in MREŽA
Održana konferencija Zajednički javni prostor – dizajn za pristupačnu mobilnost
Uz pomoć brojnih predavača i zanimljivih gostiju na ovoj su konferenciji obrađene teme i prezentirana rješenja koja bi osobama s invaliditetom u budućnosti mogla omogućiti jednostavniji i kvalitetniji život
U Zagrebačkom muzeju Nikole Tesle u sklopu Europskog tjedna mobilnosti, u petak je održana konferencija pod nazivom ‘Zajednički javni prostor – dizajn za pristupačnu mobilnost’. Brojni zanimljivi gosti, uključujući pravobranitelja za osobe s invaliditetom Darija Jurišića, došli su poslušati ovu zanimljivu konferenciju, čiji je moderator bio arhitekt Ljubomir Miščević.
Konferencija je održana u sklopu ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti, čiji je cilj poboljšanje kvalitete života građana u urbanim sredinama kroz alternativne načine javnog prijevoza.
Zanimljiva tema konferencije privukla je brojne goste iz raznih područja djelovanja – kako iz Hrvatske, tako i izvana. Konferenciju su putem Zoom platforme pratili sudionici iz Madrida, Slovenije i drugih zemalja Europske unije.
Na početku je Miščević predstavio goste predavače, ali i uvažene goste iz Grada Zagreba. Osim Darija Jurišića tu je bio i koordinator civilne zaštite Grada Zagreba Damir Gašparović, kao i mnogi drugi uvaženi gosti koji su raspravljali o tome na koji se način može poboljšati pristupačnost za osobe s invaliditetom u Gradu Zagrebu, ali i u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Ljubomir Miščević kazao je kako u novom pravilniku o osiguravanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom ne postoji kazna za prekršaje. On tvrdi kako bi trebalo prijavljivati i kažnjavati sve one koji su sredstvima namijenjenim izgradnji infrastrukture prilagođene osobama s invaliditetom, sagradili nepristupačnu ustanovu ili ih pak potrošili na nešto drugo.
– U jednoj Finskoj, za krivo izvođenje radova ili ne izvođenje radova u vidu pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kazna je šezdeset tisuća eura. Upravo to je sljedeći naš korak. Previše novaca lokalne samouprave je dano, a nije se ništa uložilo – rekao je Miščević.
Dario Jurišić održao je prezentaciju na temu ‘Svjesnost o pristupačnosti okoline osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj’. On je u svom izlaganju pokazao nekoliko primjera na koji je način problem pristupačnosti riješen u nekim hrvatskim gradovima, ali i šire.
– Pristupačnost se ne odnosi samo na fizičko okruženje, nego je pristupačnost puno širi pojam. Ona obuhvaća i fizičku pristupačnost i pristupačnost javnog prijevoza, kao i pristupačnost informacija i velikih sustava. Slovenija je zakonom propisala da svi novi objekti koji se grade moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom. Sve ono što je dostupno osobama bez invaliditeta treba biti dostupno i osobama s invaliditetom – kazao je između ostalog Jurišić.
Nakon pravobranitelja za osobe s invaliditetom riječ je dobio Ratmir Džanić koji je istaknuo kako je pristupačna gradska infrastruktura uvelike važna kako bi se osobe s invaliditetom mogle neometano kretati. Džanić je također istaknuo kako su kampanje za podizanje svijesti od iznimne važnosti te da se jedino pomoću dobre i prilagođene infrastrukture javnih površina i javnog prijevoza osobama s invaliditetom, istima može omogućiti normalno obavljanje svih životnih funkcija.
S obzirom na to da ni jedna osoba nema isti oblik niti stupanj invaliditeta, točnije da svaki pojedinac s invaliditetom ima različite potrebe u vidu prilagodbe, univerzalni dizajn jedini je način na koji osobe s invaliditetom u svojoj u okolini mogu kvalitetno živjeti.
U skladu s time na konferenciji su prisustvovali predstavnici različitih udruga osoba s invaliditetom koji su pričali o problemima s kojima se susreću njihovi članovi.
Tako je probleme gluhih i nagluhih osoba iznijela predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek.
– Hrvatski savez gluhih i nagluhih postoji već više od sto godina. Mi kao savez aktivno zagovaramo aktivnosti gluhih i nagluhih u svim aspektima života. U Hrvatskoj je 2023. godine bilo registrirano 18923 osobe koji imaju neku vrstu oštećenja sluha – započela je Dijana, pa nastavila:
-Ono što je problem kod gluhih i nagluhih osoba je da imaju nevidljivi invaliditet. Bez obzira na svu asistivnu tehnologiju, gluhe i nagluhe osobe još uvijek dobivaju polovične informacije koje nikada nisu 100% sigurne. Zakonodavstvo je dalo direktive o pristupačnosti koje bi Hrvatska trebala usvojiti i napraviti prilagodbu za sve nas. Mi trebamo svjetlosni i tekstualni signal kako bismo se znali snaći u prometu. Međutim, u većini slučajeva jedno od to dvoje nedostaje, a to nije potpuna prilagodba. Video i tekstualna poruka za nas znači potpuna prilagodba. Mi imamo platformu koja se zove ‘Slavica’. Ta platforma nam omogućava online prijevod na daljinu. Mi se nadamo kako će ona u budućnosti biti spojena sa brojem 112 za hitne intervencije, kako bi gluhe i nagluhe osobe u slučaju nevolje mogle pozvati pomoć i povezati se na ‘Slavicu’ – kazala je Vincek.
Problema pristupačnosti dotakao se i HRT-ov novinar Hrvoje Belamarić koji je kazao kako Hrvatska nema zadovoljene minimalne uvjete pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Hrvoje je istaknuo kako se u našoj zemlji, zbog nepristupačnog i neadekvatnog prijevoza, ali i nekolicine društvenih objekata, osobe s invaliditetom ne mogu same kretati po gradu. Belamarić kaže kako bi se osobe s invaliditetom trebale boriti i upozoravati na nepristupačnost vozila javnog prometa, kao i javnih prostora u Republici Hrvatskoj.
Ljubomir Miščević dotakao se i teme pravilnika o pristupačnosti i tehničkih propisa te sigurnosti osoba s invaliditetom.
– Kroz prizmu sigurnosti moramo shvatiti da smo svi jednaki. Nama je potrebna infrastruktura i edukacija o tome što i kako treba osobama s invaliditetom – kazao je Miščević objašnjavajući prakse iz stvarnoga života.
Miščević se najviše dotaknuo teme pristupačne infrastrukture ili pristupačnosti za sve objašnjavajući razlike u potrebama slijepih i slabovidnih osoba i osoba u kolicima.
Istaknuo je kako korisnicima bijeloga štapa zapreka od tri centimetra uvelike olakšava snalaženje u prostoru jer im pomaže pri vizualizaciji prostora, dok osobama u kolicima koje se same kreću u prometu, prilaz veći od jednog centimetra, stvara velike teškoće pri kretanju.
Rješenje većine problema pokretljivosti osoba s invaliditetom u javnom prostoru, svakako je univerzalni dizajn.
Na temu univerzalnog dizajna osvrnuo se predsjednik saveza SUMSI Denis Marijon.
– Iako svim osobama s invaliditetom treba neka vrsta prilagodbe, ona nije za svakog ista. Naime, osobe s oštećenjem vida vole prepreke dok osobe s tjelesnim invaliditetom ne vole prepreke. Nama potrebe jesu različite, ali način na koji bi se mogli riješiti svi ti problemi je univerzalni dizajn. Smatram da bi današnjom tehnologijom u svim javnim prostorima trebalo raditi na pristupačnosti po principu univerzalnog dizajna. Kako se u zadnjih nekoliko godina tehnologija za kretanje osoba s fizičkim invaliditetom također razvila, smatram da bi se HZZO trebao prilagoditi i ubrzati proces dobivanja specijaliziranih vozila za osobe s invaliditetom, svakom prema njegovim potrebama. Na taj način osobe s invaliditetom će ostvarit svoja ljudska prava, a sustav će uštediti novce – rekao je Marijon.
Saša Kekić pričao je o pristupačnom turizmu osoba s invaliditetom te naglasio kako bi se i u toj sferi trebalo voditi računa o tome kako sve osobe s invaliditetom nemaju iste potrebe i kako bi oni koji se bave turizmom trebali imati širu sliku te obratiti pozornost na više vrsta invaliditeta pa u skladu s time i graditi pristupačnije objekte i uvoditi neka univerzalna rješenja.
Sudionici su od učenice u kolicima, Laure Begić i njezine majke profesorice Saše Uzelec, iz prve ruke mogli čuti s kojim se to izazovima susreće i kako ih rješava mlada osoba u invalidskim kolicima.
Profesor s fakulteta prometnih znanosti, Marko Periša, prikazao je neke asistivne tehnologije u nastajanju koje bi u budućnosti mogle uvelike olakšati svakodnevni život osoba s smanjenom pokretljivošću. Valja istaknuti da kako su prikazane tehnološke novitete osmislili studenti prometnog fakulteta te za neke od njih dobili i rektorovu nagradu.
Pred kraj konferencije održano je i predavanje Ree Fulgosi Masnjak na temu ‘Pristupačnost u mozaiku mentalnog zdravlja’, u kojoj se osvrnula na utjecaj pristupačnosti i pokretljivosti osoba s invaliditetom na njihovo mentalno zdravlje, ističući da ako arhitektonske, komunikacijske i socijalne barijere budu nadvladane, osoba može postići svoj puni potencijal.
Za vrijeme pauze za ručak napravljena je milenijska fotografija sa svim sudionicima konferencije. Isto tako na kraju konferencije predstavljen je i časopis ‘Korak ispred’, arhitekta Dubravka Martinića, koji je također bio jedan od predavača na konferenciji. U časopisu je obrađena tema važnosti pristupačno izgrađene okoline, te se on sjajno uklopio u temu ove konferencije.
Uz pomoć brojnih predavača i zanimljivih gostiju na ovoj su konferenciji obrađene teme i prezentirana rješenja koja bi osobama s invaliditetom u budućnosti mogla omogućiti jednostavniji i kvalitetniji život.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 10 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 9 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa