Osobe s invaliditetom
Sporna naknada za osobnu asistenciju ostaje
Ministar Alen Ružić odbacio je usporedbu naknade za neiskorištene sate osobne asistencije s iznosom koji država plaća pružateljima usluge. Najavio je nova zapošljavanja, poziv za udruge i jesenske konzultacije, ali konkretni rokovi zasad nisu poznati
Poslušaj članak
Naknada od tri eura za svaki sat osobne asistencije koji korisnicima nije bio osiguran u prijelaznom razdoblju ostaje na snazi unatoč kritikama udruge Sjena. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić poručio je da izravna usporedba te naknade s iznosom od 11 eura, koji država plaća pružateljima usluge, stvara pogrešan dojam.
Vlada je 27. kolovoza odredila da vrijednost jednog neiskorištenog sata osobne asistencije u prijelaznom razdoblju iznosi tri eura. Naknada je uvedena nakon što je Ustavni sud u prosincu 2025. ukinuo pojedine odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.
Prijelazno razdoblje računa se od 19. prosinca 2025., kada su ukinute odredbe prestale važiti, do izvršnosti rješenja kojim je korisniku priznato pravo na osobnu asistenciju. Naknada je namijenjena osobama koje zbog dotadašnjih zakonskih ograničenja nisu mogle ostvariti pravo na uslugu, među kojima su djeca, osobe čiji roditelji ili članovi obitelji imaju status njegovatelja te korisnici pomoći u kući.
Pravo se ostvaruje na zahtjev korisnika, odnosno zakonskog zastupnika maloljetne osobe, na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Naknada se ne smatra dohotkom i ne može biti predmetom ovrhe.
Udruga Sjena, koja je bila među pokretačima postupka pred Ustavnim sudom, zatražila je povlačenje Vladine odluke i određivanje primjerenijeg iznosa. Iz udruge su upozorili da država pružateljima za sat usluge osobne asistencije plaća 11 eura, dok korisnicima za sat koji im sustav nije osigurao priznaje tek tri eura.
Ružić je takvu usporedbu odbacio.
– Tri eura predstavljaju materijalno pravo korisnika za neizvršene sate osobne asistencije – rekao je ministar, naglasivši da taj iznos nije cijena rada roditelja ili drugog člana obitelji.
Prema njegovim riječima, ni 11 eura nije plaća osobnog asistenta, nego iznos koji dobiva udruga ili ustanova kao poslodavac. Njime se, osim plaće i doprinosa asistenta, pokrivaju troškovi prostora, režija, prijevoza i osiguranja.
Prema podacima koje je Ministarstvo objavilo krajem kolovoza, prosječan broj priznatih sati za nove korisnike iznosi 211 mjesečno. Budući da su prva nova rješenja donesena tijekom srpnja, procjenjuje se da će prosječna naknada za prijelazno razdoblje biti viša od 4000 eura po korisniku. Za provedbu odluke u državnom proračunu za 2026. osigurano je približno 7,17 milijuna eura.
Na dan 20. kolovoza bilo je podneseno 12.600 zahtjeva za osobnu asistenciju, od kojih je 1921 još bio u obradi. U sustavu su tada bila 254 licencirana pružatelja usluge te dodatnih 45 ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.
Ministar je istodobno najavio daljnje promjene, ali bez objave konkretnih dokumenata i rokova. Kazao je da su pripremljene izmjene i dopune zakona kojima bi se trebao unaprijediti status roditelja njegovatelja te da se osobni asistenti zapošljavaju u više od 50 ustanova.
Nakon provedenog prvog ciklusa zapošljavanja trebao bi uslijediti drugi, kao i novi poziv udrugama radi povećanja broja zaposlenih asistenata. Ružić je za jesen najavio i konzultacije s udrugama, roditeljima, pružateljima usluga i osobnim asistentima.
Međutim, zasad nisu objavljeni tekst zakonskih izmjena, datum njihova upućivanja u proceduru, rok novog poziva udrugama ni podaci o tome koliko je asistenata stvarno zaposleno u najavljenim ustanovama. Najavljene mjere stoga još ne predstavljaju provedene promjene sustava, dok je naknada od tri eura već određena i ostaje na snazi.
Izvori: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Sjajan uspjeh hrvatskih sportaša na EP u plivanju za gluhe
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
in MREŽAPrije 6 danaUGINZŽ obilježio pet godina rada
-
VijestiPrije 1 danU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
EU kutakPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu