Poveži se s nama

Vijesti

PILETIĆ Inkluzivnim dodatkom prihodi OSI će porasti do 100 posto

Objavljeno

/

Marin Piletić
Foto: Hina/Zvonimir Kuhtić Kuzo

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je u srijedu da će Zakonom o inkluzivnom dodatku osobama s invaliditetom mjesečni prihodi porasti od minimalno 50 do 100 i više posto

Poslušaj ovaj članak

Niti jedan korisnik od sadašnjih 147 tisuća neće dobiti manji mjesečni iznos kroz inkluzivni dodatak, prihod za sve sadašnje korisnike u sustavu rasti će za minimalno 50 do 100 i više posto, rekao je Piletić predstavivši zakonski prijedlog u Saboru.

– Nije da se ovime želimo hvaliti nego ispraviti dugogodišnju nepravdu – naglasio je.

Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretati će se mjesečno od 720 eura za prvu razinu, 480 eura za drugu, 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.

Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2024., a u proračunu je za tu namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se trenutno troši za četiri naknade.

Za svaku naknadu dosad je bilo potrebno vještačenje i posebna procedura, a tome se sada također staje na kraj, dodao je Piletić.

Istaknuo je da se zakon donosi nakon konzultacija sa strukom i udrugama osoba s invaliditetom. Dugo se čekao, a zašto nije došao ranije ostaviti ćemo povjesničarima, poručio je ministar.

Do priznavanja inkluzivnog dodatka korisnici će i dalje imati ostvarena prava, a postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024. Nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika.

Ljubica Lukačić rekla je da je cilj Zakona o inkluzivnom dodatku postići pravedniju raspodjelu naknada za osobe s invaliditetom jer nisu bile zadovoljne postojećim, poručivši kako se zakonom neće dodatno opteretiti Zavod za socijalni rad.

Vezano uz tzv. dodatno vještačenje pojasnila je kako je osoba s invaliditetom osoba koja ima jednu razinu funkcionalnog oštećenja i jedan postotak tjelesnog oštećenja.

– Mora imati i jedno i drugo da bi imala status osobe s invaliditetom. Tko nema utvrđeno jedno i drugo s primjenom ovog zakona morati će ići na vještačenje – rekla je.

Smatra i kako bi osobe s invaliditetom trebale imati interes da se njihov status konačno jednom riješi. Pri tome, za vrijeme trajanja vještačenja, osobama s invaliditetom neće biti ukinuto pravo koje su do sada imali. Po završetku vještačenja ostvarit će pravo na inkluzivni dodatak te dobiti isplaćenu naknadu od početka primjene zakona.

Tijekom rasprave oporba je nastavila izražavati nezadovoljstvo prijedlogom zakona po kojem osobe koje imaju organiziran smještaj ili su smješteni u ustanove socijalne skrbi nemaju pravo na inkluzivni dodatak.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) rekla je kako je potrebno definirati postotak inkluzivnog dodatka koji pripada osobi u smještaju i organiziranom stanovanju.

Predlaže da se briše članak koji govori o zapreci smještaja i primanja inkluzivnog dodatka. Uz to, trebalo bi brisati i zapreke kod priznavanja korisnicima 4. i 5. razine potpore gdje se navodi imovinski cenzus.

Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista) upozorio je da osobe s invaliditetom ne mogu imati pravo na inkluzivni dodatak ukoliko su npr. smješteni u organiziranom stanovanju ili domu.

Stoga očekuje od nadležnog ministarstva da do drugog čitanja razmotri prigovore korisnika i dio njih uvaži te da postupak dobivanja inkluzivnog dodatka bude kraći i brži nego je predviđen zakonom.

Navodeći da je u javnoj raspravi na taj zakon došlo 200 primjedbi, Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) rekla je da se među njima nalaze i one pučke pravobraniteljice da priprema zakona nije bila dovoljno inkluzivna te nisu bili uključeni i oni koji će biti njegovi korisnici.

Uz to, djelatnici Zavoda za socijalne skrbi, koji bi trebali provoditi taj zakon, upozoravali su da će njime dobiti novo veliko administrativno opterećenje te da postoji i velika zagušenost i sporost sustava što ozbiljno ugrožava ostvarivanje njihove temeljne svrhe.

Izvor: Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

Više od 900 korisnika ustanova prelazi u zajednicu do 2027. godine

Objavljeno

/

Na slici su prikazane dvije osobe u invalidskim kolicima. Osobe su obučene u tamnu odjeću i nalaze se u unutarnjem prostoru, vjerojatno u uredu ili radnom okruženju. U pozadini se vidi radni stol s računalom i osoba koja radi. Pod je drveni, a prostor izgleda moderno i uredno. Invalidska kolica su različitih modela, a jedno od njih ima ukrase na bočnoj strani kotača.
Foto: Pexels

Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb, izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić

Poslušaj članak

Više od 900 djece, mladih i osoba s invaliditetom trebalo bi do 2027. godine napustiti institucije i započeti život u zajednici uz odgovarajuću podršku, izvijestilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U okviru inicijative za poboljšanje kvalitete života ranjivih skupina, Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom predstavilo rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći usmjerenog na deinstitucionalizaciju. U procesu transformacije i deinstitucionalizacije sudjelovalo je ukupno 38 ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj, a provedba ovog procesa financirat će se sredstvima Europske unije.

Cilj je do 2027. godine razviti mrežu socijalnih usluga u zajednici prilagođenu potrebama korisnika i njihovih obitelji, čime bi im se osigurala kvalitetnija skrb i veća društvena uključenost. Očekuje se značajno povećanje dostupnosti izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, uključujući organizirano stanovanje, dnevne boravke, psihosocijalnu podršku, osobnu asistenciju i ranu razvojnu podršku. Također, planira se unaprijediti pristup programima odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju te osigurati socijalno mentorstvo i inovativne usluge poput odmora od skrbi, peer podrške i podrške pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U sklopu ovog procesa, trebalo bi se osigurati više od 200 novih stambenih jedinica za organizirano stanovanje, a uspostavit će se i informatički sustav za praćenje deinstitucionalizacije. Ovaj sustav će objediniti podatke iz različitih izvora, omogućujući preciznije planiranje i prilagodbu socijalnih politika temeljenih na stvarnim potrebama korisnika.

– Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb – izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić.

Planirane aktivnosti financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+), iz kojih je za deinstitucionalizaciju u programskom razdoblju 2021.-2027. osigurano više od 150 milijuna eura.

Nastavi čitati

Vijesti

U ustanovama socijalne skrbi u Zagorju investicije od 19 milijuna eura

Objavljeno

/

By

Muškarac u tamnoj jakni i kravati govori za medije, dok mu novinari drže mikrofone s logotipima "HRT" i "Radio Kaj" te mobilni telefon ispred lica. Iza njega je muškarac u tamnom kaputu koji ga promatra, a u daljoj pozadini stariji radnik u reflektirajućem prsluku i crvenoj kacigi stoji ispred građevine prekrivene skelama. Sunčano je, a oko njih su stabla i vozila.
Foto: Siniša Kalajdžija/Hina

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obišao je u utorak projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuvši da su u tijeku četiri investicije vrijedne 19 milijuna eura

Piletić je obišao Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja djeluje od 1964. godine, u njoj je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 djelatnika.

Ministar je rekao da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi.

– Živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo u sustav, a izvori financiranja su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond te nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura – kaže Piletić.

U Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno se ulaže u dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju četiriju ustanova.

– Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, te da ustanove dobiju potreban broj stručnjaka – izjavio je ministar.

Dodao je kako su lani pokrenuli snažan investicijski ciklus, a riječ je o 18 centara diljem Hrvatske koji će brinuti o starijima i nepokretnim osobama koje boluju od Alzheimera.

– Omogućit ćemo gotovo 2500 novih smještanih jedinica i 5000 novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – najavio je Piletić.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako se u te objekte desetljećima nije ulagalo. Sada je to prepoznato pa će napokon i oni zasjati u novom ruhu.

Nastavi čitati

Vijesti

DUVNJAK Bila je privilegija, čast i odgovornost nositi ovaj dres

Objavljeno

/

By

Hrvatski rukometaš ogrnut hrvatskom zastavom stoji pred zlatnim trofejom, dok ga publika u dvorani bodri i slavi. U pozadini se vidi mnoštvo navijača u crveno-bijelim kockicama, neki drže transparente i šalove. Atmosfera je emotivna, odražavajući važan sportski trenutak.
Foto: Damir Senčar/Hina

Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu nakon što je u finalu u Oslu pred 15.000 gledatelja izgubila od Danske s 26-32

Finale Svjetskog prvenstva u Oslu bio je posljednji susret kapetana Domagoja Duvnjaka, Igora Karačića i Ivana Pešića u dresu hrvatske reprezentacije.

Duvnjak je za reprezentaciju debitirao davne 2006. godine, prije gotovo dva desetljeća, a osvojio je devet medalja s velikih natjecanja – pet srebrnih medalja, te četiri bronce.

Osvojio je olimpijsku broncu (2012.), svjetska srebra (2009., 2025.) i broncu (2013.), te tri europska srebra (2008., 2010., 2020.) i dvije bronce (2012., 2016.).

– Veliko hvala dečkima, stručnom stožeru, treneru i navijačima na ovom predivnom prvenstvu, ostat će mi u glavi cijeli život. Želim se zahvaliti i obitelji, roditeljima, djeci, sestri, suigračima, bivšima i sadašnjima. Ovo je predivna generacija koja me naučila što to znači nositi ovaj dres. Predivan, najljepši i težak dres, hvala ljudima koji su dali život za ovu državu, jer da njih nije bilo, ja ne bih mogao predstavljati ovu državu 20 godina. Odlazim sretan i ispunjen – kazao je Duvnjak za RTL.

Duvnjak je u finalu zabio jedan gol u samoj završnici utakmice. Deset sekundi prije kraja, Danci su se razmaknuli kako bi Duvnjak zabio posljednji gol u najdražem dresu. Potom se izgrlio s igračima Danske koji su mu čestitali na velikoj karijeri.

– Hvala Dancima na tom zadnjem golu. Osjećaj je onako, znaš da ti je to zadnji gol za ovaj dres. Bio je to jako dug put, gotovo 19 godina dao sam cijelog sebe za ovaj dres, odlazim ponosan, rekao je.

– Rukomet nije samo Domagoj Duvnjak, to je ova reprezentacija. Turnir je pokazao da smo se vratili.

Osvrnuo se i na sutrašnji doček.

– Jedva čekam, vjerojatno ćemo se i malo večeras opustiti. Za mnoge igrače će ovo biti prvi doček, ova pobjeda ide navijačima koji su nas gurali od prve utakmice.

Duvnjak napušta reprezentaciju s devet medalja, te kao kao rekorder s 258. nastupa, a postigao je i 772 gola.

– Nisam mogao niti zamisliti da ću imati takvu karijeru. Od prve do zadnje utakmice privilegija, čast i odgovornost je bila igrati za reprezentaciju. To su ogromne brojke, punu turnira, puno prvenstava, baš sam ponsan.

Posljednje reprezentativne minute odigrao je i Igor Karačić.

– Nisam tužan, prelijepo mi je bilo svih ovih dana. Presretan sam, možda je mogao biti bolji osjećaj na kraju, ali nisam mogao poželjeti bolji način da se oprostim od reprezentacije nego sa srebrnom medaljom – poručio je Karačić.

S reprezentacijom je osvojio svjetsko srebro u Oslu, te europsko srebro 2020. godine i broncu četiri godine ranije.

– Svaka medalja s reprezentacijom mi je draga, ali ovoj se nisam nadao. Sve je vodilo prema tome da će biti dečki bez mene, no zvali su me i došao sam. Mogla bi se i knjiga napisati o tome što se sve dogodilo, ali završili smo turnir tako da smo u Hrvatskoj posljednju utakmicu pobijedili – poručio je.

Istaknuo je kako jedva čeka doček.

– Uzbuđen sam zbog dočeka, ovi dečki su to zaslužili, nadam se da će doći što više ljudi jer je ova reprezentacija to zaslužila – rekao je Karačić.

– Moram se zahvaliti svim prijateljima i obitelji, posebno supruzi koji su to sve trpjeli zbog mene. Tu je i moj prijatelj i kapetan Domagoj Duvnjak, zajedno smo ušli sa zlatnom medaljom 2006. u Estoniji, htjeli smo izaći sa zlatom, ali nismo uspjeli – zaključio je.

Nastavi čitati

U trendu