U sklopu projekta Danova Next, Zajednica saveza osoba s invaliditetom (SOIH) je 15. listopada u prostorijama Društva distrofičara Zagreb organizirala radionicu primjene Danova Next aplikacije
Poslušaj članak
Riječ je o prvoj digitalnoj regionalnoj platformi koja omogućuje putnicima s invaliditetom pristupačne i ažurirane informacije o putovanjima u stvarnom vremenu u Dunavskoj regiji. Uz aktivno sudjelovanje u testiranju aplikacije, osobe s invaliditetom dale su i prijedloge za njezino unapređenje.
Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je da SOIH zajedno s 16 partnera iz 11 zemalja sudjeluje u projektu Danova Next.
Opći cilj projekta je poboljšati dostupnost prijevoza u Dunavskoj regiji za osobe s različitim vrstama invaliditeta promicanjem inovacija i prijenosa tehnologija za stvaranje novih personaliziranih inovativnih usluga te pružanjem potpuno dostupnih Digitalnih putnih informacijskih sustava (DTIS) uspostavom pametne mreže između zračnih luka, pomorskih luka i lokalnog gradskog prometa.
– Identificirani izazovi u projektu su nedostatak pristupačnih usluga i nedostatak usklađenih standarda pristupačnosti među državama Dunavske regije – pojasnila je Mirić.
Naglasila je da je pristupačnost prijevoza osobama s invaliditetom različita u 11 zemalja. Bolja je pristupačnost prijevoza u zemljama članicama Europske unije kao što su Hrvatska, Slovenija, Austrija i Mađarska, dok je u BiH, Crnoj Gori i Rumunjskoj pristupačnost manje razvijena.
– Što se tiče prometne nepristupačnosti, u javnom gradskom prijevozu problemi su barijere na prometnicama i u vozilima, ponegdje i na terminalima, autobusnim stajalištima. Kod zračnog prijevoza postiglo se najviše u pristupačnosti te je dobar primjer u Hrvatskoj i u drugim zemljama – rekla je Mirić.
Spomenula je da su u Zračnoj luci Ruđer Bošković Dubrovnik, koja je nositelj prvotnog projekta Danova, senzibilizirani za osobe s invaliditetom te je u suradnji sa SOIH-om održano više radionica na kojima su sudjelovale osobe s invaliditetom. Putem online ankete dobiveno je više od 600 odgovora putnika s invaliditetom o zadovoljstvu različitim vrstama prijevoza.
Mirić je najavila da će se tijekom projekta Danova Next razviti Replikacijski paket za poboljšanje pristupačnosti u prijevozu. Paket će objediniti rezultate testiranja fizičke i digitalne pristupačnosti koji će biti evaluirani iz tehničke perspektive i perspektive korisnika. Rješenja će se prenijeti i promovirati drugim dionicima i organizacijama koje bi mogle biti zainteresirane za repliciranje Danova Next pristupa.
– U sklopu projekta će se razviti alat za samoprocjenu pristupačnosti – Danova Next Toolkit. Procjenjuje se trenutna razina pristupačnosti putem interaktivnog upitnika s 60 pitanja. Po završetku korisnici dobivaju prilagođene prijedloge za poboljšanje – objasnila je Mirić.
Dodatna vrijednost projekta je uspostava potpuno pristupačnih web stranica.
Mirić je istaknula da Danova Next aplikacija okuplja partnere iz više zemalja kako bi razmjenjivali znanja, prakse i usluge koje poboljšavaju pristupačnost na makroregionalnoj razini. Prikupljanjem i usklađivanjem podataka, aplikacija stvara zajednički okvir koji podupire transparentnost, usporedivost i poboljšanu pristupačnost u cijeloj Dunavskoj regiji.
– Područja digitalnih alata za podatke o putovanju u kojima je pristupačnost podataka i informacija ključna za osobe s invaliditetom su: rezerviranje usluga, postupci za pristup zgradi prijevoza, asistencija za osobe s invaliditetom i pristupačnost usluga, informiranje u stvarnom vremenu na terminalu kao što je raspored, povratne informacije osoba s invaliditetom, procedure za prava putnika osoba s invaliditetom te suradnja s dionicima – pojasnila je Mirić.
Viša stručna suradnica u SOIH-u Magdalena Guzalić istaknula je da je Danova Next aplikacija pristupačna osobama s invaliditetom, ali se još uvijek radi na njezinom poboljšanju. Upravo će testiranje aplikacije na radionici doprinijeti njezinom unapređenju. Guzalić je uvjerena da će Danova Next aplikacija biti od velike pomoći osobama s invaliditetom i da treba raditi na njezinoj promociji kako bi ove osobe znale da im je dostupna.
– Prijevoz je danas pristupačan osobama s invaliditetom ovisno o kojem se prijevozniku radi. Smatram da je javni gradski prijevoz u Zagrebu pristupačniji nego što je bio ranije, ali postoji i mjesta za napredak. Problem prijevoza je u manjim mjestima, gdje čak niti nema linija – pojasnila je Guzalić.
Naglasila je da je najveća pristupačnost u zračnim lukama.
Kristina Šporčić Radoš je kao slijepa osoba ispričala svoje iskustvo u pristupačnosti prijevoza. Svakodnevno se vozi javnim gradskim prijevozom i zadovoljna je pristupačnošću tog prijevoza.
– Moglo bi se još raditi na usavršavanju određenih sustava u javnom prijevozu, kao što su zvučne najave. Vozači tramvaja i autobusa bi trebali stati do table koja obilježava stanicu, a to je važno slijepim osobama. Što se tiče željezničkog prometa, ovisi o vlaku koji prometuje. Otežan mi je ulazak u vlak s visokim stepenicama – ispričala je Kristina.
Naglasila je kako je Danova Next aplikacija dobro zamišljena te da je postavljen dobar temelj za daljnju nadogradnju.
– Slijepim osobama sve što je digitalno pristupačno je na malo drugačiji način s obzirom na to da se koriste čitačima ekrana. Dosta je detalja na kojima se treba raditi na ovoj aplikaciji. Za slijepe osobe bi bilo dobro da aplikacija ima manje videa, manje fotografija ili da one budu adekvatno obilježene, s detaljnim opisima – pojasnila je Kristina.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek pohvalila je razvoj Danova Next aplikacije. Naglasila je da bi video o pristupačnosti dubrovačke zračne luke trebao biti preveden na znakovni jezik svake države partnera na projektu, jer ne znaju svi međunarodnu znakovnu komunikaciju, posebno starije gluhe osobe.
– Trebao bi ostati video u aplikaciji na međunarodnoj znakovnoj komunikaciji, ali i obavezno na hrvatskom znakovnom jeziku. Znakovni jezici nisu jednaki, svaka država ima svoj znakovni jezik. Inače, kao gluha osoba se često susrećem s preprekama u prijevozu, posebno kad se radi o promjenama voznog reda, promjenama perona na kolodvorima. Mogu doći do info pulta, ali osobe koje su zaposlene ne znaju znakovni jezik. Najveći je problem komunikacijska barijera vezano za informacije u stvarnom vremenu o prijevozu – ispričala je Dijana.
Danova Next aplikacijom zadovoljna je i Katarina Strunjak, koja je osoba s tjelesnim invaliditetom. Smatra da aplikacija doprinosi poboljšanju informiranosti osoba s invaliditetom o pristupačnosti prijevoza:
– Kao dugogodišnji korisnik aplikacija imam ideje za neke prilagodbe na ovoj aplikaciji. Dodala bih priručnik s uputama kako koristiti aplikaciju, jer svi korisnici ne znaju se koristiti tehnologijama, osobito starije osobe – ispričala je Katarina.
Zadovoljna je javnim gradskim prijevozom, a niti u zračnom prijevozu nije naišla na poteškoće te smatra da je najjednostavnije putovati avionom.
– Uvijek putujem s pratnjom, a što se tiče asistencije na aerodromu, susreću se razni ljudi, ne znaju svi o svim vrstama invaliditeta jednako. Kad se radi o osobama s tjelesnim invaliditetom, važno je da zaposlenici koji su određeni za asistenciju na aerodromu, odnosno prijenos osobe iz zrakoplova i u zrakoplov, znaju kako to pravilno učiniti – objasnila je Katarina.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Stipendije su namijenjene pokrivanju troškova studiranja, uključujući školarinu, nabavu literature, opreme i drugih troškova povezanih s obrazovanjem
Poslušaj članak
DOMinvest je raspisao javni natječaj za dodjelu dviju stipendija studentima s invaliditetom koji pohađaju tehničke fakultete i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj.
Program stipendiranja, nazvan ‘Gradimo prilike’, dio je društveno odgovornog poslovanja tvrtke i usmjeren je na pružanje podrške studentima koji svoje obrazovanje grade u područjima povezanima s građevinom, arhitekturom, strojarstvom i srodnim tehničkim strukama.
Kroz ovaj program DOMinvest će dodijeliti dvije stipendije u iznosu od 250 eura mjesečno tijekom akademske godine 2026./2027. Stipendije su namijenjene pokrivanju troškova studiranja, uključujući školarinu, nabavu literature, opreme i drugih troškova povezanih s obrazovanjem.
Na natječaj se mogu prijaviti redovni studenti tehničkih studija koji su upisani u Hrvatski registar osoba s invaliditetom te imaju hrvatsko državljanstvo ili boravište u Republici Hrvatskoj.
Prilikom odabira kandidata uzimat će se u obzir akademski uspjeh, motivacija, socijalno-ekonomske okolnosti i godina studija, s posebnim naglaskom na pružanje podrške studentima kojima je ona najpotrebnija.
Prijave za stipendije otvorene su do 6. rujna 2026. godine i šaljete ih na info@dominvest.hr.
Rezultati natječaja bit će objavljeni najkasnije do 30. rujna 2026. godine. Odabrani stipendisti potpisat će ugovor o stipendiranju nakon dostave potrebne dokumentacije i potvrde o redovitom studentskom statusu.
-Kako DOMinvest raste, želimo da s njim raste i naš doprinos zajednici. Programom stipendiranja studentima s invaliditetom želimo pružiti konkretnu i stabilnu podršku tijekom studija, kako bi se mogli sigurnije posvetiti obrazovanju i svom profesionalnom razvoju.
-Vjerujem da uspješne tvrtke imaju odgovornost dio svog uspjeha vratiti zajednici – izjavio je Dean Perko, direktor DOMinvesta.
Program ‘Gradimo prilike’ predstavlja još jedan korak u nastojanju DOMinvesta da kroz svoje poslovanje aktivno doprinosi stvaranju jednakih mogućnosti u obrazovanju te mladim ljudima omogući lakši put prema profesionalnom razvoju i uspješnoj karijeri.
Uz prijavu potrebno je priložiti dokaz o invaliditetu, potvrdu o redovnom školovanju te motivacijsko pismo ili kratki video u kojem učenik može predstaviti svoje ciljeve, želje i razloge prijave
Poslušaj članak
PIA Automation Hrvatska raspisala je natječaj za dodjelu dviju stipendija učenicima s invaliditetom koji pohađaju redovno srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Svaka stipendija iznosi 230 eura mjesečno i isplaćivat će se tijekom 12 mjeseci, počevši od rujna 2026. godine.
Tvrtka PIA Automation Hrvatska dio je međunarodne PIA Grupe koja već više od 50 godina razvija automatizirana rješenja za industriju. Sjedište tvrtke nalazi se u Zagrebu, u Sesvetama, a njezini stručnjaci rade na razvoju i izradi automatiziranih proizvodnih linija za automobilsku industriju.
Pravo na prijavu imaju redovni učenici srednjih škola u Hrvatskoj koji imaju status osobe s invaliditetom i ne primaju neku drugu stipendiju. Uz prijavu potrebno je priložiti dokaz o invaliditetu, potvrdu o redovnom školovanju te motivacijsko pismo ili kratki video u kojem učenik može predstaviti svoje ciljeve, želje i razloge prijave.
Prijave se zaprimaju do 15. kolovoza 2026. godine, a potrebno ih je poslati na e-mail adresu andja.blazevic@piagroup.com s naslovom ‘STIPENDIJA – ime i prezime’. U prijavi je potrebno navesti i kontakt broj telefona.
Odluka o dobitnicima stipendije bit će donesena 25. kolovoza 2026. godine, nakon čega će odabrani učenici biti pozvani na potpisivanje ugovora o stipendiranju.
Dodjelom ovih stipendija PIA Automation Hrvatska želi pomoći učenicima s invaliditetom u njihovom školovanju i pružiti im dodatnu podršku u ostvarivanju njihovih obrazovnih i životnih ciljeva. Za sve učenike koji ispunjavaju uvjete, ovo je prilika koju treba iskoristiti.