Connect with us

Osobe s invaliditetom

Predstavljeno Godišnje izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u utorak je na  konferenciji za novinare predstavio Izvješće o radu  Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. godinu. Osim o radu institucije, Izvješće daje pregled ostvarivanja prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.

U prošloj godini građani su se najviše obraćali Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom radi ostvarivanja prava iz područja socijalne zaštite. Najviše su se žalili na dugotrajnost pojedininih postupaka, dugotrajnost postupaka vještačenja, preispitivanja pojedinih prava, ali i zbog nemogućnosti izravnog kontaktiranja nadležnih tijela.

„ Za osobe s invaliditetom su jednako važna sva područja. Stoga, osim zbog prava u području socijalne zaštite, osobe s invaliditetom su nam se obraćale vezano za područja pristupačnosti i mobilnosti, rada i zapošljavanja, odgoja i obrazovanja, zdravstva, mirovinskog sustava, suzbijanja  nasilja te drugih područja“,  pojasnio je Jurišić.  

Posebno  je alarmantno obraćanje roditelja djece s teškoćama u razvoju. Iz njihovih obraćanja vidljivo je da se na dijagnostiku govornih teškoća čeka čak sedam mjeseci, a nakon dobivanja dijagnoze dodatno se  čeka tri mjeseca na prve terapije. Roditelji djece s autizmom dugo čekaju dijagnozu. Sve je više djece i osoba s poremećajem iz spektra autizma. Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom u RH  trenutno živi više od šest tisuća osoba  s poremećajem iz spektra autizma.

„Sustav mora pružiti jaču, sustavniju ne samo tim osobama nego i njihovim obiteljima. Zaprimljene  pritužbe ukazuju i na značajne nedostatke u sustavu rane intervencije i rehabilitacijske podrške. Velika je razlika u tome gdje osoba živi. U većim gradovima i županijskim središtima imaju mogućnosti  ostvariti pojedine usluge dok osobe koje žive izvan županijskih središta, u manjim mjestima i gradovima, ruralnim sedinama i otocima  puno teže ostvaruju određene usluge“, pojasnio je Jurišić.

Što se tiče deinstitucionalizacije još uvijek je puno problema. Korisnici  koji su smješteni u različitim ustanovama žele izaći iz ustanove i neovisno živjeti  u svojim domovima, a s druge strane Uredu se obraćaju osobe koje zbog dugih lista čekanja ne mogu doći u ove ustanove.

„Proces deinstitucionalizacije je još uvijek nekakva deklarativna odluka, a ne smjer kojim možemo ići  i u kojem osobe mogu ostvariti  svoje pravo“, rekao je Jurišić. Naglasio je da sve više djece s teškoća u razvoju ulaze u sustav odgoja i obrazovanja, uz istovremeni pad broja učenika općenito. Međutim, još uvijek nema dovoljno odgojnih skupina i razrednih odjela, te djecu s teškoćama u razvoju se i dalje usmjerava u posebne  programe posebnih ustanova što se opravdava interesom dijeteta. Jurišić je istaknuo da su u tom sustavu nužni veći pomaci  i osnivači škola, a to su gradovi moraju jasnije davati upute ustanovama odgoja i obrazovanja za osnivanje  razrednih odjela kako bi djeca s teškoćama u razvoju  imala jednaku priliku za obrazovanje.

Veliki broj pritužbi odnosio se i na nepristupačnost prostora javnih površina i građevina. Osobe s invaliditetom ukazuju i na nepristupačnost javnog prijevoza.

U području zdravstva  osobe s invaliditetom najčešće se žale  da kao pacijenti nisu u središtu pažnje različitih strategija i pravilnika. Složene su procedure ostvarivanja prava na ortopedska pomagala  i na pojedine rehabilitacije te terapijske postupke.

„Kada govorimo  o osobama s invaliditetom kao roditeljima vezano za ostvarivanje roditeljskog prava  nedovoljna je podrška i potpora. Tako da vrlo često ne nailaze na odgovarajuću podršku u svojim sredinama“, upozorio je Jurišić.

Ured  pravobranitelja za osobe s invaliditetom u prošloj je godini u 13 županija  obavio 82 obilaska prostora  u kojima žive, borave i obrazuju se osobe s invaliditetom.Održana su i 22 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću  te je Ured  dao 27 prijedloga, različitih zakonskih i podzakonskih propisa .

„Tijekom 2024. godine Uredu pravobranitelja se obratilo 3580 građana, dok smo sveukupno kontaktirani više od 9 500 puta. Preporuke u našem radu nisu obvezujuće. Međutim nadležnim državnim institucijama i donositeljima odluka na lokalnoj razini  želimo ukazati da preporuke uvijek sadrže stvarno stanje uvjeta života, ostvarivanja pojedinih prava  osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Njihov rad bi bio djelotvorniji kada bi obraćali pažnju na preporuke i po njima postupali“rekao je Jurišić.

Zamjenica  pravobranitelja Anica Ježić spomenula je donošenje  Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji .

„Zakon o inkluzivnom dodatku je zajednica osoba s invaliditetom dugi niz godina čekala a stupio je na snagu 1. siječnja. 2024. godine. Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom se suočio sa  izuzetno velikim brojem zahtjeva, govorilo se o broju od 150 tisuća, a sada je već zaprimljeno preko tri tisuća zahtjeva. Prava se izuzetno sporo ostvaruju, nemoguće je obraditi  toliki broj zahtjeva s postojećim kadrom“, rekla je Ježić. Naglasila je da Zavod provodi vještačenje za nekoliko sustava, a ne samo  za sustav socijalne skrbi, već za sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te su zbog toga procesi vještačenja spori i zahtjevi za ostvarivanje prava na inkuzivni dodatak se dugo čekaju. Što se tiče  Zakona o osobnoj asistenciji manji je broj pritužbi.

„Uglavnom su pritužbe na broj sati koje osobe ostvaruju i u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje osoba s invaliditetm. Tu se pružatelji usluga susreću s problemom zapošljavanja osoba, odnosno nema slobodnog  kadra, osobnog asistenta, videćeg pratitelja. Pritužbe su bile da udruge ne mogu naći osobu koja bi pružala uslugu videćeg pratitelja“, rekla je Ježić.

Pravobranitelj Jurišić je zaključio da unatoč mjerama za izjednačavanje osoba s invaliditetom još se mora  raditi na  podizanju svijesti  o osobama s invaliditetom u društvu jer one čine 17 posto od ukupnog stanovništva. S velikim  izazovima koje invaliditet  donosi se svakodnevno suočavaju i članovi obitelji osoba s invaliditetom.

in MREŽA

UIR ZAGREBA Održan dvanaesti Memorijal Marije Topić

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sedam starijih osoba stoji zajedno i pozira za kameru, svi nose medalje oko vrata i drže poklon-vrećice u rukama. Osmijeh i medalje nagovještavaju sportsko ili društveno natjecanje ili priznanje.
Foto: Klaudija Klanjčić

Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) organizirala je po dvanaesti puta tradicionalno sportsko-rekreacijsko događanje pod nazivom ‘Memorijal Marije Topić’, u čast svoje dugogodišnje predsjednice, koja je obnašala tu dužnost gotovo 14 godina

Poslušaj članak

Kako je to najduži staž na funkciji predsjednice udruge, Topić je ostavila svojim radom duboki trag u borbi za kvalitetniji život i ostvarivanje prava invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Zahvaljujući njezinu angažmanu, ali i svih onih koji su bili na čelnoj poziciji prije i poslije nje, udruga je postala prepoznatljiva po svojem profesionalizmu i velikom broju članova, kako u Zagrebu, tako i diljem Lijepe Naše.

– Njezin naslijeđeni duh solidarnosti i zajedništva i dalje živi kroz razne aktivnosti UIR Zagreba, uključujući i Memorijal koji svake godine okuplja invalide rada iz cijele zemlje – poručeno je iz udruge.

U povodu dvanaestog Memorijala Marije Topić, prednatjecanja su održana tijekom travnja u pojedinim udrugama u Republici Hrvatskoj, dok su finalna natjecanja Memorijala održana u subotu, 10. svibnja 2025., od 13 do 15 sati, ne kao što je uvijek bilo na Jarunu, već u prostorijama udruge u Novoj cesti 86.  

– Nažalost, iako smo mjesecima pripremali Memorijal za održavanje na vanjskom prostoru otoka Trešnjevka na RSC-u Jarun, u zadnji smo trenutak bili primorani promijeniti lokaciju zbog neriješenih izazova s odgovarajućim pristupom nadstrešnici za osobe s invaliditetom koja se na tom otoku nalazi. Takve prepreke ne bi se smjele događati u 2025. godini, pogotovo ne kada su u pitanju okupljanja osoba s invaliditetom – pojasnila je Nada Vorkapić, predsjednica UIR Zagreba.

Naime, UIR Zagreba je uvijek do sada, znači svih jedanaest godina, organizirao Memorijal na RSC-u Jarun, međutim ove godine su iznenadne organizacijske poteškoće zbog nemogućnosti parkiranja osoba s invaliditetom onemogućile održavanje na otvorenom. Također je došlo do promjena i u broju aktivnosti, tako da je umjesto dosadadašnjih sedam ovogodišnji Memorijal organiziran samo kroz dvije aktivnosti – pikado i belot.

Srećom, naglo izazvani problemi nisu zaustavili održavanje Memorijala, koji je okupio obitelj Marije Topić – kćerku Željku i unuku, predsjednika Hrvatskog saveza udruga invalida rada – Ante Štulića, zamjenicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom – Gordanu Glibo.

Memorijal je održan dostojanstveno i uz veliko poštovanje prema bivšoj predsjednici Topić u prisutnosti djelatnika udruge i njezinih članova, kao i predstavnika iz nekoliko udruga iz Republike Hrvatske. Tako su svoj obol, osim iz Zagreba, došli dati i članovi udruga iz Donje Stubice, Daruvara, Pakraca – Lipika i Križevaca.

Nakon uvodnog govora i prigodnog domjenka, svi su jedva dočekali rezultate iz pikada i belota pa su svečano podijeljene medalje.

Tako su u belotu od pet ekipa prvo ekipno mjesto zauzeli Križevci – Antun Žepec i Nikolina Foglec, drugo mjesto Zagreb I – Lidija Habljak i Hasib Imširović, a treće Pakrac – Lipik, u sastavu Luka Major i Mato Štampf. U pikadu, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Zdenka Bošek iz Daruvara, drugo Branka Trzun-Makek iz Zagreba, a treće Viktorija Maček iz Donje Stubice. U pikadu, kategoriji muški, od deset natjecatelja prvo mjesto osvojio je Zlatko Jurić iz Križevaca, drugo Marko Ćaćić iz Zagreba, a treće Zlatko Turček iz Zagreba. Dodijeljene su i zahvalnice predstavnicima udruga kao znak pažnje i zahvale za dolazak na obilježavanje.

UIR Zagreba se od svog osnutka 1966. godine neprekidno zalaže za zaštitu i unapređenje socijalnog, zdravstvenog, gospodarskog i pravnog položaja osoba s invaliditetom, a ovogodišnji Memorijal je bio još jedna od prilika za zajedničko okupljanje, ovaj puta u čast nezaboravne i neprežaljene predsjednice Marije Topić, uz promicanje važnosti prijateljstva, sporta i aktivnog života osoba s invaliditetom.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Dopunite podatke u Registru OSI putem sustava e-Građani

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi osoba u invalidskim kolicima koja sjedi za stolom i koristi prijenosno računalo. Osoba drži šalicu u ruci i pije iz nje. Iza osobe stoji druga osoba, odjevena u svijetlu košulju, koja drži invalidska kolica. U pozadini se vidi veliki prozor kroz koji ulazi prirodna svjetlost, a na prozorskoj dasci nalazi se knjiga.
Pexels

Cilj ove nadogradnje je uključivanje kontaktnih i dodatnih podataka koji bi, u slučaju ugroze, omogućili bržu i učinkovitiju evakuaciju i pružanje pomoći

Na temelju Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (Narodne novine, broj 107/07), Pravobranitelj za osobe s invaliditetom aktivno promiče i štiti prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te predlaže mjere za izgradnju cjelovitog sustava njihove zaštite.

-U sklopu tih nastojanja, Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite već godinama provodi projekte koji pridonose izjednačavanju prava i mogućnosti osoba s invaliditetom u situacijama katastrofa i velikih nesreća. Iako su osobe s invaliditetom odavno prepoznate kao posebno ranjiva skupina, njihova prava često nisu dovoljno zastupljena u lokalnim planovima civilne zaštite i hitnog odgovora.

Važan korak u osnaživanju osoba s invaliditetom predstavlja nadogradnja Registra osoba s invaliditetom, koji razvija i vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Cilj ove nadogradnje je uključivanje kontaktnih i dodatnih podataka koji bi, u slučaju ugroze, omogućili bržu i učinkovitiju evakuaciju i pružanje pomoći – stoji u pozivu koji je pravobranitelj uputio osobama s invaliditetom

-S obzirom na dosadašnja iskustva tijekom poplave u Gunji, potresa u Zagrebu i na Banovini te pandemije, pokazalo se da su osobe s invaliditetom tijekom kriznih situacija posebno izložene rizicima. Stoga je važno da i sam sustav, ali i same osobe s invaliditetom, proaktivno poduzimaju mjere za svoju zaštitu – istaknuo je pravobranitelj Jurišić I pozvao sve osobe s invaliditetom da putem sustava e-Građani unesu ili ažuriraju svoje podatke u Registru osoba s invaliditetom, kako bi u slučaju izvanrednih situacija pomoć mogla biti pružena pravovremeno i učinkovito.

Podaci koje je moguće unijeti uključuju:

-kontakt brojeve (mobilni i fiksni telefon),

-e-mail adresu,

-preferirani način komunikacije,

-podatke o adresi stanovanja i dodatne informacije (kat, ulaz, itd.),

-informacije o skrbniku, prevoditelju ili osobnom asistentu (ime i prezime, kontakt podaci, dodatne napomene).

Kako unijeti podatke:

Otvorite poveznicu: https://hana.hzjz.hr

U tražilicu upišite hana.hzjz.hr i kliknite na ‘Prijava’.

Prijavite se u sustav e-Građani korištenjem svoje vjerodajnice.

Odaberite opciju ‘Unos/Ažuriranje’ kontakt podataka s desne strane ekrana.

Ispunite tražene rubrike s točnim i ažurnim podacima te kliknite na ‘Pohrani’ za spremanje unosa.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu da osobe s invaliditetom, njihove obitelji/skrbnici/asistenti mogu i osobno doći u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Radnička 22 u Zagrebu, a u slučaju potrebe za više informacija ili dodatnih pojašnjenja možete nazvati 091 468 3065 ili se javiti e-poštom: invaliditet@hzjz.hr.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Predstavljen pilot projekt ‘Odmor od skrbi’ za roditelje njegovatelje i njegovatelje

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac u tamnom odijelu i kravati stoji za govornicom i drži govor. Iza njega su dvije promotivne role s logotipima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske. Na lijevom plakatu istaknuti su ciljevi programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027." kroz piktograme, uključujući inkluzivno tržište rada, obrazovanje, zapošljavanje mladih, zdravstvo, socijalno uključivanje, inovacije i borbu protiv materijalne deprivacije. Ispred govornika su postavljeni mikrofoni s oznakama medija.
Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je u srijedu novu socijalnu uslugu, pilot program ‘Odmor od skrbi’ namijenjen roditeljima njegovateljima ili njegovateljima, a za što je dodijeljeno i 35 ugovora pružateljima ove usluge

Poslušaj članak

– Nakon svega što je Vlada učinila za osobe s invaliditetom kroz Zakon o osobnoj asistenciji, Zakon o inkluzivnom dodatku i učestale izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, od danas smo krenuli u jedno novo razdoblje, pilotiranje nove socijalne usluge ‘Odmor od skrbi’ s ciljem pružanja podrške i omogućavanja predaha od skrbi onima koji pružaju njegu osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju – poručio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelio je i 35 ugovora prijaviteljima na javni poziv za pružanje ove nove usluge kao dio pilot projekta – ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i vjerskim zajednicama. Program će trajati 18 mjeseci obuhvatit će, rekao je Piletić, 820 roditelja njegovatelja i njegovatelja. Za tih 35 projekata osigurano je 4,9 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda ESF+.

– Kroz europska sredstva omogućili smo ovu novu uslugu da pomognemo roditeljima njegovateljima i njegovateljima u njihovim svakodnevnom poslu, pozivu, i omogućimo im predah, a isto tako i kvalitetniju socijalnu uslugu osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama – dodao je Piletić.

Piletić: Cilj je da ovo postane sastavna socijalna usluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi

Naglasio je kako je ultimativni cilj da ovo postane sastavna socijalna usluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i ‘da nastavimo bez rezerve podržavati osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju’.

– Upravo zbog toga samo pokrenuli investicijski ciklus vrijedan 400 milijuna eura i ulažemo u infrastrukturu, domove, vaninstitucijske usluge, organizirano stanovanje i na taj način želimo stvoriti snažnu mrežu u kojoj će nam pomoći ovih 35 prijavitelja kako bi sva vrsta socijalnih usluga bila dostupna diljem Hrvatske – rekao je ministar. 

Najviše se na javni poziv javilo udruga, njih čak 26, a najviše je prijavitelja iz Grada Zagreba, potom Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Iz šest županija nije stigla niti jedna prijava. 

Program ima za cilj ima pomoći obiteljima u ostvarenju bolje kvalitete života i preveniranju obiteljskog stresa, da roditelji njegovatelji i njegovatelji odmore i dobiju vrijeme koje onda mogu posvetiti sebi ili drugim članovima obitelji, dok istovremeno osoba o kojoj skrbe može sudjelovati u novim aktivnostima izvan kuga obitelji i poboljšati socijalnu uključenost na način da je roditelj njegovatelj ili njegovatelj siguran da je adekvatno zbrinut.

– Roditelji njegovatelji i svi oni njegovatelji koji skrbe o osobi s invaliditetom ili djetetu s teškoćama – odmorite, zaslužili ste. Pokušat ćemo im dati predah od skrbi na način da ćemo formirati mobilni tim za pružanje usluge, koji čine socijalni radnik, rehabilitator, psiholog i njegovatelj, terenskim izvidima ćemo izraditi individualni plan pružanja usluge u suradnji s mobilnim timom, roditeljem njegovateljem i njegovateljem, članovima obitelji, a trajanje usluge će se odrediti sukladno individualnim potrebama, od nekoliko sati do nekoliko tjedana – kazala je ravnateljica Centra za rehabilitaciju ‘Stančić’ Sanjica Grbavac, Centra koji se prijavio za pružanje ove usluge, a čemu im je partner Gradsko društvo Crvenog križa iz Vrbovca.

Varijante pružanja usluge odmora od skrbi koji će, primjerice, oni pružati bit će u vidu usluge mobilnog tima u kući, kratkotrajne dnevne skrbi izvan kući, kratkotrajnog smještaja u okviru podružnica organiziranog stanovanja, individualnog i grupnog savjetovanja i psihosocijalne podrške, kao i organiziranih radionica za roditelje njegovatelje, ali i organiziranih izleta.

Mnogobrojne koristi nove usluge za roditelje njegovatelje i njegovatelje, ali i osobe o kojima skrbe

Kako je navela predsjednica Udruge ‘Poseban prijatelj’ iz Dubrovnika, Dženita Lazarević, i sama majka sa statusom roditelja njegovatelja, koristi ovog programa su smanjenje stresa i očuvanje mentalnog zdravlja, prevencija depresije, poboljšanje fizičkog zdravlja, povećanje kvalitete skrbi, izgradnja boljih obiteljskih odnosa, rad na osobnom razvoju i socijalizaciji, samostalnost osoba o kojima se skrbi, pomoć u kriznim situacijama…

– Jako dobro znam na koji način roditelji njegovatelji moraju činiti sve kako bi pomogli svom djetetu, a radi se o djeci s višestrukim teškoćama. Mnogi roditelji njegovatelji se suočavaju sa stresom zbog čega su dobili i autoimune bolesti, pa i karcinom, a događa nam se, nažalost, da se oko 70 posto takvih obitelji raspada i mi im želimo pomoći, a ovo je izvrsna prilika kako te ljude osnažiti – naglasila je.

Nastavite čitati

U trendu