Poveži se s nama

in MREŽA

Peti okrugli stol ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri odvojena kadra koji prikazuju simultano prevođenje na znakovni jezik.
Foto: snimka zaslona

Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije bio je organizator petog online okruglog stola pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’ koji je održan u utorak, 24. rujna 2024. godine.

Ministarstvo u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, sada već tradicionalno, organizira okrugli stol o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.

Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unapređenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva.

Moderatorica okruglog stola, koji je pratio impresivan broj sudionika, bila je Svjetlana Marijon, a pozdravne govore sudionicima su uputili Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, zatim Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Anita Markić, povjerenica za informiranje i Lidija Suman ispred organizatora, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

U sklopu okruglog stola održane su dvije panel rasprave. Prva je bila pod nazivom ‘Digitalna pristupačnost – iskustva i perspektiva’ i u njoj je sudjelovalo šest panelista, a oni su Lidija Suman koja je govorila o digitalnoj pristupačnosti i što je novo u 2024., zatim je Marko Kovačić predstavio rezultate upitnika za tijela javne vlasti kao povjerenik za informiranje, Mario Burek je kao savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom govorio o digitalnom svijetu i osobama s invaliditetom – iskustva pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Osvrnuo se na pritužbe koje Ured pravobranitelja dobiva, ali i podijelio s okupljenima preporuke koje su davali kako bi prepreka za osobe s invaliditetom u digitalnom svijetu bilo što manje.

Marica Mirić je nakon toga ispred SOIH-a govorila o izazovima za unapređenje digitalne pristupačnosti i dala smjernice za poboljšanje. Bruno Tot je govorio o digitalnoj pristupačnosti iz perspektive korisnika, slijepe osobe kao predstavnik Hrvatskog saveza slijepih.

Na kraju prvog panela govorila je Dijana Vincek, iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, i to o novostima u digitalnoj pristupačnosti za gluhe i nagluhe osobe.

Nakon kratke pauze uslijedila je druga panel rasprava tijekom koje su prikazani primjeri projekata dobre prakse u području digitalne pristupačnosti.

Prva panelistica u ovom krugu bila je Sonja Alimović s projektom ‘Building Digital Education Environment for Learners with Special Education Needs’ ispred Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nakon toga je Stipo Margić govorio o aplikaciji LiberatoMap iza koje stoji Udruga Liberato. Maja Štahan govorila je o Projektu ‘Chat for Victims’ ispred Udruge za podršku žrtvama i svjedocima. O gluhoslijepima u digitalnom dobu izlagao je Nikola Rundek iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir i Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’.

Katarina Strunjak provela je sudionike kroz Istraživanje o pristupačnosti mrežnih stranica ispred SOIH-a pokazavši dobre primjere pristupačnosti mrežnih stranica, ali i primjere onih kod kojih u pet godina provedbe Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora nije napravljen gotovo nikakav pomak.

Okrugli stol iznjedrio je i vrlo vrijedne zaključke, a najvažniji je da postoje stranice koje zadovoljavaju sve standarde pristupačnosti, međutim, to za osobe s invaliditetom ne znači da su te stranice njima sto posto pristupačne. Osobe s invaliditetom prepoznaju greške na stranicama koje su formalno u potpunosti pristupačne.

– Umjetna inteligencija je sve više dio naših života i potrebno je puno edukacije kako ju koristiti da bi nam ona zaista pomogla, u protivnom može nanijeti štetu. Treba zagovarati i uključiti se u donošenje propisa koji reguliraju ovo područje i uključivati osobe s invaliditetom u sve procese. Propisi su dobri, ali bez sudjelovanja osoba s invaliditetom od svega nema ništa – zaključio je za kraj Mario Burek.

‘Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni.

in MREŽA

Kristijan Trampuž predstavio pjesmu i spot ‘Sunce na ekranu’

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa od pet osoba koje sjede za stolom u restoranu ili kafiću. Stol je prekriven raznim jelima, uključujući narezke, povrće i čaše crnog vina. U pozadini se vidi zid od cigle na kojem su obješeni razni glazbeni instrumenti poput gitara, truba i harmonika. Atmosfera izgleda ugodna i opuštena, a prostorija ima rustikalni izgled.
Foto: Kristijan Trampuž

Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan

Poslušaj članak

Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.

Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.

Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.

– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.

Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.

– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž

Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.

Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.

– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!

Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.

Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.

Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.

Pjesma i spot nalaze se ovdje.

Nastavi čitati

in MREŽA

Nove pogodnosti sustava e-MOSI za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: MOSI

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani

Poslušaj članak

Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.

Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).

Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.

Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.

Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.

Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU  s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.

Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se  koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.

Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

in MREŽA

MALI PRINC Počinju treninzi za najmlađu djecu s Down sindromom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u plavim majicama koji oko vrata imaju medalje, a u ruci drže diplome. Vjerojatno se radi o pobjedi na nekom natjecanju.
Foto: Martina Šango

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom

Poslušaj članak

Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.

S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.

Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.  

Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.

Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.

Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.

– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.

Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.

Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje,  ili njihove službene stranice ovdje.

Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.  

Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.

Nastavi čitati

U trendu