Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije bio je organizator petog online okruglog stola pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’ koji je održan u utorak, 24. rujna 2024. godine.
Ministarstvo u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, sada već tradicionalno, organizira okrugli stol o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.
Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva.
Moderatorica okruglog stola, koji je pratio impresivan broj sudionika, bila je Svjetlana Marijon, a pozdravne govore sudionicima su uputili Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, zatim Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Anita Markić, povjerenica za informiranje i Lidija Suman ispred organizatora, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
U sklopu okruglog stola održane su dvije panel rasprave. Prva je bila pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost – iskustva i perspektiva’ i u njoj je sudjelovalo šest panelista, a oni su Lidija Suman koja je govorila o digitalnoj pristupačnosti i što je novo u 2024., zatim je Marko Kovačić predstavio rezultate upitnika za tijela javne vlasti kao povjerenik za informiranje, Mario Burek je kao savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom govorio o digitalnom svijetu i osobama s invaliditetom – iskustva pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Osvrnuo se na pritužbe koje Ured pravobranitelja dobiva, ali i podijelio s okupljenima preporuke koje su davali kako bi prepreka za osobe s invaliditetom u digitalnom svijetu bilo što manje.
Marica Mirić je nakon toga ispred SOIH-a govorila o izazovima za unapređenje digitalne pristupačnosti i dala smjernice za poboljšanje. Bruno Tot je govorio o digitalnoj pristupačnosti iz perspektive korisnika, slijepe osobe kao predstavnik Hrvatskog saveza slijepih.
Na kraju prvog panela govorila je Dijana Vincek, iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, i to o novostima u digitalnoj pristupačnosti za gluhe i nagluhe osobe.
Nakon kratke pauze uslijedila je druga panel rasprava tijekom koje su prikazani primjeri projekata dobre prakse u području digitalne pristupačnosti.
Prva panelistica u ovom krugu bila je Sonja Alimović s projektom ‘Building Digital Education Environment for Learners with Special Education Needs’ ispred Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nakon toga je Stipo Margić govorio o aplikaciji LiberatoMap iza koje stoji Udruga Liberato. Maja Štahan govorila je o Projektu ‘Chat for Victims’ ispred Udruge za podršku žrtvama i svjedocima. O gluhoslijepima u digitalnom dobu izlagao je Nikola Rundek iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir i Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’.
Katarina Strunjak provela je sudionike kroz Istraživanje o pristupačnosti mrežnih stranica ispred SOIH-a pokazavši dobre primjere pristupačnosti mrežnih stranica, ali i primjere onih kod kojih u pet godina provedbe Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora nije napravljen gotovo nikakav pomak.
Okrugli stol iznjedrio je i vrlo vrijedne zaključke, a najvažniji je da postoje stranice koje zadovoljavaju sve standarde pristupačnosti, međutim, to za osobe s invaliditetom ne znači da su te stranice njima sto posto pristupačne. Osobe s invaliditetom prepoznaju greške na stranicama koje su formalno u potpunosti pristupačne.
– Umjetna inteligencija je sve više dio naših života i potrebno je puno edukacije kako ju koristiti da bi nam ona zaista pomogla, u protivnom može nanijeti štetu. Treba zagovarati i uključiti se u donošenje propisa koji reguliraju ovo područje i uključivati osobe s invaliditetom u sve procese. Propisi su dobri, ali bez sudjelovanja osoba s invaliditetom od svega nema ništa – zaključio je za kraj Mario Burek.
‘Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni.‘
