EU kutak
Parlament prihvatio nova pravila o sigurnim trećim zemljama
Europski parlament je u utorak usvojio izmjene propisa EU-a o postupku azila kako bi se omogućila brža obrada zahtjeva
Poslušaj članak
Parlament je s 408 glasova za, 184 protiv i 60 suzdržanih podržao izradu EU-ova popisa sigurnih zemalja podrijetla. Zastupnici su također odobrili dogovor o uredbi o primjeni koncepta sigurne treće zemlje, s 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih.
Sigurne zemlje podrijetla
Novim popisom sigurnih zemalja podrijetla na razini EU-a omogućit će se brzo rješavanje zahtjeva za azil državljana Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kosova, Indije, Maroka i Tunisa. U skladu s novim pravilima pojedinačni podnositelj zahtjeva mora dokazati da se odredba o sigurnim zemljama ne bi trebala primjenjivati u njegovu slučaju zbog osnovanog straha od proganjanja ili opasnosti od ozbiljne nepravde ako ga se vrati u svoju državu.
Države kandidatkinje
Zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u također će se smatrati sigurnima, osim ako relevantne okolnosti ne upućuju na suprotno. Primjerice, ako postoji neselektivno nasilje u kontekstu oružanog sukoba, stopa priznavanja azila njihovih građana na razini EU-a iznad 20% ili gospodarske sankcije zbog djelovanja koja utječu na temeljna prava i slobode.
Suspenzija i nacionalni popisi
Komisija će pratiti stanje u državama s popisa i u zemljama kandidatkinjama te reagirati ako se okolnosti promijene. Može privremeno odlučiti da država nije sigurna ili predložiti njezino trajno uklanjanje s popisa. Države članice moći će odrediti dodatne sigurne zemlje podrijetla na nacionalnoj razini.
Primjena koncepta sigurne treće zemlje
Države članice EU-a moći će primjenjivati koncept sigurne treće zemlje na podnositelja zahtjeva za azil koji nije državljanin te određene zemlje i stoga njegov zahtjev proglasiti nedopuštenim ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: postojanje veze između podnositelja zahtjeva i treće zemlje (kao što je prisutnost članova njegove obitelji u toj državi ili jezične, kulturne te slične veze); ako je podnositelj zahtjeva prošao kroz treću zemlju na putu prema EU-u te je tamo mogao zatražiti učinkovitu zaštitu; ako s trećom zemljom na bilateralnoj, multilateralnoj razini ili razini EU-a postoji sporazum ili dogovor o prihvatu tražitelja azila, osim maloljetnika bez pratnje.
Sporazumi koje su EU ili njegove države članice sklopile s trećom zemljom moraju sadržavati odredbu kojom se ta zemlja obvezuje da meritorno ispita sve zahtjeve dotičnih osoba za učinkovitu zaštitu.
Rana primjena određenih odredaba
Određenje treće zemlje kao sigurne i na razini EU-a i na nacionalnoj razini može se provesti uz iznimke za određene dijelove njezina područja ili jasno prepoznatljive kategorije osoba. Ta odredba i ubrzani postupci na granici za podnositelje zahtjeva čije državljanstvo ima stopu priznavanja azila manju od 20% mogu se koristiti prije nego se zakonodavstvo EU-a o azilu počne primjenjivati od lipnja 2026.
– Popis sigurnih zemalja podrijetla politička je prekretnica u upravljanju migracijama u EU-u. Tim se zakonodavstvom završava razdoblje dvosmislenosti i utvrđuje jasan smjer: zajednička pravila, brži i učinkovitiji postupci, zaštita prava na azil za osobe koje za njega ispunjavaju legitiman zahtjev i odlučan pristup suzbijanju zlouporabe. EU se priprema za jasna i provediva pravila koja se temelje na zajedničkoj odgovornosti – istaknuo je izvjestitelj Alessandro Ciriani (ECR, Italija).
– Današnjim glasanjem o konceptu sigurnih trećih zemalja osiguravamo još jedan ključni element za funkcionalan i vjerodostojan sustav azila. Omogućavanjem bržeg i učinkovitijeg odbijanja očito neutemeljenih zahtjeva u budućnosti ubrzavamo postupke azila, rasterećujemo sustave država članica i pomažemo tražiteljima da godinama ne budu u pravnom limbu – izjavila je izvjestiteljica Lena Düpont (EPP, Njemačka).
Vijeće tek treba formalno usvojiti ove dogovore.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
In MetropolaPrije 10 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti