Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’

Poslušaj članak

U Hrvatskoj je siromaštvo ozbiljan društveni problem. Rast životnih troškova smanjuje financijske mogućnosti obitelji s niskim primanjima, onemogućujući im podmirenje osnovnih životnih potreba

Na probleme obitelji s niskim primanjima ukazano je na panel-raspravi ‘Obitelj, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine’, koju su u četvrtak u zagrebačkom Novinarskom domu organizirali Centar Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada.

Predstavljen je projekt rEUsilience, kojim se nastoji doprinijeti razumijevanju promjena na tržištu rada te njihova utjecaja na mogućnosti obitelji, posebice onih s ograničenim resursima, da osiguraju stabilne prihode i odgovore na potrebe skrbi.

Podaci su prikupljeni kroz osam fokus-grupa diljem Hrvatske od veljače do svibnja 2023. godine. Ukupno je sudjelovalo 58 članova obitelji iz različitih okruženja i situacija, uključujući obitelji s materijalnom deprivacijom, obitelji iz ruralnih i urbanih sredina, jednoroditeljske obitelji, neformalne pružatelje skrbi i pripadnike romske zajednice.

Osim skrbi za djecu, mnogi su sudionici opisali izazove povezane sa skrbi za članove obitelji s kroničnim bolestima, invaliditetom ili starije osobe.

Istraživanje je pokazalo da stambena nesigurnost postaje rastući i gorući izazov za obitelji u Hrvatskoj, a i prenapućenost stambenog prostora predstavlja izazov, osobito za obitelji s više djece. Također, roditelji s niskim primanjima čija su djeca školske dobi teško pronalaze sredstva za podmirenje brojnih obrazovnih troškova te troškova sudjelovanja djece u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

Izdaci za lijekove i medicinski troškovi veliki su izazovi za obitelji s više djece i neformalne pružatelje skrbi. Roditelji s niskim primanjima ističu kako teško mogu priuštiti osnovne lijekove za djecu koji se ne propisuju na teret HZZO-a.

Ograničen pristup ortopedskim pomagalima i medicinskim potrebštinama za kronično bolesne osobe i osobe s invaliditetom dodatno opterećuje obiteljske financije.

Mnogi roditelji ističu kako rade na više honorarnih i povremenih poslova, najčešće na nereguliranom tržištu rada, kako bi mogli pokriti osnovne životne potrebe.

Sudionica panela, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, istaknula je ulogu sustava socijalne skrbi u vezi sa siromaštvom i obiteljima koje žive u riziku od siromaštva. Naglasila je da stopa siromaštva raste, ali udio korisnika zajamčene minimalne naknade pada.

– Veliki broj radno sposobnih osoba izašao je iz sustava socijalne skrbi, pronašao posao, imaju redovite prihode i ne mogu ostvariti pravo u sustavu socijalne skrbi. Međutim, radi se pretežno o osobama koje na tržištu rada obavljaju slabije plaćene poslove, vrlo često na granici iznosa koji se može ostvariti korištenjem novčanih naknada u sustavu socijalne skrbi. Problem na koji ukazujemo jest da ostaje veliki broj građana koji žive u siromaštvu, a ne mogu ostvariti svoja prava – rekla je Karačić. Naglasila je da osoba koja ima mjesečni prihod po članu kućanstva 10 eura veći nego što je propisano zakonom o socijalnoj skrbi ne može ostvariti naknadu, što je nepravda.

Karačić je upozorila da, primjerice, osoba ne može ostvariti pravo na troškove prijevoza izvan mjesta stanovanja ako nije korisnik zajamčene minimalne naknade.

– U vrijeme kada je bila velika nezaposlenost, radilo se na aktivaciji korisnika zajamčene minimalne naknade. Kroz programe se radilo da se osnaže ljudi da uđu u svijet rada. U Zakon o socijalnoj skrbi uveli smo rad za opće dobro kao poticaj da radno sposobni korisnici uđu u svijet rada. Međutim, danas je ova odredba zakona izgubila svoj smisao jer se struktura korisnika zajamčene minimalne naknade značajno promijenila. Vrlo malo imamo radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radi se, primjerice, o osobama koje su formalno radno sposobne, ali su dugotrajno nezaposlene i nisu konkurentne na tržištu rada. Iako nisu osobe s invaliditetom, imaju niz zdravstvenih teškoća, a nemaju kvalifikaciju da bi radili lakši posao. Ove osobe biraju ostati u sustavu socijalne skrbi – pojasnila je Karačić.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da rezultati Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju porast siromaštva u Republici Hrvatskoj. Posebno su alarmantni podaci o osobama starije životne dobi – čak 37 posto starijih osoba živi ispod granice siromaštva, a 61 posto su stariji samci.

– Siromaštvo je bitna tema koju u javnom prostoru ne uvažavaju dovoljno, pogotovo na pozicijama moći. Često se priča o siromaštvu na jednoj razini koja pokazuje iznimnu socijalnu neosjetljivost, a Hrvatska se Ustavom obvezala biti socijalna država – pojasnila je Šimonović Einwalter. Naglasila je da je siromaštvo prepreka za pristup nizu ljudskih prava, kao što su pravo na obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo.

Rekla je da Hrvatska po prvi put ima strateški dokument koji se odnosi na priuštivo stanovanje, ali se ne odnosi na socijalno stanovanje te su najsiromašniji zaobiđeni u tom strateškom dokumentu.

– Što se tiče obrazovanja, djeca iz siromašnijih obitelji najčešće napuštaju obrazovanje, ne odlučuju se na visoko obrazovanje jer se moraju uključiti na tržište rada – rekla je Šimonović Einwalter.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je stopa siromaštva u Gradu Zagrebu u padu – s 10,5 pala je na 9,7 posto, a razlog tome je proširenje obuhvata korisnika novčane pomoći, ali i socijalnih usluga.

– Socijalnim uslugama možemo obuhvatiti obitelji koje nisu u sustavu socijalne skrbi, kao što su obitelji djece s teškoćama u razvoju. Broj korisnika ustanova Silvera, Zagrebačkog centra za neovisno življenje i Malog doma u zadnje četiri godine povećan je za 94 posto. Proširili smo broj lokacija tih ustanova. Zagrebački centar za neovisno življenje ima pet novih lokacija, Mali dom ima dvije, a u Silveru je povećan broj zaposlenih, što automatski omogućuje da se primi veći broj korisnika. Također, Poliklinika Suvag otvorila je novu lokaciju na Žitnjaku. To je omogućilo da puno veći broj djece s teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom, dobiju usluge – pojasnila je Vidović. Spomenula je da je značajna mjera koja je pridonijela socijalnoj uključenosti besplatan prijevoz ZET-om od 1. travnja za osobe mlađe od 18 godina i znatan broj osoba s invaliditetom.

Vidović je najavila da će istraživanje o kvaliteti života osoba s invaliditetom ući u temelj Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom koju Grad Zagreb izrađuje, a primjena počinje sljedeće godine.

Zamjenica gradonačelnice Grada Koprivnice Ksenija Ostriž osvrnula se na brigu za građane u Koprivnici. Naglasila je da Koprivnica ima 8 tisuća umirovljenika, a 2 tisuće ih već desetak godina prima božićnice i uskrsnice.

– Svi s mirovinom od 500 eura i nižom imaju inkluzivni dodatak prve, druge i treće razine. Isto vrijedi i za osobe i djecu s invaliditetom – rekla je Ostriž. Navela je da Koprivnica ima dodatke za novorođenčad i potpore jednoroditeljskim obiteljima. Srednjoškolci dobivaju stipendije i imaju besplatan prijevoz.

– Svi redovni studenti mogu ostvariti pravo na stipendiju – trenutačno se financira oko 370 stipendija od 100 do 280 eura. Oni koji su izvrsni dobivaju STEM stipendije – rekla je Ostriž. Za majke poduzetnice i obrtnice uvedena je mjera pomoći ‘Start up mame’.