Parlament je s 408 glasova za, 184 protiv i 60 suzdržanih podržao izradu EU-ova popisa sigurnih zemalja podrijetla. Zastupnici su također odobrili dogovor o uredbi o primjeni koncepta sigurne treće zemlje, s 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih.
Sigurne zemlje podrijetla
Novim popisom sigurnih zemalja podrijetla na razini EU-a omogućit će se brzo rješavanje zahtjeva za azil državljana Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kosova, Indije, Maroka i Tunisa. U skladu s novim pravilima pojedinačni podnositelj zahtjeva mora dokazati da se odredba o sigurnim zemljama ne bi trebala primjenjivati u njegovu slučaju zbog osnovanog straha od proganjanja ili opasnosti od ozbiljne nepravde ako ga se vrati u svoju državu.
Države kandidatkinje
Zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u također će se smatrati sigurnima, osim ako relevantne okolnosti ne upućuju na suprotno. Primjerice, ako postoji neselektivno nasilje u kontekstu oružanog sukoba, stopa priznavanja azila njihovih građana na razini EU-a iznad 20% ili gospodarske sankcije zbog djelovanja koja utječu na temeljna prava i slobode.
Suspenzija i nacionalni popisi
Komisija će pratiti stanje u državama s popisa i u zemljama kandidatkinjama te reagirati ako se okolnosti promijene. Može privremeno odlučiti da država nije sigurna ili predložiti njezino trajno uklanjanje s popisa. Države članice moći će odrediti dodatne sigurne zemlje podrijetla na nacionalnoj razini.
Primjena koncepta sigurne treće zemlje
Države članice EU-a moći će primjenjivati koncept sigurne treće zemlje na podnositelja zahtjeva za azil koji nije državljanin te određene zemlje i stoga njegov zahtjev proglasiti nedopuštenim ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: postojanje veze između podnositelja zahtjeva i treće zemlje (kao što je prisutnost članova njegove obitelji u toj državi ili jezične, kulturne te slične veze); ako je podnositelj zahtjeva prošao kroz treću zemlju na putu prema EU-u te je tamo mogao zatražiti učinkovitu zaštitu; ako s trećom zemljom na bilateralnoj, multilateralnoj razini ili razini EU-a postoji sporazum ili dogovor o prihvatu tražitelja azila, osim maloljetnika bez pratnje.
Sporazumi koje su EU ili njegove države članice sklopile s trećom zemljom moraju sadržavati odredbu kojom se ta zemlja obvezuje da meritorno ispita sve zahtjeve dotičnih osoba za učinkovitu zaštitu.
Rana primjena određenih odredaba
Određenje treće zemlje kao sigurne i na razini EU-a i na nacionalnoj razini može se provesti uz iznimke za određene dijelove njezina područja ili jasno prepoznatljive kategorije osoba. Ta odredba i ubrzani postupci na granici za podnositelje zahtjeva čije državljanstvo ima stopu priznavanja azila manju od 20% mogu se koristiti prije nego se zakonodavstvo EU-a o azilu počne primjenjivati od lipnja 2026.
– Popis sigurnih zemalja podrijetla politička je prekretnica u upravljanju migracijama u EU-u. Tim se zakonodavstvom završava razdoblje dvosmislenosti i utvrđuje jasan smjer: zajednička pravila, brži i učinkovitiji postupci, zaštita prava na azil za osobe koje za njega ispunjavaju legitiman zahtjev i odlučan pristup suzbijanju zlouporabe. EU se priprema za jasna i provediva pravila koja se temelje na zajedničkoj odgovornosti – istaknuo je izvjestitelj Alessandro Ciriani (ECR, Italija).
– Današnjim glasanjem o konceptu sigurnih trećih zemalja osiguravamo još jedan ključni element za funkcionalan i vjerodostojan sustav azila. Omogućavanjem bržeg i učinkovitijeg odbijanja očito neutemeljenih zahtjeva u budućnosti ubrzavamo postupke azila, rasterećujemo sustave država članica i pomažemo tražiteljima da godinama ne budu u pravnom limbu – izjavila je izvjestiteljica Lena Düpont (EPP, Njemačka).
