Connect with us

in MREŽA

Peti okrugli stol ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri odvojena kadra koji prikazuju simultano prevođenje na znakovni jezik.
Foto: snimka zaslona

Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije bio je organizator petog online okruglog stola pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’ koji je održan u utorak, 24. rujna 2024. godine.

Ministarstvo u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, sada već tradicionalno, organizira okrugli stol o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.

Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva.

Moderatorica okruglog stola, koji je pratio impresivan broj sudionika, bila je Svjetlana Marijon, a pozdravne govore sudionicima su uputili Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, zatim Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Anita Markić, povjerenica za informiranje i Lidija Suman ispred organizatora, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

U sklopu okruglog stola održane su dvije panel rasprave. Prva je bila pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost – iskustva i perspektiva’ i u njoj je sudjelovalo šest panelista, a oni su Lidija Suman koja je govorila o digitalnoj pristupačnosti i što je novo u 2024., zatim je Marko Kovačić predstavio rezultate upitnika za tijela javne vlasti kao povjerenik za informiranje, Mario Burek je kao savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom govorio o digitalnom svijetu i osobama s invaliditetom – iskustva pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Osvrnuo se na pritužbe koje Ured pravobranitelja dobiva, ali i podijelio s okupljenima preporuke koje su davali kako bi prepreka za osobe s invaliditetom u digitalnom svijetu bilo što manje.

Marica Mirić je nakon toga ispred SOIH-a govorila o izazovima za unapređenje digitalne pristupačnosti i dala smjernice za poboljšanje. Bruno Tot je govorio o digitalnoj pristupačnosti iz perspektive korisnika, slijepe osobe kao predstavnik Hrvatskog saveza slijepih.

Na kraju prvog panela govorila je Dijana Vincek, iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, i to o novostima u digitalnoj pristupačnosti za gluhe i nagluhe osobe.

Nakon kratke pauze uslijedila je druga panel rasprava tijekom koje su prikazani primjeri projekata dobre prakse u području digitalne pristupačnosti.

Prva panelistica u ovom krugu bila je Sonja Alimović s projektom ‘Building Digital Education Environment for Learners with Special Education Needs’ ispred Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nakon toga je Stipo Margić govorio o aplikaciji LiberatoMap iza koje stoji Udruga Liberato. Maja Štahan govorila je o Projektu ‘Chat for Victims’ ispred Udruge za podršku žrtvama i svjedocima. O gluhoslijepima u digitalnom dobu izlagao je Nikola Rundek iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir i Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’.

Katarina Strunjak provela je sudionike kroz Istraživanje o pristupačnosti mrežnih stranica ispred SOIH-a pokazavši dobre primjere pristupačnosti mrežnih stranica, ali i primjere onih kod kojih u pet godina provedbe Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora nije napravljen gotovo nikakav pomak.

Okrugli stol iznjedrio je i vrlo vrijedne zaključke, a najvažniji je da postoje stranice koje zadovoljavaju sve standarde pristupačnosti, međutim, to za osobe s invaliditetom ne znači da su te stranice njima sto posto pristupačne. Osobe s invaliditetom prepoznaju greške na stranicama koje su formalno u potpunosti pristupačne.

– Umjetna inteligencija je sve više dio naših života i potrebno je puno edukacije kako ju koristiti da bi nam ona zaista pomogla, u protivnom može nanijeti štetu. Treba zagovarati i uključiti se u donošenje propisa koji reguliraju ovo područje i uključivati osobe s invaliditetom u sve procese. Propisi su dobri, ali bez sudjelovanja osoba s invaliditetom od svega nema ništa – zaključio je za kraj Mario Burek.

‘Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni.

in MREŽA

RIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi osoba u invalidskim kolicima kojoj druga osoba pomaže pri ulasku u niskopodni autobus. Osoba u kolicima nalazi se na ulazu u vozilo i jednom rukom pridržava okvir vrata, dok je iza nje osoba koja gura kolica i pomaže pri ukrcaju. Fotografija naglašava važnost pristupačnog javnog prijevoza i uloge osobne asistencije u omogućavanju samostalnijeg kretanja osoba s invaliditetom. Prikazuje svakodnevnu situaciju u kojoj prilagođena vozila i podrška druge osobe omogućuju lakše korištenje javnog prijevoza.
Foto: Arhiva

Posebno naglašavaju da Hrvatska ne smije stvoriti dva paralelna sustava osobne asistencije s različitim uvjetima rada jer bi to, upozoravaju, imalo negativne posljedice i za radnike i za korisnike usluge

Poslušaj članak

Regionalni industrijski sindikat (RIS) pozdravio je najavljene promjene u sustavu osobne asistencije koje je predstavilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, no upozorio je da se ključne odluke ponovno donose bez uključivanja predstavnika radnika.

U sindikatu ističu kako mogućnost zapošljavanja osobnih asistenata u ustanovama socijalne skrbi može predstavljati pozitivan iskorak jer donosi veću sigurnost radnog mjesta i stabilnije uvjete rada. Međutim, upozoravaju da je i dalje neizvjesna sudbina oko 3.400 osobnih asistenata zaposlenih u udrugama, koji se suočavaju s niskim plaćama, nesigurnim uvjetima rada i ograničenim mogućnostima poboljšanja materijalnih prava.

RIS podsjeća da još od ožujka traži sastanak s ministrom kako bi se razgovaralo o problemima u sustavu i mogućim rješenjima, ali odgovor još nije stigao. Smatraju da se o budućnosti sustava osobne asistencije ne može odlučivati bez ljudi koji ga svakodnevno održavaju.

Sindikat također upozorava na nejasnoće oko najavljenih plaća osobnih asistenata u javnom sustavu. Navode da su u javnosti izneseni različiti podaci o visini bruto plaće te da Ministarstvo još nije objasnilo kako će izgledati najavljeni ‘amortizacijski okvir’ kojim bi se izjednačili uvjeti rada zaposlenih u ustanovama i udrugama.

Posebno naglašavaju da Hrvatska ne smije stvoriti dva paralelna sustava osobne asistencije s različitim uvjetima rada jer bi to, upozoravaju, imalo negativne posljedice i za radnike i za korisnike usluge.

Iz RIS-a poručuju da podržavaju svaki korak koji vodi poboljšanju položaja osobnih asistenata, ali od Ministarstva očekuju cjelovit plan razvoja sustava koji će obuhvatiti sve osobne asistente, bez obzira na poslodavca, te uključivanje predstavnika radnika u daljnje donošenje odluka.

Nastavite čitati

in MREŽA

ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Edvard Šušak / Hina

Osobni asistenti čine presudnu kariku u ostvarivanju samostalnosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, rekao je ministar Ružić

Posao osobnih asistenata je godinama potplaćen i nedovoljno prepoznat u društvu. Odlukom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o zapošljavanju u državnim ustanovama socijalne skrbi osobni asistenti će konačno ostvariti sva prava iz Kolektivnog ugovora

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić je u srijedu na konferenciji  za novinare istaknuo kako je cilj odluke osigurati dovoljan broj osobnih asistenata za pružanje  usluge osobama s invaliditetom i teškoćama u razvoju. Ovom odlukom se provodi odluka i rješenje Ustavnog suda te Uredba Vlade o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji iz prosinca 2025. godine.

– Osobni asistenti čine presudnu kariku u ostvarivanju samostalnosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Uloga osobnih asistenata je različita jer korisnici usluga imaju različite potrebe. Trenutno je u sustavu oko 3.400 osobnih asistenata, a procijenjujemo da ih je potrebno još oko 2.000. Svijesni smo da osobnih asistenata nedostaje te odlukom Ministarstvo otvara mogućnost njihovog zapošljavanja u više od 50 ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska. Novi asistenti će se moći zaposliti u udrugama te u državnim ustanovama socijalne skrbi, a i postojeći asistenti će moći birati poslodavce, odnosno da li žele nastaviti raditi putem udruga ili se prijaviti na natječaje za zapošljavanje u državnim ustanovama socijalne skrbi – pojasnio je ministar Ružić.

Najavio je da će prvi natječaji za zapošljavanje osobnih asistenata biti objavljeni idući tjedan.

– Do stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o osobnoj asistenciji imamo institut osobe od povjerenja. U sredinama u kojima nema dostupnih osobnih asistenata korisnik može nominirati osobu od povjerenja koja ne ispunjava propisane edukacijske uvjete, a prijavljuje se uz rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad te dobiva pravo zapošljavanja na određeno vrijeme i stručnu edukaciju.Tako korisnik u najkraćem roku dobiva potporu osobnog  asistenta – pojasnio je ministar Ružić.

Kao privremeno rješenje institut osobe od povjerenja može se koristiti u trajanju od najviše šest mjeseci. Po rješenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad jedna osoba može imati nekoliko osobnih asistenata. Ministar Ružić je kao novinu najavio da odluka o dodjeli osobnog asistenta neće sadržavati njegovo ime.

– Kao što uputnica u sustavu zdravstva vrijedi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi tako će na temelju rješenja korisnik dobiti uslugu bilo gdje u Hrvatskoj od udruge ili pružatelja usluge čiji je osnivač država – rekao je ministar Ružić.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi osam osoba koje poziraju u prostoru Zračne luke Zadar, ispred staklenog zida i informacijskog pulta. Skupinu čine zaposlenici zračne luke, predstavnici uključeni u projekt te žena s dječakom, koji stoje na desnoj strani fotografije. Većina prisutnih nosi akreditacije oko vrata, što upućuje na službeni događaj ili predstavljanje nove inicijative. U pozadini su vidljivi promotivni plakati programa Hidden Disabilities Sunflower sa simbolom suncokreta, uključujući poruku na engleskom jeziku: "Not every disability is visible – some are hidden" ("Nije svaki invaliditet vidljiv – neki su nevidljivi"). Na desnoj strani nalazi se i zaslon s logotipom Zračne luke Zadar i motivom suncokreta. Svi sudionici gledaju prema kameri i nasmiješeni su, ostavljajući dojam svečanog obilježavanja pristupanja Zračne luke Zadar programu Hidden Disabilities Sunflower. U donjem desnom kutu fotografije nalazi se logotip Zadar Airporta.
Foto: Zračna luka Zadar

Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja

Poslušaj članak

Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.

Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.

Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.

Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.

Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.

U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.

Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.

Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.

Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu