in MREŽA
Radna terapija nije samo dio rehabilitacije, nego povratak u život
Radni terapeuti imaju ključnu ulogu u rehabilitaciji osoba s invaliditetom, mentalnim teškoćama i drugim zdravstvenim problemima
Poslušaj članak
U terapijskom radu usmjereni su ne samo na dijagnozu, nego na pojedinca, kojeg osnažuju u samostalnosti, socijalnoj uključenosti i razvoju potencijala. Međutim, nužno je još raditi na razvoju radne terapije u Hrvatskoj.
S ciljem unapređenja prakse i obrazovanja radnih terapeuta te njihovog profesionalnog identiteta, 21. i 22. studenog u prostorima Zdravstvenog veleučilišta održana je 1. Međunarodna konferencija pod nazivom ‘Povezivanjem za osnaživanje i razvoj’.
Tijekom dvodnevne konferencije predstavljeni su primjeri uspješne terapijske prakse i inovacije u terapijskom radu. Konferenciju, koja je okupila edukatore, praktičare i studente radne terapije, organizirao je Strukovni razred za djelatnost radne terapije (SRDRT) uz podršku Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i HZZO-a.
Prigodnim riječima konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika Mirjana Kučina.
– Ova konferencija nije samo stručni skup, ona je povijesni trenutak za našu profesiju. Prvi put u Hrvatskoj radni terapeuti iz cijele zemlje okupljaju se kako bi razmijenili znanja, iskustva i vizije. Danas svjedočimo zajedništvu struke koja raste, jača i preuzima zasluženo mjesto u zdravstvenom sustavu. Radna terapija u svojoj srži spaja čovjeka i aktivnost, zdravlje i smisao, znanost i humanost. Mi pomažemo ljudima da ponovno otkriju što mogu, da vrate svoje sposobnosti, uloge i osjećaj vrijednosti. Naša struka nije samo dio rehabilitacije, ona je temelj povratka u život – rekla je Kučina.
Izrazila je zadovoljstvo što se konferencija održava u trenutku kada se donosi novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu, zakon koji po prvi put jasno prepoznaje magistra radne terapije i otvara mogućnost specijalizacija za prvostupnike.
U nastavku konferencije održano je nekoliko predavanja.
Radna terapeutkinja Tihana Beinrauch predstavila je istraživanje o tome kako radni terapeuti doživljavaju svoj profesionalni identitet. Istraživanje je provela sa svojim kolegicama Andrejom Bartolac i Zrinkom Delijom među radnim terapeutima zaposlenim u udrugama i ustanovama.
Kao najvažnije vrijednosti u svom radu radni terapeuti ističu ljudskost i poštovanje osobe. Istaknuto je također prilagođavanje rada individualnim okupacijskim potrebama klijenta.
Što se tiče zadovoljstva poslom i profesionalnim razvojem, oko 56 posto radnih terapeuta zadovoljno je svojim radnim mjestom i suradnjom s drugim radnim terapeutima, a zadovoljstvo suradnjom s drugim stručnjacima u timu iznosi oko 60 posto.
Radna terapeutkinja Ivana Klepo predstavila je istraživanje o tome kako korisnici percipiraju radnu terapiju, a provedeno je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. U istraživanju su bili uključeni odrasli pacijenti i roditelji djece, ukupno 132 ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da je samo 23 posto ispitanika prije terapije znalo što je radna terapija, okvirno je znalo 42 posto, 20 posto nije znalo da radna terapija postoji, a 15 posto je čulo za nju od nekoga.
Radna terapeutkinja Kliničkog bolničkog centra Osijek Dora Mišić istaknula je da u psihijatrijskim okruženjima radni terapeuti rade kao dio multidisciplinarnog tima uz psihijatre, psihologe, medicinske sestre i druge stručnjake. U radu s psihijatrijskim pacijentima nisu usmjereni samo na ‘kreativnost’, već doprinose oporavku pacijenata.
Mišić je istaknula da razumijevanje kako pacijenti doživljavaju radnu terapiju može pomoći boljoj komunikaciji terapijskog procesa, većoj uključenosti pacijenata i boljoj suradnji unutar tima. U svom predavanju predstavila je stavove korisnika s afektivnim poremećajima o učincima radne terapije.
Ispitano je 20 ispitanika u prosječnoj dobi od 54 godine koji su uglavnom imali pozitivne stavove prema grupama radne terapije. Vidljiva su poboljšanja kreativnosti, koncentracije, komunikacije i motivacije.
Radna terapeutkinja Ivana Kuvačić u svom je predavanju predstavila rad Veteranskih centara. U pružanju sveobuhvatne skrbi ključnu ulogu imaju multidisciplinarni timovi s holističkim pristupom svakom korisniku, uzimajući u obzir sve aspekte njegova zdravlja. Multidisciplinarni tim čine socijalni radnici, psiholozi, radni terapeuti, fizioterapeuti, kineziolozi, medicinske sestre i njegovatelji. Kroz suradnju različitih stručnjaka osigurava se da svaki korisnik dobije individualno prilagođen program sveobuhvatne skrbi koji zadovoljava sve njegove potrebe. Timski pristup omogućuje cjelovitu evaluaciju stanja korisnika.
Naglasila je da se radni terapeuti susreću s korisnicima s narušenom okupacijskom ravnotežom. Kroz svakodnevni rad uočili su najčešća problemska područja specifična za stradalničko–braniteljsku populaciju, koja mogu biti vidljivi indikatori okupacijske neravnoteže. Stoga su radni terapeuti iz Veteranskih centara proveli istraživanje kojim su željeli dokazati povezanost problemskih područja i okupacijske neravnoteže.
O ulozi radnog terapeuta pri zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila je radna terapeutkinja Adrijana Sviben. Naglasila je da radna terapija nije samo rehabilitacijski proces, nego i potiče jednakost, uključenost i poštivanje različitosti te je ključna u promicanju prava, dostojanstva i kvalitete života osoba s invaliditetom.
– Radni terapeut ima značajnu ulogu u savjetovanju i edukaciji poslodavaca, pružajući informacije o pravima osoba s invaliditetom, mogućnostima radne integracije te konkretnim načinima podrške zaposlenicima. Mnogi poslodavci nisu svjesni potencijala osoba s invaliditetom niti beneficija koje inkluzivno zapošljavanje donosi – objasnila je Sviben.
Radna terapeutkinja iz Slovenije Elvisa Suhonić govorila je o radnoj terapiji u holističkom pristupu osobama s demencijom. Kao radna terapeutkinja u kućnom okruženju primjenjuje IMAGO pristup, koji članovima obitelji pomaže prepoznati vlastite emocionalne reakcije i ponovno uspostaviti odnos s oboljelom osobom. Provodi aktivnosti koje potiču funkcionalnost, kretanje, kognitivne sposobnosti i samostalnost.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba