Poveži se s nama

in MREŽA

SDDH podržava osuvremenjivanje Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima

Objavljeno

/

Dvojica muškaraca u modernoj sobi s mnogo prirodne svjetlosti. Jedan od njih sjedi u invalidskim kolicima s protezama na obje ruke, dok drugi muškarac, koji sjedi za stolom, pomaže podešavanjem proteze na njegovoj ruci.
Foto: Pixabay

Priopćenje Saveza društava distrofičara Hrvatske (SDDH) povodom provedbe kampanje ‘Za pokret…’ u okviru Europskog tjedna mobilnosti prenosimo u cijelosti

Nakon provedenog projekta Platforma 50+ ‘Poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom’ jedna od šest smjernica djelovanja saveza osoba s invaliditetom bila je i inovacija Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Kroz istraživanje ‘Asistivna tehnologija u 21. stoljeću – Primjena i perspektive’ koje je provedeno u okviru projekta, osobe s invaliditetom, roditelji i stručnjaci naglasili su da suvremene tehnologije značajno unapređuju kvalitetu življenja osoba s invaliditetom, ali da su im iste nedostupne. Razlozi za to su nepostojanje kvalitetnih informacija, previsoka cijena tehnologije, a također nije razvijen sustav praćenja i podrške.

Prema Članku 4. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom države potpisnice Konvencije dužne su ‘poduzeti ili promicati istraživanje i razvoj, te promicati dostupnost i uporabu novih tehnologija, prihvatljivih osobama s invaliditetom, dajući prednost onima koje su po cijenama priuštive; pružiti osobama s invaliditetom dostupne informacije o novim tehnologijama, kao i o drugim oblicima pomoći, uslugama potpore i pogodnostima’.

Imajući u vidu snažnu potrebu za digitalnim tehnologijama, Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) u okviru kampanje ‘Za pokret…’ koju je proveo 22. rujna postavlja početni zahtjev da se na Listu pomagala financiranih od strane HZZO-a uvrste medicinski krevet i dizalica za transfere osoba s invaliditetom. Upravo je Europski tjedan mobilnosti 2024. godine prilika da istaknemo u kolikoj bi mjeri ova dva pomagala unaprijedila mobilnost osoba s mišićnom distrofijom kao i ostalih osoba s invaliditetom te smanjila veliki napor prilikom podizanja i provođenja transfera obiteljima, osobnim asistentima i ostalim pomagačima.

S obzirom na iskustva drugih zemalja u kojima osobe s invaliditetom navedena pomagala ne plaćaju (npr. Slovenija), apeliramo da ih HZZO žurno uvrsti na Listu.

Izvor: SDDH

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Učenici u Koprivnici čitali na Brailleovom pismu i znakovnom jeziku

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi grupa djece koja sjede u učionici i drže obojene kartice u zraku. Djeca su okrenuta prema prednjem dijelu učionice, a u pozadini se vidi odrasla osoba koja stoji i drži tablet ili mobitel. Na policama iza odrasle osobe nalaze se knjige i razni školski materijali. Djeca su obučena u raznobojnu odjeću, a kartice koje drže su plave, zelene, žute i ljubičaste boje. Fotografija prikazuje aktivnost u učionici koja može biti vezana uz glasanje ili neku vrstu interaktivne igre ili lekcije.
Foto: Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović' Koprivnica

Zajedno su čitali taktilnu slikovnicu ‘Mačak Krešo se pita: Koje je boje srce moje?’ koja sadrži tekst na brajici i uvećanom tisku te nosi poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti

Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ Koprivnica 5. veljače 2025. sudjelovala je u projektu ‘Kako biti prijatelj – brajica u 50 knjižnica’. Program je provela Udruga ‘Kreativni oslonac’ u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije.

U inkluzivnoj radionici sudjelovali su učenici 4. razreda OŠ ‘Đuro Ester’ Koprivnica, koji su se upoznali s Brailleovim pismom, znakovnim jezikom te načinima ispravnog odnosa prema osobama s invaliditetom. Zajedno su čitali taktilnu slikovnicu ‘Mačak Krešo se pita: Koje je boje srce moje?’, koju je Udruga donirala koprivničkoj knjižnici, a dostupna je za posudbu u Dječjem odjelu.

Ova taktilna slikovnica sadrži tekst na Brailleovom pismu i uvećanom tisku te nosi snažnu poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti. Mačak Krešo kroz priču istražuje boju svog srca, a slikovnica sadrži i QR kodove za audio verziju te video priču na znakovnom jeziku.

Projekt ‘Kako biti prijatelj’ provodi se uz sufinanciranje Ministarstva znanosti i obrazovanja te je tijekom dvije školske godine obuhvatio 18 osnovnih škola i više od tisuću izravnih korisnika. Trenutno se realizira inicijativa ‘Brajica u 50 knjižnica’, uz podršku Zaklade Novo sutra, KTC-a i PIK-a, s ciljem donacije taktilnih slikovnica i održavanja edukativnih radionica u pedeset knjižnica diljem Hrvatske.

Radionice su namijenjene učenicima osnovnih škola te ih kroz interaktivne aktivnosti upoznaju s Brailleovim pismom i znakovnim jezikom. Djeca uče kako komunicirati s osobama s oštećenjem vida i sluha te razvijaju empatiju i razumijevanje prema različitostima.

Donacijom taktilnih slikovnica i provođenjem radionica, projekt ‘Kako biti prijatelj – brajica u 50 knjižnica’ doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva, u kojem se različitosti prihvaćaju i cijene. Kroz ove aktivnosti djeca od malih nogu uče vrijednosti prijateljstva i međusobnog poštovanja.

Nastavi čitati

in MREŽA

Predstavljamo zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Portreti dviju žena u formalnoj odjeći, jedna u plavom sakou, druga u crnom sakou i bordo dolčeviti, obje sjede za radnim stolovima.
Foto: posi.hr

Za zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom izabrane su Anica Ježić i Gordana Glibo

Anica Ježić imenovana je Odlukom Hrvatskog sabora od 13. prosinca 2024. zamjenicom pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Po svom obrazovanju je diplomirana socijalna radnica/magistra socijalnog rada te je radno iskustvo stjecala u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Tijekom godina rada stekla je značajna iskustva u područjima vezanim za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, posebice u dijelu koji se odnosi na vještačenje (kreiranje propisa, edukacije stručnjaka te ujednačavanje postupanja), udruge osoba s invaliditetom (priprema i podrška u provedbi projekata), socijalne usluge (razvoj i unapređenje područja pružanja usluga), te dugotrajnu skrb (povezivanje sustava u pružanju dugotrajne skrbi, EU koordinatorica RH za dugotrajnu skrb).

– Sudjelovala je u zemlji i inozemstvu na raznim seminarima, konferencijama kao predavač, te je kooautorica članka ‘Probna primjena međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja u postupku vještačenja invaliditeta u Hrvatskoj – stoji na službenim stranicama Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Gordana Glibo završila je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a svoje radno iskustvo stjecala je duže od 20 godina u neprofitnom sektoru. Na radnom mjestu zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom nalazi se od 7. siječnja 2025. godine.

Bila je inicijator i provoditelj projekata prilagodbe kulturnih sadržaja, sportsko-rekreativnih aktivnosti, radionica kuhanja i savladavanja svakodnevnih vještina za osobe s invaliditetom.

– Asistent je u nastavi na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu na predmetu Radna terapija kod senzoričkog procesiranja i senzoričke integracije i vanjski je suradnik Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegiju Sustavi pomoćnih tehnologija u prometu koji se izvodi na diplomskom studiju smjer Informacijsko-komunikacijski promet – stoji na službenim stranicama.

U Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom danas je zaposleno ukupno 20 djelatnika, od čega su troje dužnosnika – sam pravobranitelj i dvije zamjenice, zatim 13 savjetnika – devet u središnjem uredu u Zagrebu i četiri u područnim uredima, dva suradnika za pravne poslove i dva administrativna službenika za poslove tajništva, računovodstva i arhivu.

Da podsjetimo, Darijo Jurišić imenovan je Odlukom Hrvatskog sabora u ožujku 2024. godine pravobraniteljem za osobe s invaliditetom, nakon što je od 2016. do 2024. godine obnašao dužnost zamjenika pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak. Po svom obrazovanju je pravnik i sveučilišni specijalist upravljanja razvojem lokalne i regionalne samouprave.

Nastavi čitati

in MREŽA

BILL GATES Danas bi mi vjerojatno bio dijagnosticiran autizam

Objavljeno

/

Povijesna crno-bijela fotografija prikazuje mlade Billa Gatesa i Paula Allena kako sjede u učionici i koriste računala.
Foto: Bruce Burgess

U svojoj nadolazećoj autobiografiji ‘Izvorni kod: Moji počeci’, suosnivač Microsofta Bill Gates osvrće se na svoje djetinjstvo, ističući poteškoće u socijalizaciji i sklonost dubokoj koncentraciji

Poslušaj članak

Gates vjeruje da bi mu, da odrasta u današnje vrijeme, vjerojatno bio dijagnosticiran poremećaj iz spektra autizma.

– Tijekom mog djetinjstva, činjenica da neki ljudi obrađuju informacije drugačije nije bila široko shvaćena – piše Gates.

Njegovi roditelji, suočeni s izazovima odgoja ‘kompliciranog sina’, poticali su ga na aktivnosti koje su razvijale socijalne vještine, poput pridruživanja bejzbol timu ili izviđačima, te su mu pružali emocionalnu podršku.

Gates također priznaje da i danas prepoznaje ponašanja kod sebe koja su u skladu s autizmom.

– Imam naviku ljuljanja koja smeta ljudima, ali to je također uobičajeno, takozvano samostimulirajuće ponašanje – rekao je u intervjuu za The Wall Street Journal. Dodao je da je ta duboka koncentracija, koja ga je usmjerila prema matematici, znanosti i programiranju, postala njegova snaga.

Gates ističe da su mu roditelji pomogli slanjem na terapiju kako bi bolje razumio kako usmjerava svoju energiju te upisivanjem u kvalitetnu školu.

– Čak i uz njihov utjecaj, moj društveni razvoj bio je spor, kao i svijest o utjecaju koji imam na druge ljude – piše Gates.

– Ali to je došlo s godinama, iskustvom i djecom, i zbog toga sam bolji. Volio bih da je došlo ranije, iako ne bih mijenjao mozak koji sam dobio ni za što.

Gatesova introspektivna razmišljanja pružaju uvid u izazove i prednosti neurodivergencije, naglašavajući važnost razumijevanja i podrške za osobe s različitim načinima obrade informacija.

Nastavi čitati

U trendu