Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je u srijedu da će Zakonom o inkluzivnom dodatku osobama s invaliditetom mjesečni prihodi porasti od minimalno 50 do 100 i više posto
Niti jedan korisnik od sadašnjih 147 tisuća neće dobiti manji mjesečni iznos kroz inkluzivni dodatak, prihod za sve sadašnje korisnike u sustavu rasti će za minimalno 50 do 100 i više posto, rekao je Piletić predstavivši zakonski prijedlog u Saboru.
– Nije da se ovime želimo hvaliti nego ispraviti dugogodišnju nepravdu – naglasio je.
Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretati će se mjesečno od 720 eura za prvu razinu, 480 eura za drugu, 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.
Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2024., a u proračunu je za tu namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se trenutno troši za četiri naknade.
Za svaku naknadu dosad je bilo potrebno vještačenje i posebna procedura, a tome se sada također staje na kraj, dodao je Piletić.
Istaknuo je da se zakon donosi nakon konzultacija sa strukom i udrugama osoba s invaliditetom. Dugo se čekao, a zašto nije došao ranije ostaviti ćemo povjesničarima, poručio je ministar.
Do priznavanja inkluzivnog dodatka korisnici će i dalje imati ostvarena prava, a postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024. Nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika.
Ljubica Lukačić rekla je da je cilj Zakona o inkluzivnom dodatku postići pravedniju raspodjelu naknada za osobe s invaliditetom jer nisu bile zadovoljne postojećim, poručivši kako se zakonom neće dodatno opteretiti Zavod za socijalni rad.
Vezano uz tzv. dodatno vještačenje pojasnila je kako je osoba s invaliditetom osoba koja ima jednu razinu funkcionalnog oštećenja i jedan postotak tjelesnog oštećenja.
– Mora imati i jedno i drugo da bi imala status osobe s invaliditetom. Tko nema utvrđeno jedno i drugo s primjenom ovog zakona morati će ići na vještačenje – rekla je.
Smatra i kako bi osobe s invaliditetom trebale imati interes da se njihov status konačno jednom riješi. Pri tome, za vrijeme trajanja vještačenja, osobama s invaliditetom neće biti ukinuto pravo koje su do sada imali. Po završetku vještačenja ostvarit će pravo na inkluzivni dodatak te dobiti isplaćenu naknadu od početka primjene zakona.
Tijekom rasprave oporba je nastavila izražavati nezadovoljstvo prijedlogom zakona po kojem osobe koje imaju organiziran smještaj ili su smješteni u ustanove socijalne skrbi nemaju pravo na inkluzivni dodatak.
Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) rekla je kako je potrebno definirati postotak inkluzivnog dodatka koji pripada osobi u smještaju i organiziranom stanovanju.
Predlaže da se briše članak koji govori o zapreci smještaja i primanja inkluzivnog dodatka. Uz to, trebalo bi brisati i zapreke kod priznavanja korisnicima 4. i 5. razine potpore gdje se navodi imovinski cenzus.
Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista) upozorio je da osobe s invaliditetom ne mogu imati pravo na inkluzivni dodatak ukoliko su npr. smješteni u organiziranom stanovanju ili domu.
Stoga očekuje od nadležnog ministarstva da do drugog čitanja razmotri prigovore korisnika i dio njih uvaži te da postupak dobivanja inkluzivnog dodatka bude kraći i brži nego je predviđen zakonom.
Navodeći da je u javnoj raspravi na taj zakon došlo 200 primjedbi, Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) rekla je da se među njima nalaze i one pučke pravobraniteljice da priprema zakona nije bila dovoljno inkluzivna te nisu bili uključeni i oni koji će biti njegovi korisnici.
Uz to, djelatnici Zavoda za socijalne skrbi, koji bi trebali provoditi taj zakon, upozoravali su da će njime dobiti novo veliko administrativno opterećenje te da postoji i velika zagušenost i sporost sustava što ozbiljno ugrožava ostvarivanje njihove temeljne svrhe.
