U sklopu projekta Danova Next, Zajednica saveza osoba s invaliditetom (SOIH) je 15. listopada u prostorijama Društva distrofičara Zagreb organizirala radionicu primjene Danova Next aplikacije
Poslušaj članak
Riječ je o prvoj digitalnoj regionalnoj platformi koja omogućuje putnicima s invaliditetom pristupačne i ažurirane informacije o putovanjima u stvarnom vremenu u Dunavskoj regiji. Uz aktivno sudjelovanje u testiranju aplikacije, osobe s invaliditetom dale su i prijedloge za njezino unapređenje.
Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je da SOIH zajedno s 16 partnera iz 11 zemalja sudjeluje u projektu Danova Next.
Opći cilj projekta je poboljšati dostupnost prijevoza u Dunavskoj regiji za osobe s različitim vrstama invaliditeta promicanjem inovacija i prijenosa tehnologija za stvaranje novih personaliziranih inovativnih usluga te pružanjem potpuno dostupnih Digitalnih putnih informacijskih sustava (DTIS) uspostavom pametne mreže između zračnih luka, pomorskih luka i lokalnog gradskog prometa.
– Identificirani izazovi u projektu su nedostatak pristupačnih usluga i nedostatak usklađenih standarda pristupačnosti među državama Dunavske regije – pojasnila je Mirić.
Naglasila je da je pristupačnost prijevoza osobama s invaliditetom različita u 11 zemalja. Bolja je pristupačnost prijevoza u zemljama članicama Europske unije kao što su Hrvatska, Slovenija, Austrija i Mađarska, dok je u BiH, Crnoj Gori i Rumunjskoj pristupačnost manje razvijena.
– Što se tiče prometne nepristupačnosti, u javnom gradskom prijevozu problemi su barijere na prometnicama i u vozilima, ponegdje i na terminalima, autobusnim stajalištima. Kod zračnog prijevoza postiglo se najviše u pristupačnosti te je dobar primjer u Hrvatskoj i u drugim zemljama – rekla je Mirić.
Spomenula je da su u Zračnoj luci Ruđer Bošković Dubrovnik, koja je nositelj prvotnog projekta Danova, senzibilizirani za osobe s invaliditetom te je u suradnji sa SOIH-om održano više radionica na kojima su sudjelovale osobe s invaliditetom. Putem online ankete dobiveno je više od 600 odgovora putnika s invaliditetom o zadovoljstvu različitim vrstama prijevoza.
Mirić je najavila da će se tijekom projekta Danova Next razviti Replikacijski paket za poboljšanje pristupačnosti u prijevozu. Paket će objediniti rezultate testiranja fizičke i digitalne pristupačnosti koji će biti evaluirani iz tehničke perspektive i perspektive korisnika. Rješenja će se prenijeti i promovirati drugim dionicima i organizacijama koje bi mogle biti zainteresirane za repliciranje Danova Next pristupa.
– U sklopu projekta će se razviti alat za samoprocjenu pristupačnosti – Danova Next Toolkit. Procjenjuje se trenutna razina pristupačnosti putem interaktivnog upitnika s 60 pitanja. Po završetku korisnici dobivaju prilagođene prijedloge za poboljšanje – objasnila je Mirić.
Dodatna vrijednost projekta je uspostava potpuno pristupačnih web stranica.
Mirić je istaknula da Danova Next aplikacija okuplja partnere iz više zemalja kako bi razmjenjivali znanja, prakse i usluge koje poboljšavaju pristupačnost na makroregionalnoj razini. Prikupljanjem i usklađivanjem podataka, aplikacija stvara zajednički okvir koji podupire transparentnost, usporedivost i poboljšanu pristupačnost u cijeloj Dunavskoj regiji.
– Područja digitalnih alata za podatke o putovanju u kojima je pristupačnost podataka i informacija ključna za osobe s invaliditetom su: rezerviranje usluga, postupci za pristup zgradi prijevoza, asistencija za osobe s invaliditetom i pristupačnost usluga, informiranje u stvarnom vremenu na terminalu kao što je raspored, povratne informacije osoba s invaliditetom, procedure za prava putnika osoba s invaliditetom te suradnja s dionicima – pojasnila je Mirić.
Viša stručna suradnica u SOIH-u Magdalena Guzalić istaknula je da je Danova Next aplikacija pristupačna osobama s invaliditetom, ali se još uvijek radi na njezinom poboljšanju. Upravo će testiranje aplikacije na radionici doprinijeti njezinom unapređenju. Guzalić je uvjerena da će Danova Next aplikacija biti od velike pomoći osobama s invaliditetom i da treba raditi na njezinoj promociji kako bi ove osobe znale da im je dostupna.
– Prijevoz je danas pristupačan osobama s invaliditetom ovisno o kojem se prijevozniku radi. Smatram da je javni gradski prijevoz u Zagrebu pristupačniji nego što je bio ranije, ali postoji i mjesta za napredak. Problem prijevoza je u manjim mjestima, gdje čak niti nema linija – pojasnila je Guzalić.
Naglasila je da je najveća pristupačnost u zračnim lukama.
Kristina Šporčić Radoš je kao slijepa osoba ispričala svoje iskustvo u pristupačnosti prijevoza. Svakodnevno se vozi javnim gradskim prijevozom i zadovoljna je pristupačnošću tog prijevoza.
– Moglo bi se još raditi na usavršavanju određenih sustava u javnom prijevozu, kao što su zvučne najave. Vozači tramvaja i autobusa bi trebali stati do table koja obilježava stanicu, a to je važno slijepim osobama. Što se tiče željezničkog prometa, ovisi o vlaku koji prometuje. Otežan mi je ulazak u vlak s visokim stepenicama – ispričala je Kristina.
Naglasila je kako je Danova Next aplikacija dobro zamišljena te da je postavljen dobar temelj za daljnju nadogradnju.
– Slijepim osobama sve što je digitalno pristupačno je na malo drugačiji način s obzirom na to da se koriste čitačima ekrana. Dosta je detalja na kojima se treba raditi na ovoj aplikaciji. Za slijepe osobe bi bilo dobro da aplikacija ima manje videa, manje fotografija ili da one budu adekvatno obilježene, s detaljnim opisima – pojasnila je Kristina.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek pohvalila je razvoj Danova Next aplikacije. Naglasila je da bi video o pristupačnosti dubrovačke zračne luke trebao biti preveden na znakovni jezik svake države partnera na projektu, jer ne znaju svi međunarodnu znakovnu komunikaciju, posebno starije gluhe osobe.
– Trebao bi ostati video u aplikaciji na međunarodnoj znakovnoj komunikaciji, ali i obavezno na hrvatskom znakovnom jeziku. Znakovni jezici nisu jednaki, svaka država ima svoj znakovni jezik. Inače, kao gluha osoba se često susrećem s preprekama u prijevozu, posebno kad se radi o promjenama voznog reda, promjenama perona na kolodvorima. Mogu doći do info pulta, ali osobe koje su zaposlene ne znaju znakovni jezik. Najveći je problem komunikacijska barijera vezano za informacije u stvarnom vremenu o prijevozu – ispričala je Dijana.
Danova Next aplikacijom zadovoljna je i Katarina Strunjak, koja je osoba s tjelesnim invaliditetom. Smatra da aplikacija doprinosi poboljšanju informiranosti osoba s invaliditetom o pristupačnosti prijevoza:
– Kao dugogodišnji korisnik aplikacija imam ideje za neke prilagodbe na ovoj aplikaciji. Dodala bih priručnik s uputama kako koristiti aplikaciju, jer svi korisnici ne znaju se koristiti tehnologijama, osobito starije osobe – ispričala je Katarina.
Zadovoljna je javnim gradskim prijevozom, a niti u zračnom prijevozu nije naišla na poteškoće te smatra da je najjednostavnije putovati avionom.
– Uvijek putujem s pratnjom, a što se tiče asistencije na aerodromu, susreću se razni ljudi, ne znaju svi o svim vrstama invaliditeta jednako. Kad se radi o osobama s tjelesnim invaliditetom, važno je da zaposlenici koji su određeni za asistenciju na aerodromu, odnosno prijenos osobe iz zrakoplova i u zrakoplov, znaju kako to pravilno učiniti – objasnila je Katarina.
Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom
Poslušaj članak
Dvodnevni stručni skup ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’ održan je krajem svibnja na Sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu, okupivši stručnjake iz sustava visokog obrazovanja i studentske predstavnike koji su raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te podršci studentima u akademskom okružju.
Skup je otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić, istaknuvši važnost razvoja dostupnijeg i uključivijeg visokog obrazovanja te naglasivši kako inkluzija podrazumijeva uklanjanje fizičkih, ali i društvenih prepreka poput predrasuda, stereotipa i osjećaja nepripadanja.
Tijekom prvoga dana sudionici su kroz predavanja i radionice raspravljali o intersekcionalnosti u visokom obrazovanju, održivim modelima podrške studentima, ulozi supervizije u radu nastavnika te načinima pružanja podrške studentima s disleksijom. Poseban naglasak stavljen je na potrebu stvaranja sigurnog i podržavajućeg akademskog okruženja u kojem studenti mogu ravnopravno sudjelovati u svim aspektima studiranja.
Drugi dan skupa, održan na Filozofskom fakultetu, bio je posvećen mentalnom zdravlju studenata, ulozi nastavnika u pružanju podrške te izazovima s kojima se suočavaju studenti s invaliditetom i kroničnim bolestima.
Sudionici su istaknuli važnost sustavne edukacije nastavnika, razvoja komunikacijskih kompetencija i stvaranja akademske kulture oslobođene stigme i predrasuda. Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom.
Na skupu je zaključeno kako su inkluzija i različitost temelj kvalitetnog visokog obrazovanja te da razvoj uključivog akademskog okruženja zahtijeva trajno unapređivanje sustava podrške, međuinstitucionalnu suradnju i aktivno uključivanje studentske perspektive u oblikovanje politika i praksi. Naglašeno je i da podrška studentima treba biti institucionalno utemeljena, dostupna i usmjerena na potrebe svakog pojedinca, uz osiguravanje odgovarajućih resursa i kontinuirane stručne podrške zaposlenicima.
U završnom dijelu skupa dodijeljeno je priznanje za najbolji poster studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad ‘SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students’.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010
Poslušaj članak
U riječkom Hotelu Hilton ekipa inkluzivnog filmskog serijala Tajni Agent 010 susrela se s hrvatskim reprezentativcima Lukom Modrićem i Mateom Kovačićem. Iako je ekipa Agenta nastupila oslabljena, bez centarfora Doriana Matića, snažnu sredinu terena držali su Tea Superina i Toni Lesica, špijuni iz filma.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010.
Dora je razmijenila autograme i s Mateom Kovačićem, koji je posebno pohvalio njezinu sportsku karijeru. Osim filmske, Dora već godinama gradi i boćarsku karijeru – baš kao i glavni Agent Dorian Matić – te iza sebe već ima dvadesetak osvojenih medalja. Mateo se iskreno razveselio toj informaciji, a Dora mu je poželjela da se i on vrati sa zlatom.
Vatreni su dobili uspomenu iz filmskog svijeta Tajnog Agenta 010, Agenti potpise, a svi zajedno i fotografije za uspomenu u veseloj atmosferi. Mi smo, pak, dobili još jednu lijepu priču o susretu sporta, filma i one tvrdoglavo dobre energije koja ih povezuje, iako dolaze iz potpuno različitih svjetova.
Za slabije upućene, Tajni Agent 010 duhoviti je akcijski filmski serijal u kojem sve glavne uloge tumače mladi s invaliditetom. Riječ je o niskobudžetnoj komediji koja je vrlo brzo osvojila regiju, iako nije u službenoj distribuciji, već se prikazuje po knjižnicama, festivalima i kulturnim centrima.
Tajni Agenti su duhoviti, karizmatični i doslovno neodoljivi, a svojim britkim humorom ruše sve barijere. Zato ne čudi da su im se u filmovima pridružili brojni poznati glumci poput Šajete, Krešimira Mišaka, Enisa Bešlagića, Gorana Navojca i drugih.
Nedavna prikazivanja održana su u Splitu, a ovih dana posjetili su i Buje u Istri. Sljedeće prikazivanje održat će se na Krku, u Krasu 12. lipnja, uz besplatan ulaz zahvaljujući podršci TZO Dobrinj.
Agenti 010 ovih dana snimaju i novu, šestu epizodu za koju najavljuju da će biti erotska(?) krimi-komedija. Oni koji su pogledali njihove dosadašnje radove tom se najavom nimalo ne čude.
Ekipa Tajnog Agenta 010 zahvaljuje svima koji su pomogli da do ovog susreta dođe.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Moderna vremenaPrije 1 dan
Life&StylePrije 6 dana
GOST AUTOR
in MREŽAPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 1 dan