Asistivna tehnologija
Ažurirana mobilna aplikacija za ljude s teškoćama u govoru
Kako bi se što bolje prilagodila komunikacijskim navikama korisnika, aplikacija koristi umjetnu inteligenciju te tako lakše predviđa što korisnik želi reći
Ukoliko čovjek nerazumljivo priča, ljudi s kojima komunicira često krivo protumače ono što je htio reći. To zna biti izuzetno frustrirajuće kako za jednu tako i za drugu stranu. Za to od sada postoji rješenje.
S ovim problemom najviše se susreću ljudi koji mucaju ili oni čiji je govor oslabio kao posljedica neke bolesti. Kako bi pomogli ljudima koji se bore s teškoćama u govoru, stručnjaci za komunikacijsku tehnologiju, tvrtka Spoken, proširila je funkcije svoje aplikacije.
Aplikacija Spoken Tap to Talk AAC osmišljena je kako bi ljudima pomogla da brže i jednostavnije izražavaju svoje misli i ideje samo s par klikova na svom mobilnom telefonu. Korisnik dodiruje ikonice i slaže riječi, a potom ih aplikacija jasno izgovara.
Softver koristi glasove koji prirodno zvuče te tako onaj koji sluša riječi izgovorene od strane aplikacije ima osjećaj kao da su izgovorene riječi došle direktno od čovjeka, a ne naredbom iz aplikacije.
Ovim vidom potpomognute komunikacije najviše se koriste ljudi koji pate od neverbalnog autizma, afazije ili su pretrpjeli moždani udar ili pak imaju drugih jezičnih i govornih mana.
Kako bi se što bolje prilagodila komunikacijskim navikama korisnika, aplikacija koristi umjetnu inteligenciju te tako lakše predviđa što korisnik želi reći.
Aplikacija je odnedavno ažurirana te od sada ima pristup velikom broju dodatnih ikona koje korisnici mogu birati kao teme za razgovor, uključujući teme kao što su sport, država, hrana, odjeća, priroda.
Nova ažuriranja pomažu korisnicima s oštećenjem govora da obuhvate veći raspon tema, te obave konkretan razgovor sa svojim sugovornikom. Većina riječi može se pronaći u dvjema kategorijama – podrška razgovora o aktualnim temama ili podrška u temama o svakodnevnom životu.
U sustav Spoken aplikacije dodane su ikone za riječi koje mogu pokriti komunikaciju u 50 zemalja.
Još jedan od noviteta u ažuriranju je i taj što korisnik može koristiti spremljene fraze, bez da prekida započeti razgovor – ova tehnika dobra je za držanje prezentacija ili pak naručivanje omiljene hrane.
Također u novoj verziji Spoken Tap to Talk AAC dodano je pet novih glasova kako bi komunikacija bila realnija. Dodan je Lotus koji imitira indijski naglask u Spokenu, dok je Tawari novozelandski glas. Hawthorn, Jessamin i Lilac donose veću raznolikost među američkim naglascima. Sve ove komponente komunikaciju ljudi oštećena govora čine ravnopravnom u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima iz svoje okoline.
Zasad se AAD oslanja na elektrode pričvršćene na mozak u kliničkom okruženju. No sudionici studije bili su iznimno zadovoljni onim što je AAD demonstrirao u testnoj fazi
Poslušaj članak
Jedno od područja u kojima je asistivna tehnologija zabilježila značajan napredak je razvoj slušnih aparata za gluhe i nagluhe osobe koji, pitate li korisnike, ipak imaju jedan golemi nedostatak.
Riječ je naime o pojačavanju svih zvukova i glasova u okruženju – problem tzv. neselektivne buke – što kod korisnika suvremenih slušnih aparata često iziskuje mentalne napore kako bi se usredotočili na konkretan razgovor. Jer sluh ne znači tek pravilno tumačenje izgovorenih riječi, iscrpljujuće je usredotočiti se na jedan glas u prepunoj prostoriji dok istodobno slušate pozadinsku buku izraženu u jednakim decibelima.
Stoga brojne gluhe i nagluhe osobe nerijetko odustaju od korištenja slušnih aparata upravo u trenucima kada im je to najpotrebnije, primjerice u javnom prijevozu ili u ugostiteljskim objektima.
No za ovu skupinu osoba s invaliditetom imamo jednu sjajnu i jednu ne baš tako dobru vijest.
Dobra je vijest da skupina znanstvenika radi na sustavu koji bi mogao omogućiti slušne aparate kontrolirane mozgom. U istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nature Neuroscience, glavni autor studije Vishal Choudhari kaže kako s kolegama pokušava razviti pametnu tehnologiju koja zna što korisnik slušnog aparata sluša. Žele poboljšati taj jedan zvuk ili glas, a istovremeno smanjiti glasnoću bilo kojeg drugog zvuka, glasa ili pozadinske buke.
Kako bi to postigli, osmislili su sustav koji čita moždane valove i, koristeći umjetnu inteligenciju, interpretira što slušatelj sluša.
– Mnogi slušni aparati koriste oblikovanje snopa, koje pojačava zvukove koji dolaze iz određenog smjera, obično ispred slušatelja. Ali pravi razgovori su dinamični. Ljudi okreću glavu, prebacuju pažnju ili čak slušaju nekoga bez da ga izravno gledaju – rekao je Choudhari.
Stoga su Choudhari i njegov tim razvili algoritme strojnog učenja u stvarnom vremenu koji bi mogli ispitati moždane valove i identificirati razgovore koje su slušala četiri sudionika testa s normalnim sluhom. Istraživači su to nazvali ‘sustavom dekodiranja slušne pažnje zatvorene petlje’ (AAD).
Željeli su saznati može li AAD biti dovoljno točan i brz da selektivno pojača glas pojedinog govornika, a istovremeno potisne pozadinske glasove. Iako koncept zvuči nevjerojatno, daleko je od spremnog za opću upotrebu, a to je ona loša vijest za gluhe i nagluhe osobe
Zasad se AAD oslanja na elektrode pričvršćene na mozak u kliničkom okruženju. No sudionici studije bili su iznimno zadovoljni onim što je AAD demonstrirao u testnoj fazi. Sustav je pokazao dobre rezultate, kažu istraživači, bez obzira na to jesu li vodili sudionike da slušaju određeni razgovor, a zatim ih zamolili da preusmjere pažnju, kao i kada su sudionici slobodno odabrali razgovor.
Razgovori koje bi u testnom okruženju odabrali postajali su glasniji, dok su oni pozadinski bivali tiši. Ohrabrujući je to korak za gluhe i nagluhe osobe prema svijetu bez ‘neselektivne buke’.
Tehnološka korporacija pripremila je posebno iznenađenje za ljude koji se kreću u električnim invalidskim kolicima
Poslušaj članak
Tehnološka korporacija Apple očito nije davala prazna obećanja kada je onomad najavila da će uložiti maksimalne napore kako bi svoje proizvode učinila pristupačnijima, a korisnicima s invaliditetom osigurala nesmetano kretanje bespućima digitalnog prostora.
Program Apple Intelligence već je osvojio panegirike zajednice osoba s invaliditetom diljem svijeta, no uz aplikaciju Voice Control postaje inkluzivniji nego ikad, koristeći prirodni jezik kako bi pomogao korisnicima s nizom fizičkih teškoća da se u potpunosti kreću iPhoneom i iPadom.
Uz novi fleksibilan unos, korisnici mogu opisati gumbe na zaslonu i kontrole prirodnim jezikom umjesto da pamte točne naljepnice ili brojeve. Opcija ‘kažite ono što vidite’ namijenjena je za navigaciju bilo kojom aplikacijom, uključujući one s vizualnim izgledima, koristeći intuitivni jezik poput ‘dodirnite vodič o najboljim restoranima’ ili ‘otvorite narančastu mapu’. To također može pomoći korisnicima da prevladaju prepreke kada neke aplikacije nisu pravilno označene za pristupačnost.
No Apple je pripremio posebno iznenađenje za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima.
Za neke ljude koji koriste invalidska kolica, vožnja s joystickom nije opcija, a alternativne kontrole pogona mogu biti bitan dio neovisnog kretanja. Koristeći precizni sustav praćenja očiju na Apple Vision Pro, nova značajka kontrole invalidskih kolica za napajanje korisnicima nudi responzivnu metodu ulaza za kompatibilne alternativne pogonske sustave. Uz Vision Pro, praćenje očiju ne zahtijeva čestu ponovnu kalibraciju i radi u različitim uvjetima osvjetljenja.
Nova značajka kontrole invalidskih kolica koristi sustav preciznog praćenja očiju na Apple Vision Pro kako bi ponudila responzivnu metodu unosa za kompatibilne alternativne pogonske sustave.
– Opcija da sam kontroliram svoja invalidska kolica je neprocjenjiva za mene – kaže Pat Dolan, koji već deset godina živi s ALS-om, teškim oblikom invaliditeta.
– S ovom novom značajkom, Apple razvija tehnologiju za poboljšanje života ljudima kojima je to najpotrebnije.
Ljudi koji koriste električna invalidska kolica s Apple Vision Pro svjedoče kako im je ova tehnologija znatno povećala mobilnost, a samim time i mogućnosti samostalnijeg života, no Apple obećava kako ne namjerava prestati razvijati proizvode koji će bitno olakšati svakodnevicu osobama s invaliditetom.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.
Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.
ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.
Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.
U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.
ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.
Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.
Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.
Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.
Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.
– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.
Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.
Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.
Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.
– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.
Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 9 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti