U sklopu projekta Danova Next, Zajednica saveza osoba s invaliditetom (SOIH) je 15. listopada u prostorijama Društva distrofičara Zagreb organizirala radionicu primjene Danova Next aplikacije
Riječ je o prvoj digitalnoj regionalnoj platformi koja omogućuje putnicima s invaliditetom pristupačne i ažurirane informacije o putovanjima u stvarnom vremenu u Dunavskoj regiji. Uz aktivno sudjelovanje u testiranju aplikacije, osobe s invaliditetom dale su i prijedloge za njezino unapređenje.
Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je da SOIH zajedno s 16 partnera iz 11 zemalja sudjeluje u projektu Danova Next.
Opći cilj projekta je poboljšati dostupnost prijevoza u Dunavskoj regiji za osobe s različitim vrstama invaliditeta promicanjem inovacija i prijenosa tehnologija za stvaranje novih personaliziranih inovativnih usluga te pružanjem potpuno dostupnih Digitalnih putnih informacijskih sustava (DTIS) uspostavom pametne mreže između zračnih luka, pomorskih luka i lokalnog gradskog prometa.
– Identificirani izazovi u projektu su nedostatak pristupačnih usluga i nedostatak usklađenih standarda pristupačnosti među državama Dunavske regije – pojasnila je Mirić.
Naglasila je da je pristupačnost prijevoza osobama s invaliditetom različita u 11 zemalja. Bolja je pristupačnost prijevoza u zemljama članicama Europske unije kao što su Hrvatska, Slovenija, Austrija i Mađarska, dok je u BiH, Crnoj Gori i Rumunjskoj pristupačnost manje razvijena.
– Što se tiče prometne nepristupačnosti, u javnom gradskom prijevozu problemi su barijere na prometnicama i u vozilima, ponegdje i na terminalima, autobusnim stajalištima. Kod zračnog prijevoza postiglo se najviše u pristupačnosti te je dobar primjer u Hrvatskoj i u drugim zemljama – rekla je Mirić.
Spomenula je da su u Zračnoj luci Ruđer Bošković Dubrovnik, koja je nositelj prvotnog projekta Danova, senzibilizirani za osobe s invaliditetom te je u suradnji sa SOIH-om održano više radionica na kojima su sudjelovale osobe s invaliditetom. Putem online ankete dobiveno je više od 600 odgovora putnika s invaliditetom o zadovoljstvu različitim vrstama prijevoza.
Mirić je najavila da će se tijekom projekta Danova Next razviti Replikacijski paket za poboljšanje pristupačnosti u prijevozu. Paket će objediniti rezultate testiranja fizičke i digitalne pristupačnosti koji će biti evaluirani iz tehničke perspektive i perspektive korisnika. Rješenja će se prenijeti i promovirati drugim dionicima i organizacijama koje bi mogle biti zainteresirane za repliciranje Danova Next pristupa.
– U sklopu projekta će se razviti alat za samoprocjenu pristupačnosti – Danova Next Toolkit. Procjenjuje se trenutna razina pristupačnosti putem interaktivnog upitnika s 60 pitanja. Po završetku korisnici dobivaju prilagođene prijedloge za poboljšanje – objasnila je Mirić.
Dodatna vrijednost projekta je uspostava potpuno pristupačnih web stranica.
Mirić je istaknula da Danova Next aplikacija okuplja partnere iz više zemalja kako bi razmjenjivali znanja, prakse i usluge koje poboljšavaju pristupačnost na makroregionalnoj razini. Prikupljanjem i usklađivanjem podataka, aplikacija stvara zajednički okvir koji podupire transparentnost, usporedivost i poboljšanu pristupačnost u cijeloj Dunavskoj regiji.
– Područja digitalnih alata za podatke o putovanju u kojima je pristupačnost podataka i informacija ključna za osobe s invaliditetom su: rezerviranje usluga, postupci za pristup zgradi prijevoza, asistencija za osobe s invaliditetom i pristupačnost usluga, informiranje u stvarnom vremenu na terminalu kao što je raspored, povratne informacije osoba s invaliditetom, procedure za prava putnika osoba s invaliditetom te suradnja s dionicima – pojasnila je Mirić.
Viša stručna suradnica u SOIH-u Magdalena Guzalić istaknula je da je Danova Next aplikacija pristupačna osobama s invaliditetom, ali se još uvijek radi na njezinom poboljšanju. Upravo će testiranje aplikacije na radionici doprinijeti njezinom unapređenju. Guzalić je uvjerena da će Danova Next aplikacija biti od velike pomoći osobama s invaliditetom i da treba raditi na njezinoj promociji kako bi ove osobe znale da im je dostupna.
– Prijevoz je danas pristupačan osobama s invaliditetom ovisno o kojem se prijevozniku radi. Smatram da je javni gradski prijevoz u Zagrebu pristupačniji nego što je bio ranije, ali postoji i mjesta za napredak. Problem prijevoza je u manjim mjestima, gdje čak niti nema linija – pojasnila je Guzalić.
Naglasila je da je najveća pristupačnost u zračnim lukama.
Kristina Šporčić Radoš je kao slijepa osoba ispričala svoje iskustvo u pristupačnosti prijevoza. Svakodnevno se vozi javnim gradskim prijevozom i zadovoljna je pristupačnošću tog prijevoza.
– Moglo bi se još raditi na usavršavanju određenih sustava u javnom prijevozu, kao što su zvučne najave. Vozači tramvaja i autobusa bi trebali stati do table koja obilježava stanicu, a to je važno slijepim osobama. Što se tiče željezničkog prometa, ovisi o vlaku koji prometuje. Otežan mi je ulazak u vlak s visokim stepenicama – ispričala je Kristina.
Naglasila je kako je Danova Next aplikacija dobro zamišljena te da je postavljen dobar temelj za daljnju nadogradnju.
– Slijepim osobama sve što je digitalno pristupačno je na malo drugačiji način s obzirom na to da se koriste čitačima ekrana. Dosta je detalja na kojima se treba raditi na ovoj aplikaciji. Za slijepe osobe bi bilo dobro da aplikacija ima manje videa, manje fotografija ili da one budu adekvatno obilježene, s detaljnim opisima – pojasnila je Kristina.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek pohvalila je razvoj Danova Next aplikacije. Naglasila je da bi video o pristupačnosti dubrovačke zračne luke trebao biti preveden na znakovni jezik svake države partnera na projektu, jer ne znaju svi međunarodnu znakovnu komunikaciju, posebno starije gluhe osobe.
– Trebao bi ostati video u aplikaciji na međunarodnoj znakovnoj komunikaciji, ali i obavezno na hrvatskom znakovnom jeziku. Znakovni jezici nisu jednaki, svaka država ima svoj znakovni jezik. Inače, kao gluha osoba se često susrećem s preprekama u prijevozu, posebno kad se radi o promjenama voznog reda, promjenama perona na kolodvorima. Mogu doći do info pulta, ali osobe koje su zaposlene ne znaju znakovni jezik. Najveći je problem komunikacijska barijera vezano za informacije u stvarnom vremenu o prijevozu – ispričala je Dijana.
Danova Next aplikacijom zadovoljna je i Katarina Strunjak, koja je osoba s tjelesnim invaliditetom. Smatra da aplikacija doprinosi poboljšanju informiranosti osoba s invaliditetom o pristupačnosti prijevoza:
– Kao dugogodišnji korisnik aplikacija imam ideje za neke prilagodbe na ovoj aplikaciji. Dodala bih priručnik s uputama kako koristiti aplikaciju, jer svi korisnici ne znaju se koristiti tehnologijama, osobito starije osobe – ispričala je Katarina.
Zadovoljna je javnim gradskim prijevozom, a niti u zračnom prijevozu nije naišla na poteškoće te smatra da je najjednostavnije putovati avionom.
– Uvijek putujem s pratnjom, a što se tiče asistencije na aerodromu, susreću se razni ljudi, ne znaju svi o svim vrstama invaliditeta jednako. Kad se radi o osobama s tjelesnim invaliditetom, važno je da zaposlenici koji su određeni za asistenciju na aerodromu, odnosno prijenos osobe iz zrakoplova i u zrakoplov, znaju kako to pravilno učiniti – objasnila je Katarina.
