Osobe s invaliditetom
Održana radionica primjene Danova Next aplikacije
U sklopu projekta Danova Next, Zajednica saveza osoba s invaliditetom (SOIH) je 15. listopada u prostorijama Društva distrofičara Zagreb organizirala radionicu primjene Danova Next aplikacije
Poslušaj članak
Riječ je o prvoj digitalnoj regionalnoj platformi koja omogućuje putnicima s invaliditetom pristupačne i ažurirane informacije o putovanjima u stvarnom vremenu u Dunavskoj regiji. Uz aktivno sudjelovanje u testiranju aplikacije, osobe s invaliditetom dale su i prijedloge za njezino unapređenje.
Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je da SOIH zajedno s 16 partnera iz 11 zemalja sudjeluje u projektu Danova Next.
Opći cilj projekta je poboljšati dostupnost prijevoza u Dunavskoj regiji za osobe s različitim vrstama invaliditeta promicanjem inovacija i prijenosa tehnologija za stvaranje novih personaliziranih inovativnih usluga te pružanjem potpuno dostupnih Digitalnih putnih informacijskih sustava (DTIS) uspostavom pametne mreže između zračnih luka, pomorskih luka i lokalnog gradskog prometa.
– Identificirani izazovi u projektu su nedostatak pristupačnih usluga i nedostatak usklađenih standarda pristupačnosti među državama Dunavske regije – pojasnila je Mirić.
Naglasila je da je pristupačnost prijevoza osobama s invaliditetom različita u 11 zemalja. Bolja je pristupačnost prijevoza u zemljama članicama Europske unije kao što su Hrvatska, Slovenija, Austrija i Mađarska, dok je u BiH, Crnoj Gori i Rumunjskoj pristupačnost manje razvijena.
– Što se tiče prometne nepristupačnosti, u javnom gradskom prijevozu problemi su barijere na prometnicama i u vozilima, ponegdje i na terminalima, autobusnim stajalištima. Kod zračnog prijevoza postiglo se najviše u pristupačnosti te je dobar primjer u Hrvatskoj i u drugim zemljama – rekla je Mirić.
Spomenula je da su u Zračnoj luci Ruđer Bošković Dubrovnik, koja je nositelj prvotnog projekta Danova, senzibilizirani za osobe s invaliditetom te je u suradnji sa SOIH-om održano više radionica na kojima su sudjelovale osobe s invaliditetom. Putem online ankete dobiveno je više od 600 odgovora putnika s invaliditetom o zadovoljstvu različitim vrstama prijevoza.
Mirić je najavila da će se tijekom projekta Danova Next razviti Replikacijski paket za poboljšanje pristupačnosti u prijevozu. Paket će objediniti rezultate testiranja fizičke i digitalne pristupačnosti koji će biti evaluirani iz tehničke perspektive i perspektive korisnika. Rješenja će se prenijeti i promovirati drugim dionicima i organizacijama koje bi mogle biti zainteresirane za repliciranje Danova Next pristupa.
– U sklopu projekta će se razviti alat za samoprocjenu pristupačnosti – Danova Next Toolkit. Procjenjuje se trenutna razina pristupačnosti putem interaktivnog upitnika s 60 pitanja. Po završetku korisnici dobivaju prilagođene prijedloge za poboljšanje – objasnila je Mirić.
Dodatna vrijednost projekta je uspostava potpuno pristupačnih web stranica.
Mirić je istaknula da Danova Next aplikacija okuplja partnere iz više zemalja kako bi razmjenjivali znanja, prakse i usluge koje poboljšavaju pristupačnost na makroregionalnoj razini. Prikupljanjem i usklađivanjem podataka, aplikacija stvara zajednički okvir koji podupire transparentnost, usporedivost i poboljšanu pristupačnost u cijeloj Dunavskoj regiji.
– Područja digitalnih alata za podatke o putovanju u kojima je pristupačnost podataka i informacija ključna za osobe s invaliditetom su: rezerviranje usluga, postupci za pristup zgradi prijevoza, asistencija za osobe s invaliditetom i pristupačnost usluga, informiranje u stvarnom vremenu na terminalu kao što je raspored, povratne informacije osoba s invaliditetom, procedure za prava putnika osoba s invaliditetom te suradnja s dionicima – pojasnila je Mirić.
Viša stručna suradnica u SOIH-u Magdalena Guzalić istaknula je da je Danova Next aplikacija pristupačna osobama s invaliditetom, ali se još uvijek radi na njezinom poboljšanju. Upravo će testiranje aplikacije na radionici doprinijeti njezinom unapređenju. Guzalić je uvjerena da će Danova Next aplikacija biti od velike pomoći osobama s invaliditetom i da treba raditi na njezinoj promociji kako bi ove osobe znale da im je dostupna.
– Prijevoz je danas pristupačan osobama s invaliditetom ovisno o kojem se prijevozniku radi. Smatram da je javni gradski prijevoz u Zagrebu pristupačniji nego što je bio ranije, ali postoji i mjesta za napredak. Problem prijevoza je u manjim mjestima, gdje čak niti nema linija – pojasnila je Guzalić.
Naglasila je da je najveća pristupačnost u zračnim lukama.
Kristina Šporčić Radoš je kao slijepa osoba ispričala svoje iskustvo u pristupačnosti prijevoza. Svakodnevno se vozi javnim gradskim prijevozom i zadovoljna je pristupačnošću tog prijevoza.
– Moglo bi se još raditi na usavršavanju određenih sustava u javnom prijevozu, kao što su zvučne najave. Vozači tramvaja i autobusa bi trebali stati do table koja obilježava stanicu, a to je važno slijepim osobama. Što se tiče željezničkog prometa, ovisi o vlaku koji prometuje. Otežan mi je ulazak u vlak s visokim stepenicama – ispričala je Kristina.
Naglasila je kako je Danova Next aplikacija dobro zamišljena te da je postavljen dobar temelj za daljnju nadogradnju.
– Slijepim osobama sve što je digitalno pristupačno je na malo drugačiji način s obzirom na to da se koriste čitačima ekrana. Dosta je detalja na kojima se treba raditi na ovoj aplikaciji. Za slijepe osobe bi bilo dobro da aplikacija ima manje videa, manje fotografija ili da one budu adekvatno obilježene, s detaljnim opisima – pojasnila je Kristina.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek pohvalila je razvoj Danova Next aplikacije. Naglasila je da bi video o pristupačnosti dubrovačke zračne luke trebao biti preveden na znakovni jezik svake države partnera na projektu, jer ne znaju svi međunarodnu znakovnu komunikaciju, posebno starije gluhe osobe.
– Trebao bi ostati video u aplikaciji na međunarodnoj znakovnoj komunikaciji, ali i obavezno na hrvatskom znakovnom jeziku. Znakovni jezici nisu jednaki, svaka država ima svoj znakovni jezik. Inače, kao gluha osoba se često susrećem s preprekama u prijevozu, posebno kad se radi o promjenama voznog reda, promjenama perona na kolodvorima. Mogu doći do info pulta, ali osobe koje su zaposlene ne znaju znakovni jezik. Najveći je problem komunikacijska barijera vezano za informacije u stvarnom vremenu o prijevozu – ispričala je Dijana.
Danova Next aplikacijom zadovoljna je i Katarina Strunjak, koja je osoba s tjelesnim invaliditetom. Smatra da aplikacija doprinosi poboljšanju informiranosti osoba s invaliditetom o pristupačnosti prijevoza:
– Kao dugogodišnji korisnik aplikacija imam ideje za neke prilagodbe na ovoj aplikaciji. Dodala bih priručnik s uputama kako koristiti aplikaciju, jer svi korisnici ne znaju se koristiti tehnologijama, osobito starije osobe – ispričala je Katarina.
Zadovoljna je javnim gradskim prijevozom, a niti u zračnom prijevozu nije naišla na poteškoće te smatra da je najjednostavnije putovati avionom.
– Uvijek putujem s pratnjom, a što se tiče asistencije na aerodromu, susreću se razni ljudi, ne znaju svi o svim vrstama invaliditeta jednako. Kad se radi o osobama s tjelesnim invaliditetom, važno je da zaposlenici koji su određeni za asistenciju na aerodromu, odnosno prijenos osobe iz zrakoplova i u zrakoplov, znaju kako to pravilno učiniti – objasnila je Katarina.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 6 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 4 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 5 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 6 danaSvatko od nas sutra može postati OSI