SUMSI Okrugli stol o zapošljavanju i samozapošljavanju OSI

Ne možemo očekivati da ćemo kroz ovaj program zaposliti 20 ljudi, ali da se dvije osobe zaposle nakon ove konferencije – to je već ogroman uspjeh, rekao je Denis Marijon

Poslušaj članak

Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) jučer je u u prostorijama Vespa Spaces održao okrugli stol na temu zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom.

Okrugli stol završna je aktivnost projekta ‘Zajedno kroz izazove 2’ kojem je cilj dati doprinos poboljšanju slike o inkluziji osoba s invaliditetom na tržište rada.

Na okruglom stolu razgovaralo se o temama i iznosila su se rješenja prepreka i problema vezanih za zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom.

Prisustvovali su i svoja iskustva kroz prezentiranje dijelili predsjednik Saveza SUMSI Denis Marijon, voditeljica programa ‘Zajedno kroz izazove’ Nevena Zubčić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, rukovoditelj CRPZ-a Darko Sobota i mnogi drugi koji su bili pozvani progovoriti o ovoj gorućoj temi u životu OSI populacije.

Okupljenima su se najprije obratili Denis Marijon i Nevena Zubčić.

– Danas su poslodavci puno liberalniji, ali i osobe s invaliditetom, zahvaljujući tehnologiji, mogu puno više toga nego što su mogli prije 20 godina. S druge strane, mogu reći da se, u zadnjih nekoliko godina, puno toga promijenilo na bolje kada je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom – istaknuo je Marijon.

Nevena Zubčić kazala je kako je jako zadovoljna na koji je način program protekao.

– Meni je jako drago što se u projekt uključilo 14 osoba s različitim oblicima invaliditeta – od osoba s tjelesnim oštećenjem do osoba s oštećenjem vida ili sluha. Također, uključili su nam  se i novi poslodavci. Treba napomenuti da kod zapošljavanja osoba s invaliditetom mora biti stavljen naglasak na ono što osoba može, a ne na ono što ne može. Također, mora im se pomoći pri samozapošljavanju i dopustiti im da uživaju u poslu koji vole – rekla je Zubčić.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom dotaknuo se teme zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom naglasivši kako upravo zapošljavanje ima posebnu ulogu u životu tih osoba.

– Zapošljavanje osoba s invaliditetom ima za osobu s invaliditetom posebno važnu ulogu u životu jer je za mnoge osobe s invaliditetom to jedini način da izađu iz svoga doma. Za njih to, osim brige za vlastitu egzistenciju, predstavlja i uključivanje u društvo. Najvažnija je od svega Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Prema njoj osobe s invaliditetom moraju biti ravnopravne pri zapošljavanju. Mi se danas još uvijek borimo s pristupačnošću. Tu se ne radi samo o stepenicama, nego i o brojnim drugim informacijskim i komunikacijskim alatima koji pomažu osobama s oštećenjem sluha ili vida, te za osobe s intelektualnim teškoćama. Svi oni trebaju dobiti svoju priliku na tržištu rada. Kada osoba s invaliditetom dobije priliku u nekom radnom okruženju, takva se osoba više trudi da taj posao zadrži. Svaka osoba s invaliditetom trebala bi imati razumnu prilagodbu koja bi je izjednačila s ostalim kandidatima – kazao je između ostalog Jurišić.

Željko Skelin iz zavoda za zapošljavanje u svojem se izlaganju dotaknuo poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Nadalje, Darko Sobota, rukovoditelj Odjela za rad s poslodavcima iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, kazao je nešto više o tome procesu zapošljavanja osoba s invaliditetom.

– Ako je osoba s invaliditetom zaposlena na radno mjesto koje odgovara njezinim kompetencijama, onda je to radno sposobna osoba. Možda ne kao osoba bez invaliditeta, ali upravo zato postoje poticaji. Oni nisu ništa drugo nego kompenzacijsko sredstvo za smanjenu radnu učinkovitost. Poticaji će olakšati osobi da se otisne na tržište rada i potaknuti poslodavca da zaposli osobu s invaliditetom. Nije smisao zapošljavanja osoba s invaliditetom samo financijski okvir. Smisao je još puno širi, upravo iz tog razloga što će ta osoba oplemeniti okolinu oko sebe. Ono što mi definitivno uočavamo unazad par godina, da su nam sve više potrebni programi socijalnog uključivanja i programi radne okupacije. Ne možemo sve prebaciti na teret poslodavcima. Na kraju krajeva poslodavci su stručnjaci u svojim poslovima, ne moraju nužno biti stručnjaci za osobe s invaliditetom. Mi smo tu da im pomognemo. Moramo raditi na osnaživanju cijelog društva – kazao je Sobota.

Socijalna radnica Kristina Urbanc dotaknula se najvećih briga poslodavaca pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

– Usvojeni stavovi poslodavaca prema osobama s invaliditetom vrlo se teško mijenjaju. Pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac često propituje ima li kandidat s invaliditetom zadovoljavajuće kvalifikacije za obavljanje posla. S time se često propituje i njegova diploma, točnije sumnja se u kvalitetu diplome osobe koja je imala neke prilagodbe u školovanju – istaknula je Urbanc i dodala da je česta prepreka ‘zabrinutost poslodavca da će morati promijeniti pristup u zapošljavanju te hoće li znati ispoštovati razumnu prilagodbu’. Pretpostavke poslodavca, kaže, često su diskriminirajuće i često mogu rezultirati uskraćivanjem radničkih prava.

– Moramo znati da danas možemo koristiti umjetnu inteligenciju koja uvelike može stvoriti inkluzivnije i prilagodljivije okruženje, ali ne može se boriti protiv stereotipa, ta zadaća i dalje ostaje na poslodavcima – poručila je Urbanc.

Jedna od tema na ovom okruglom stolu bila je i obveza kvotnog zapošljavanja o kojem je nešto više rekao Nebojša Grmuša iz URIHO-a, istaknuvši kako je pravilnik promijenjen sa siječnjem 2025. godine, te kako će se rezultati tih promjena vidjeti krajem ove godine. Grmuša isto tako smatra da bi se dio nezaposlenih osoba trebao usmjeriti prema zaštitnim i integrativnim radionicama, te dodaje kako se nada da će se ići u smjeru razvoja i njegovanja takvog sustava zapošljavanja i vjeruje kako će upravo to dovesti do pozitivnih promjena.

Na okruglom stolu moglo se vidjeti i pozitivnih primjera iz prakse, a jedan od takvih primjera pokazala je i direktorica firme ‘Petrova tjestenina’, Snježana Čop, koja je predstavila obiteljski posao izrade pirove tjestenine i naglasila kako cijelu proizvodnju vodi njezin sin koji ima autizam.

Između ostalog, obrađena je tema ‘Zašto sve kreće od komunikacije’ gdje su prikazani diskriminirajući medijski naslovi kada je riječ o izvještavanju o osobama s invaliditetom te je istaknuto kako upravo ti medijski naslovi stvaraju krivu percepciju o OSI populaciji. Isto tako istaknuto je kako poslodavci često pogrešno komuniciraju sa zaposlenicima s invaliditetom, te je zaključeno kako bi bolja komunikacija stvorila bolje radno okruženje.

Na posljetku je Roman Baštijan rekao nešto više o tome s kojim se sve izazovima susreću osobe s invaliditetom pri zapošljavanju.

– Mene najviše brine ovisnost osoba s invaliditetom o poticajima. Za sada je još uvijek naglasak na tome kako da osobe s invaliditetom ostvare svoje pravo na rad. Uskoro će doći veći problemi kao što su prelazak na drugo radno mjesto, preseljenje u drugi grad. Prednost imaju oni gradovi koji imaju razvijene socijalne usluge, ali država mora predvidjeti stvari koje će se dogoditi i pomoći nam – istaknuo je Baštijan.

Za kraj predsjednik Saveza SUMSI Denis Marijon iskazao je svoje zadovoljstvo provedenim programom.

– Ne možemo očekivati da ćemo kroz ovaj program zaposliti 20 ljudi, ali da se dvije osobe zaposle nakon ove konferencije – to je već ogroman uspjeh. Treba se informirati o tome što osobe s invaliditetom danas mogu, a mogu puno toga uz pomoć nove tehnologije i to trebamo iskoristiti – zaključio je Marijon.