U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.

U organizaciji Europske mreža tijela za jednakost (Equinet) i uz potporu njemačke Federalne antidiskriminacijske agencije (FADA), u Berlinu su 17. i 18. rujna 2024. godine održani sastanak čelnika tijela za jednakost i radionica na temu primjene donesenih standarda tijela za jednakost

Tijekom sastanka radilo se na identificiranju zajedničkih izazova i usklađivanju aktivnosti za uzajamnu podršku, raspravljalo se o novim političkim i društvenim trendovima te njihovim implikacijama na situaciju u različitim europskim regijama, a predstavljene su i najbolje prakse za podršku u radu tijela za jednakost.

Osim toga, bila je to i prigoda za razmjenu informacija o tijeku transponiranja navedenih direktiva u zemljama članicama Europske unije i uključenosti tijela za jednakost u ove procese u vlastitim državama.

Usvajanjem Direktive Vijeća o standardima tijela za jednakost te Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada, propisani su minimalni pravno obvezujući standardi koji se odnose na mandat tijela za jednakost, njihovu neovisnost i učinkovitost, uključujući i dostatne resurse i odgovarajuće ovlasti te dostupnost građanima.

Drugim riječima, u budućnosti će postojati zakonska obveza za sve države članice Europske unije da tijela za jednakost budu neovisna od vanjskog utjecaja, što se odnosi na njihov ustroj, mandat, proračun te kadrovska i organizacijska pitanja. Naime, države članice Europske unije morat će u budućnosti tim tijelima osigurati ljudske, tehničke i financijske resurse potrebne za učinkovito obavljanje poslova dodijeljenih u njihov djelokrug.

Hrvatska tijela za jednakost u Berlinu su predstavljali pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.

Tijekom sastanka čelnika, pravobranitelj za osobe s invaliditetom imao je prilike odgovoriti na pitanja o načinu organizacije rada institucije i prioritetima za sljedeće razdoblje.

S obzirom na iskustva stečena tijekom godina sudjelovanja u aktivnostima Europske mreža tijela za jednakost – Equineta i aktivnostima Regionalne mreže tijela za jednakost jugoistočne Europe, pravobranitelj Jurišić je istaknuo kako su isti izazovi uvjetovani suvremenim trendovima pred svim tijelima za jednakost bez obzira radilo se o država članicama ili nečlanicama Europske unije.

Također, istaknuto je kako usvajanje i učinkovita provedba novih Direktiva svakako treba rezultirati još učinkovitijom borbom protiv diskriminacije i nejednakosti na razini i Europske unije i svake države članice.

Izvor: posi.hr

U narednom periodu očekuje se i proširenje turističke ponude za osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi

Trogir postaje pristupačan grad za osobe s invaliditetom. Naime, u sklopu interreg projekta CReAIT, programa pristupačnog turizma, Grad Trogir, Turistička zajednica Grada Trogira te socijalna poduzeća CEDRA Split i COOSS Marche, u partnerstvu s talijanskim gradom Fermom, odlučili su predstaviti inovacije turističke ponude.

Ovim projektom pokušava se omogućiti osobama s invaliditetom kao i starijim osobama da neometano mogu obilaziti poznate turističke atrakcije u Trogiru i Fermu te im tako pokazati kako su i oni važan dio cijele zajednice.

Projekt ima za cilj definirati nove načine i koncepte kako bi poboljšao inkluzivni i pristupačni turizam. U sklopu projekta svaki od gradova partnera je imao specifične zadatke, a sve s ciljem pronalaska boljih rješenja kako bi osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi mogle uživati u turističkim atrakcijama ova dva grada. Partneri su za dvije lokacije u Trogiru (Kula Kamerlengo i Muzej Grada Trogira) te dvije u Fermu (Mreža gradskih muzeja i objekt uz obalu).

Za pristupačnost turističkih lokacija u Trogiru iznjedrena su neka jako kvalitetna rješenja.

Na kuli Kamerlengo posjetitelji će moći vidjeti interaktivni panoramski prikaz s kule, kao što će imati priliku iskusiti navigaciju prostora u 360° na zaslonu. Nadalje, moći će se vidjeti 3D maketa Kule Kamerlengo s olovkom za reprodukciju audio zapisa o Kuli, kao i taktilna olovka za audio reprodukciju za odabrane eksponate Muzeja Grada Trogira. U Muzeju Grada Trogira posjetitelji će imati priliku pogledati povijesnu video priču ‘Katarinina kuća’ s titlovima na ekranu.

Rješenja koja će, svakako, na višu razinu podići turističku ponudu Grada Trogira, plod su ciklusa radionica na kojima su predstavnici udruga, turističkog sektora i djelatnici kulturnih ustanova kao i osobe s invaliditetom, zajednički osmislili načine na koje se može na jako jednostavan način  premostiti barijera nepristupačnosti i isključivosti svih ranjivih skupina iz turističkog iskustva.

– Pristupačnost je tema koja je jako draga našoj upravi. Vidjeti ovaj tim na djelu, koji predano radi na pokretanju velikog i ambicioznog projekta, izvor je ponosa i veliki poticaj – kazala je Ingrid Luciani iz općine Fermo.

– Naša se kulturna baština mora zaštititi od visoke sezonalnosti, a zajedno ćemo nastojati naše lokalitete učiniti što dostupnijima, osobito van glavne turističke sezone. Moramo se pobrinuti da arhitektonske barijere više ne budu prepreka. Vrlo smo ponosni što možemo započeti ovaj put promjene zajedno s našim talijanskim partnerima – istaknula je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Trogira Ruža Kovačević Bilić.

Osmišljavanjem i realizacijom ovih rješenja, Grad Trogir dobio je zanimljivu, primamljivu i za sve dostupnu turističku ponudu koja će definitivno privući puno novih turista u Trogir i ponuditi im sasvim novo i uzbudljivo iskustvo.

U narednom periodu očekuje se i proširenje turističke ponude za osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi.

Ovaj hvalevrijedan projekt traje 18 mjeseci, započeo je u srpnju 2023., a trajat će sve do prosinca 2024. godine. Vrijednost projekta iznosi 250.000,00 eura, a financiran je iz Interreg Italy-Croatia Programme.