalidnosti, u iznosima od 138 do 720 eura.

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Prema vještačenju, inkluzivni dodatak do sada je odobren za 199.024 ljudi, dok 121.298 njih još uvijek čeka rješenje. Također, dio ljudi i dalje čeka isplatu zaostataka koji im pripadaju od dana priznavanja prava na inkluzivni dodatak.  

Iako je prema Zakonu o općem upravnom postupku rok za donošenje rješenja 30, a najduže 60 dana, nakon čega svaki građanin ima pravo uložiti žalbu, ni to ne može pomoći nezadovoljnim osobama s invaliditetom.

Situacija je sljedeća – Centar za vještačenje nema dovoljno kadra koji bi mogao obraditi sve zahtjeve za priznavanje inkluzivnog dodatka, dok centri za socijalnu skrb ne stignu izdati tako velik broj rješenja.

Isto tako, u državnom proračunu, nažalost, nedostaje i novaca za isplatu naknada. Naime, za isplatu trenutnim korisnicima dodatka, na godišnjoj razini potrebno je oko 735 milijuna, dok je u državnom proračunu za tu namjenu osigurano tek 562,8 milijuna eura. Što znači da za isplaćivanje naknada i zaostataka trenutno nedostaje gotovo 173 milijuna eura.

Trenutno na isplaćivanje naknada čeka 30.000 osoba koje po donesenom rješenju imaju pravo na istu.

Ostaje za vidjeti na koji će način država rješiti situaciju s kašnjenjem u isplatama inkluzivnog dodatka. Dok se ne nađe neko suvislo rješenje, osobama s invaliditetom samo ostaje da se dobro naoružaju strpljenjem.  

Euroključ predstavlja univerzalni sistem zaključavanja koji osobama s invaliditetom omogućuje neometan i samostalan pristup posebno prilagođenim javnim prostorima, ponajprije sanitarnim čvorovima

U suvremenom društvu, dostupnost javnih prostora osobama s invaliditetom ne bi smjela biti povlastica, već osnovno ljudsko pravo. Jedno od konkretnih rješenja koje uvelike doprinosi većoj samostalnosti i sigurnosti osoba s invaliditetom je sustav euroključa – posebno dizajniranog ključa koji omogućuje pristup prilagođenim sanitarnim prostorima diljem Europe.

Njegova primjena sada se sve snažnije širi i u Hrvatskoj, a Pula se ističe kao jedan od gradova koji prednjače u njegovoj implementaciji

Ugradnja eurobrava u javne sanitarne prostore važan je korak u osiguravanju stvarne pristupačnosti, ali i potvrda poštovanja prava osoba s invaliditetom na samostalno donošenje odluka i dostojanstvenu upotrebu javnih sadržaja.

Ovaj sustav omogućuje da osobe koje koriste invalidska kolica, hodalice, ortopedska pomagala ili imaju druge oblike smanjene pokretljivosti, pristupe prilagođenim prostorijama bez potrebe za asistencijom.

Jedan od pionira ove ideje u Puli bio je Mladen Pucarić, sportaš i osoba s invaliditetom, koji se inspirirao rješenjima iz drugih europskih gradova tijekom svojih putovanja na međunarodna natjecanja. Prepoznavši koliko sustav euroključa olakšava svakodnevicu, predložio je njegovo uvođenje i u svom gradu.

Njegova dugogodišnja inicijativa danas se ostvaruje, što svjedoči o upornosti i viziji pojedinaca koji žele unaprijediti život zajednice.

Predsjednik Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Južne Istre, Marijan Grabrić, izrazio je zadovoljstvo što je Pula među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su prepoznali važnost ove inicijative. Zahvalio je Gradu Puli i gradskim poduzećima na spremnosti da sustavno opremaju javne toalete eurobravama, ističući da je riječ o mnogo više od tehničkog poboljšanja – radi se o konkretnom doprinosu ravnopravnosti.

Do sada su eurobrave već postavljene na nekoliko ključnih lokacija u Puli: na Karolini, Gradskom groblju Monte Giro i na novouređenom javnom WC-u na Giardinima. U planu je i ugradnja eurobrava na Hidrobazi, čime će se dodatno proširiti mreža dostupnih sanitarnih prostora.

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Južne Istre ističe kako je cilj da svi javni sanitarni čvorovi prilagođeni osobama s invaliditetom u budućnosti budu opremljeni ovim sustavom. Time se ne samo poboljšava infrastruktura, već i gradi društvo koje ravnopravno uključuje sve svoje članove.