Prošlog tjedna, 11. ožujka 2026. godine, održano je online predavanje povodom 19. Tjedna psihologije u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i Centra za rehabilitaciju Silver
Poslušaj članak
Predavanje pod nazivom ‘Više od mahanja repom: Što pas pomagač donosi jednoj obitelji?’ održao je psiholog iz Silvera, Dario Antić, uz prisustvovanje posebne gošće Ane Čudine, voditeljice psa pomagača za dijete.
Tijekom predavanja sudionici su imali priliku saznati više o tome kako pas pomagač utječe na čovjeka, na dijete te na cijelu obitelj. Također su dobili uvid u svakodnevni život s psom pomagačem, njegovu ulogu u pružanju podrške i jačanju kvalitete života obitelji.
Centar za rehabilitaciju Silver trenutno radi isključivo s labradorima, koji su se kroz godine pokazali kao najpouzdanija pasmina za rad pasa pomagača. Razlog tome su njihovo dobro zdravlje, dugovječnost, stabilan temperament i spremnost na suradnju s ljudima.
Put jednog psa pomagača počinje još prije njegova rođenja – pažljivo se biraju roditelji kako bi štenci imali osobine potrebne za ovaj zahtjevan posao.
Nakon što se okote i provedu prvo razdoblje s majkom, štenci odlaze u obitelji socijalizatora, volontera koji ih tijekom otprilike godinu dana upoznaju s različitim životnim situacijama – od vožnje automobilom i odlaska u trgovine do boravka u gužvi, na ulici ili drugim javnim mjestima. Cilj je da pas stekne što više iskustava kako ga kasnije ništa ne bi preplavilo.
Nakon tog razdoblja psi se vraćaju u Centar Silver gdje prolaze profesionalnu obuku s trenerima i instruktorima. Cijeli proces traje oko dvije godine, a tijekom tog vremena pažljivo se prati zdravlje, temperament i motivacija psa za rad. Ne postaje svaki štenac pas pomagač – odabiru se samo oni koji imaju potrebne osobine i kojima takav rad odgovara. Jednako je važno i usklađivanje psa i obitelji u koju odlazi, kako bi njihov način života i temperament bili kompatibilni.
Pas pomagač može imati snažan utjecaj na dijete s teškoćama, ali i na cijelu obitelj. Njegova prisutnost može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, pružiti osjećaj sigurnosti i podrške te pomoći djetetu u regulaciji emocija. Djeca kroz odnos sa psom razvijaju empatiju, osjećaj odgovornosti i samopouzdanja, a često se potiče i veća fizička aktivnost. Pas također može biti važan ‘most’ u socijalnim situacijama jer djeci olakšava komunikaciju i povezivanje s vršnjacima.
– Pas pomagač nije samo podrška djetetu – on postaje dio obitelji. Njegova prisutnost može smanjiti stres, potaknuti razvoj samopouzdanja i empatije te pomoći djetetu da se lakše poveže s okolinom. Upravo zato je važno da se pas i obitelj dobro usklade, kako bi odnos koji grade bio prirodan i dugoročno koristan za sve – istaknuo je psiholog Centra Silver Dario Antić.
Ana Čudina podijelila je osobno iskustvo života s psima pomagačima koje njezina kći Maša ima već godinama. Prvog psa, labradoricu Dinu, obitelj je čekala godinu i pol dana nakon inicijalne procjene. Dina je bila izuzetno miran i stabilan pas koji je savršeno odgovarao Mašinom tadašnjem temperamentu. Naime, Maša je kao dijete bila vrlo brza i impulzivna, a Dina ju je svojim ponašanjem smirivala i usporavala. Pomagala joj je i u svakodnevnom kretanju jer je označavala prepreke u prostoru, poput rubnika ili retrovizora automobila, što je Maši olakšavalo snalaženje.
Pas pomagač imao je i važnu emocionalnu i terapijsku ulogu. Kada bi Maša bila bolesna ili uznemirena, često bi legla uz Dinu i zagrlila je, a sama prisutnost psa pomagala joj je da se smiri. Fizički kontakt sa psom pružao je takozvani duboki pritisak koji djeci s teškoćama često pomaže u regulaciji emocija. Osim toga, pas je bio i važan most u socijalnim situacijama – druga djeca često su prilazila upravo zbog psa, što je Maši olakšavalo komunikaciju i uključivanje u društvo.
– Pas pomagač za nas nije samo kućni ljubimac – on je doslovno pomagalo koje pomaže mom djetetu u svakodnevnom životu. Psi su u našu kuću donijeli potpuno novu dinamiku, ali i sigurnost, smirenje i podršku koju je teško nadomjestiti nečim drugim – istaknula je Ana Čudina.
Nakon što je Dina u starosti umirovljena, obitelj je dobila drugog psa pomagača – Titu. Ona ima potpuno drugačiji temperament: vrlo je aktivna, obožava vodu i igru te odgovara Mašinom današnjem načinu života. Iako su psi različiti, oba su donijela veliku promjenu u obiteljski život i značajno doprinijela kvaliteti svakodnevice. Ana ističe da pas pomagač s vremenom postaje pravi član obitelji, a iskustvo života s njima, unatoč svim izazovima, za njih je neprocjenjivo.
Na kraju predavanja sudionici su imali priliku postaviti pitanja i dobiti dodatne informacije o radu i značaju pasa pomagača.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u požeškom Coworking centru Panora održan je panel ‘Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja’.
Okupljeni predstavnici institucija, lokalne samouprave i udruga razgovarali su o problemima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, ali i o mogućim rješenjima za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva.
Tijekom rasprave istaknuto je kako pristupačnost nije privilegija, nego osnovno pravo svakog čovjeka. Sudionici su naglasili važnost uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje i sudjelovanje u društvu, poput neprilagođenih prijelaza, nedostatka sanitarnih čvorova i neodgovarajuće signalizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na važnost pravilne komunikacije te korištenja izraza ‘osobe s invaliditetom’, čime se u prvi plan stavlja osoba, a ne njezino ograničenje.
Predsjednica udruge organizatora Jelosavka Jakovljević poručila je kako je promjena društvene svijesti ključ stvaranja jednakih mogućnosti. Naglasila je da promjene ne dolaze preko noći, ali da zajednički rad institucija, udruga i građana može postupno dovesti do pozitivnih pomaka.
Na panelu su predstavljeni i primjeri dobre prakse. Kao uspješni primjeri pristupačnosti istaknuti su požeška knjižnica, Glazbena škola Požega te hotel Zlatni Lug, koji su prilagodili svoje prostore osobama s invaliditetom.
Spomenut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi kao primjer organizacije velikog događaja s naglaskom na uključivost.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje
Poslušaj članak
U Centru Mariapoli u Križevcima ovog je utorka održan susret udruga osoba s invaliditetom i njihovih korisnika, a domaćin događanja bila je križevačka Udruga Maslačak.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje.
Na početku programa organizatori su zahvalili Gradu Križevcima i gradonačelniku Tomislavu Katanoviću na pokroviteljstvu susreta, kao i pročelniku Sandru Novoselu na kontinuiranoj podršci radu udruge. Zahvala je upućena i svim suradnicima, zaposlenicima i članovima koji su sudjelovali u organizaciji događaja, kao i glazbenim gostima koji godinama svojim nastupima uljepšavaju ovakva druženja. Posebno su zahvalili svim udrugama koje su se odazvale pozivu i svojim dolaskom pridonijele stvaranju zajedništva i pozitivne atmosfere.
Na susretu su sudjelovale udruge ‘Latice’ iz Koprivnice, ‘Mali princ’ iz Đurđevca, ‘Korak dalje’ iz Daruvara, ‘Srce’ iz Svetog Ivana Zeline, ‘Ludbreško sunce’ iz Ludbrega, ‘Naši anđeli’ iz Čazme te OSIT Bjelovar.
Okupljenima se obratio pročelnik Sandro Novosel koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom udruga i naglasio važnost ovakvih susreta kao prilike za predstavljanje godišnjih aktivnosti i razmjenu iskustava. Posebno je istaknuo kako su upravo druženje, povezivanje i međusobna podrška najvrjedniji dio ovakvih okupljanja.
Govoreći o radu Udruge Maslačak, Novosel je pohvalio njihovu predanost, uspješnu provedbu brojnih projekata i kontinuirane aktivnosti kojima podižu kvalitetu života svojih korisnika, istaknuvši kako svojim djelovanjem mogu biti primjer mnogim drugim organizacijama. Slične poruke objavljene su i u izvještajima lokalnih medija te na službenim stranicama Grada Križevaca.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je zabavni dio susreta. Korisnici su izveli predstavu ‘Sidonija voli pjevati’, nakon čega je izvedena i zajednička pjesma.
Druženje je nastavljeno uz ples i glazbeni nastup gosta Josipa, a cijeli susret završio je u veselom i prijateljskom ozračju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Video / podcastPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
SportPrije 5 dana
SportPrije 3 dana