Turizam
Održana peta konferencija o pristupačnom turizmu
Središnja tema ovogodišnje konferencije bila je kako osigurati ravnotežu između potrebe očuvanja autentičnosti kulturne baštine i njezine prilagodbe za potrebe pristupačnosti
Poslušaj članak
Ministarstvo turizma i sporta organiziralo je 5. prosinca 2025. godine petu konferenciju o pristupačnom turizmu pod nazivom ‘Oblikovanje turizma za uspješne zajednice i prostore’, koja je održana u tjednu obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u hotelu International u Zagrebu i online. Konferenciju je moderirala Barbara Kolar.
– Naša je zadaća, nas koji na neki način sudjelujemo u turizmu i oblikujemo taj turizam, da senzibiliziramo dionike – od lokalnih zajednica do naših globalnih partnera – o važnosti kreiranja usluga i proizvoda koji su pristupačni, održivi i uključivi. Pristupačnost nije samo tehnički standard; ona je prilika za stvaranje održivih i odgovornih turističkih destinacija koje odgovaraju potrebama svih posjetitelja, ali, ne manje važno, i potrebama lokalnog stanovništva. Ministarstvo turizma i sporta do sada je pripremilo i provelo niz mjera kojima se potiče stvaranje Hrvatske kao pristupačne turističke destinacije s ciljem uključivanja osoba s invaliditetom u korištenje turističkih usluga, ali i njihova uključivanja na tržište rada – kazala je Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.
– Naravno, cilj je osigurati pristup turističkim uslugama, odredištima i aktivnostima. Osim edukativnih aktivnosti koje provodimo, ministarstvo sufinancira i projekte koji se bave temom pristupačnosti kroz javni natječaj za sufinanciranje projekata udruga u turizmu te kroz javni poziv za strukovne, srednje, umjetničke i mješovite škole za promociju i jačanje kompetencija u turizmu. Zaključno, zahvaljujem svima vama koji ste se odazvali na ovu konferenciju i koji već niz godina podupirete naše aktivnosti u ovom smjeru – istaknula je Udovičić.
– Sve što je pristupačno osobi s invaliditetom bit će pristupačno i svima ostalima. Isto tako, sve što učinimo pristupačnim našim građanima u Hrvatskoj, bit će pristupačno i stranim posjetiteljima. Ne zaboravimo da smo sve stariji i da će i nama ta rješenja jednoga dana biti potrebna. Zato su hvalevrijedne akcije koje imaju edukativan karakter i koje nas osvješćuju o potrebi prilagođavanja sadržaja osobama s invaliditetom. Ovih dana na HRT-u emitira se i videospot o pristupačnom turizmu – kazala je Gordana Glibo, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
– Takve su akcije dobre i potrebno ih je podržati, kao i višegodišnje natječaje Ministarstva turizma, kojima treba osmisliti i poticati razvoj pristupačnog turizma. Naravno, uz odgovarajući nadzor, kako se ne bi dogodilo – kao što imamo primjere – da uz sve zakone i tehničke propise izgradimo nagrađivani, prekrasni pješački most koji nije pristupačan osobama s invaliditetom, a izgrađen je 2024. godine.
– Mnogo toga je učinjeno, ali mnogo toga još treba učiniti. Zato pohvaljujem ovakvu konferenciju, zahvaljujem što se održava i što se vodi računa o osobama s invaliditetom. Kao što sam rekla na početku, to je naša obveza; to više nije privilegija ni dobra volja. To mora biti obveza i zato trebamo nastaviti raditi u tom smjeru kako bi osobe s invaliditetom mogle ostvariti svoje pravo i biti ravnopravni građani ove zemlje – kategorična je bila zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
– Jedna dizalica za spuštanje u more košta 17 tisuća eura. To nije iznos koji lokalne zajednice ne bi mogle podnijeti, tim više što postoje dostupna sredstva iz različitih natječaja, uključujući i one Ministarstva hrvatskih branitelja. Država je omogućila mehanizme, ali naš je najveći zadatak i dalje rušenje prepreka – onih fizičkih, ali i onih u glavama. Još uvijek postoje lokalni čelnici koji ne razumiju važnost pristupačnosti, zbog čega su ovakve konferencije iznimno važne. One pomažu ljudima shvatiti da su osobe s invaliditetom naši susjedi, prijatelji i ravnopravni članovi društva koji traže pravedan život – kazala je saborska zastupnica Ljubica Lukačić.
– Hrvatska je među prvim državama potpisala i ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Iako tada nismo imali dovoljno sredstava za sve što je konvencija zahtijevala, pokazali smo hrabrost i želju da nas ona potiče na napredak. Važno je da svi – građani, donositelji odluka i institucije – prate što se događa u zajednici i reagiraju kada se gradi ili uređuje prostor bez potrebnih prilagodbi.
– Konferencija dodatno će pridonijeti razumijevanju da osobe s invaliditetom putuju, žele putovati i da im to moramo omogućiti, uključujući i pristupačan prijevoz. Drago mi je što u Vladi Republike Hrvatske imamo snažnog partnera. Povjerenstvo za osobe s invaliditetom, uz prisutnost ministra Piletića, omogućilo je da se čuju svi problemi s kojima se osobe s invaliditetom susreću. Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji pokazuje da ova Vlada ima hrabrosti provoditi promjene koje se čekaju godinama.
– Zahvaljujem predsjedniku Vlade na njegovu angažmanu, što potvrđuje i priznanje koje mu je dodijelila zajednica Saveza osoba s invaliditetom. Zahvaljujem i svim ministrima, jer se prava osoba s invaliditetom protežu kroz sva ministarstva. Nikada nije bilo više aktivnosti i suradnje kad je riječ o tim pravima. Ova konferencija i rad resornih ministarstava doprinijet će pristupačnosti, pristupačnom turizmu i kvaliteti života osoba s invaliditetom, starijih osoba, roditelja s djecom i cijele zajednice – zaključila je Lukačić.
Ovogodišnja konferencija bila je, prije svega, posvećena pronalaženju ravnoteže između očuvanja autentičnosti kulturne baštine i njezine prilagodbe potrebama pristupačnosti.
Kroz stručna izlaganja, predstavljanja dobrih praksi i panel-rasprave, sudionici su dobili uvid u rješenja koja omogućuju uklanjanje prepreka i osiguravanje jednakog pristupa zaštićenim kulturnim dobrima.
Program je započeo osvrtom na stanje pristupačnog turizma u zaštićenoj kulturnoj baštini u Hrvatskoj, nakon čega su uslijedila izlaganja predstavnika Europske mreže za pristupačni turizam te iskustva iz Verone, gdje je predstavljen trogodišnji proces prilagodbe Arene osobama s različitim vrstama invaliditeta.
Svoja su iskustva podijelili i stručnjaci iz Portugala, prikazujući modele poboljšanja pristupačnosti njihove kulturne baštine.
Nakon kraće stanke predstavljeni su primjeri uspješnih pristupa iz hrvatskih gradova i ustanova – iskustva Grada Pule u unapređenju pristupačnosti te primjer uključivog upravljanja baštinom kroz rad Tvrđave kulture Šibenik. Program je obuhvatio i izlaganje o društveno odgovornom poslovanju i ESG izvješćivanju kao važnom okviru za razvoj održivih i pristupačnih turističkih destinacija.
Održan je i panel posvećen izazovima i rješenjima u prilagodbi zaštićene kulturne baštine, na kojem su sudionici raspravljali o ključnim preprekama, interdisciplinarnoj suradnji, ulozi financijskih mehanizama te koracima potrebnima za stvaranje pristupačnih i uključivih prostora za sve.
Za glazbenu poslasticu na samom kraju konferencije pobrinuli su se polaznici projekta Violinmusic4all pod vodstvom Renate Novoselec.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Šibenika. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Šibenik posljednjih godina radi na tome da turizam i gradski sadržaji budu pristupačniji osobama s invaliditetom, no pristupačnost još nije jednaka na svim lokacijama. Poznato je da pristupačne sobe imaju Amadria Park Šibenik i D-Resort Šibenik, ali ne i koliko ih je. Podaci iz projekta Tourism4All relativno su zastarjeli. Trenutačno nema povećanog broja upita za pristupačne sobe.
Pristupačnost plaža ovisi o lokaciji. Većina gradskih plaža ima prilagođen ulaz i sadržaje, među njima Banj, Rezalište i Minerska, kao i plaže na području turističkog naselja Amadria Park Šibenik. ‘Divlje’ plaže, kojima Grad ne upravlja, u pravilu nemaju prilagođen ulaz ni sadržaje.
Ni kulturno-povijesna baština nije u cijelosti pristupačna. Katedrala sv. Jakova ima rampu za ulaz, a Interpretacijski centar Civitas Sacra u potpunosti je prilagođen, uključujući sanitarni čvor. Ulaz u stalni postav Muzeja grada Šibenika nije prilagođen. Skulptura grada Šibenika, čije je postavljanje inicirala i financirala Turistička zajednica grada Šibenika, ima opisni sadržaj na Brailleovu pismu za slijepe i slabovidne. TZ grada Šibenika izradila je i besplatnu mobilnu aplikaciju, audio vodič po staroj gradskoj jezgri.
Posebno je razvijena pristupačnost na tvrđavama. Tvrđava sv. Mihovila ima pristup za osobe s poteškoćama u kretanju sa sjeverne strane, od Vatrogasnog doma. S platoa lift vodi do podzemne razine i ljetne pozornice. Ima i sanitarni čvor prilagođen osobama s invaliditetom, dok se ugostiteljski objekt i shop otvaraju, ovisno o vremenu, najčešće od travnja do listopada. Nema vlastiti parking za veći broj vozila; najbliži je ispod tvrđave.
Barone ima jedan ulaz na sjeverozapadu. Osobama s poteškoćama u kretanju omogućen je pristup gotovo svim razinama, uključujući rampu prema gornjoj razini, a dostupno je i vodstvo po gornjoj razini s AR točkama. Postoji sanitarni čvor prilagođen osobama s invaliditetom, a u ženskom i tom toaletu nalaze se i prematalice za bebe. Ugostiteljski objekt i shop rade u radno vrijeme tvrđave. Barone ima vlastiti besplatni parking za manji broj vozila, a parkirati se može i u okolici.
Tvrđava sv. Ivana ima južni utvrđeni dio i vanjsko utvrđenje na sjeveru, ispod kojeg je edukativni kampus. Ima jedan ulaz/izlaz na zvijezdu, a na tvrđavi i području kliješta postoje sanitarni čvorovi prilagođeni osobama s invaliditetom. Tvrđava nema vlastiti parking; najbliži je uz zidine Barone, a besplatan je za posjetitelje tvrđava tijekom radnog vremena Barone. Tvrđava sv. Nikole, nažalost, nije pristupačna.
Posjetiteljski centar u kanalu sv. Ante pristupačan je osobama u kolicima, slijepima i slabovidnima te gluhima i nagluhima. Šetnica u kanalu sv. Ante prilagođena je osobama s invaliditetom, ali je teren brdovit pa je pristup vidikovcima izazovan. Vidikovac na gradskoj plaži Banj je pristupačan, dok Perivoj Roberta Visianija zbog stepenica na kaskadnom terenu nije.
Kuća umjetnosti Arsen omogućuje pristup osobama s invaliditetom u dvoranu i ima prilagođen sanitarni čvor. Turističko-informativni centar u Šibeniku također ima pristupačan ulaz, dok ured TZ-a u Ulici Fausta Vrančića zbog stepenica ispred ureda nije pristupačan.
Grad Šibenik posljednjih godina intenzivno poboljšava pristupačnost javnih objekata, ulica, kolnika i nogostupa. Korištenje EU fondova dodatno je unaprijedilo infrastrukturu, uz poštivanje propisanih normi. U središtu grada nogostupi imaju spuštene pristupe, a Poljana s podzemnom garažom potpuno je pristupačna osobama s invaliditetom. Gradski autobusi imaju sniženi ulaz i prostor za osobe s invaliditetom. Geografski položaj Šibenika, s usponima i stepenicama, dodatni je izazov.
Javni prostori na razini ulice uglavnom su pristupačni, dok gornji katovi često nisu. Gradska uprava ima lift. Restorani i kafići uz rivu i Ulicu kralja Tomislava uglavnom su pristupačni ako su u razini ulice; ostali često nisu.
Nema dostupnih informacija o izletima i aktivnostima posebno prilagođenima osobama s invaliditetom ili toj ciljnoj skupini. Posljednjih godina organiziraju se radionice, predavanja i projekti o uključivosti i prilagodbi javne i turističke infrastrukture. U njima sudjeluju jedinice lokalne samouprave, ministarstva, turističke zajednice i udruge. I dalje, međutim, postoji dojam da javnost nedovoljno poznaje potrebe ranjivih skupina.
Važan korak napravila je TZ grada Šibenika kroz EU projekt Interreg Italija – Hrvatska, u sklopu kojeg je financirala kupnju i opremanje kombija za prijevoz osoba s invaliditetom. Vozilo je na raspolaganju Udruzi Aurora, ali i svim potrebitima na području Šibenika, a prijevoz se dogovara telefonski s udrugom.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Poreča. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Poreč kontinuirano ulaže u podizanje razine pristupačnosti turističke infrastrukture kako bi destinacija bila što dostupnija svim gostima. Većina hotela viših kategorija ima pristupne rampe, dizala, prilagođene sobe i sanitarne čvorove za osobe smanjene pokretljivosti, osobito objekti vodećih hotelskih kompanija koje posluju u destinaciji.
Kod privatnog smještaja pristupačnost ovisi o pojedinom objektu, ali broj prilagođenih apartmana iz godine u godinu raste. Turistička zajednica gostima pruža informacije o pristupačnim smještajnim kapacitetima i upućuje ih na objekte koji odgovaraju njihovim potrebama.
Poreč raspolaže s više uređenih i pristupačnih plaža koje omogućuju lakši pristup osobama s invaliditetom. Na odabranim lokacijama uređene su pristupne rampe i staze do mora, prilagođeni sanitarni čvorovi, tuševi dostupni osobama u invalidskim kolicima te rezervirana parkirališna mjesta u blizini. Na pojedinim plažama dostupna su i specijalizirana kolica za ulazak u more uz pomoć pratnje. Prilikom uređenja novih plaža i rekonstrukcije postojećih posebna se pozornost posvećuje univerzalnom dizajnu i pristupačnosti.
Najvažnije kulturne ustanove u Poreču posljednjih su godina značajno unaprijedile pristupačnost. Pojedini muzejski i galerijski prostori omogućuju pristup osobama smanjene pokretljivosti, a pri obnovi kulturne infrastrukture vodi se računa o uklanjanju arhitektonskih prepreka.
Kod zaštićene kulturne baštine, posebice povijesne jezgre grada i kompleksa Eufrazijeve bazilike, postoje određena ograničenja zbog potrebe očuvanja kulturno-povijesne vrijednosti lokaliteta. Unatoč tome, kontinuirano se traže rješenja koja omogućuju što kvalitetniji pristup svim posjetiteljima.
Projekt USEFALL poboljšao je pristup teže pokretljivim osobama na frekventnim lokacijama unutar starogradske jezgre. Grad Poreč sanirao je kamenu oblogu Obale dr. Ante Šonje, poznatog šetališta Lungomare. Postavljena je nova rampa za teško pokretne osobe te prilagođeno i uređeno šetalište kako bi se izbjegla skliskost i uklonila oštećenja.
Opis mozaika Eufrazijeve bazilike izrađen je u obliku info panela na Brailleovom pismu kako bi i slijepe osobe mogle dobiti dojam glavnih mozaičnih prikazanja kojima je oslikana unutrašnjost najznačajnijeg kulturnog dobra Poreča. Organizirane su i edukacije za turističke vodiče o komunikaciji i postupanju s osobama oštećena vida.
Većina obalnih šetnica uređena je ravnim i kvalitetnim površinama koje omogućuju sigurno kretanje osoba u invalidskim kolicima, roditelja s dječjim kolicima i starijih osoba. Brojni parkovi, uređene zelene površine i dio sportsko-rekreacijske infrastrukture projektirani su tako da budu dostupni što širem krugu korisnika. Posebno se vodi računa da nove investicije zadovoljavaju suvremene standarde pristupačnosti.
Grad Poreč sustavno ulaže i u povećanje pristupačnosti javnih površina. Na brojnim lokacijama uređeni su spušteni rubnjaci, prilagođeni pješački prijelazi, označena parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom te pristupačne pješačke komunikacije. Javne ustanove i veći turistički objekti uglavnom imaju odgovarajuće pristupe, a kontinuirano se radi na uklanjanju preostalih arhitektonskih prepreka.
Velik broj restorana, kafića i turističkih objekata u novijoj gradnji projektiran je bez arhitektonskih prepreka ili je naknadno prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Turistički informativni centri Turističke zajednice također su dostupni osobama u invalidskim kolicima, a djelatnici pružaju dodatne informacije i pomoć tijekom boravka u destinaciji.
Poreč razvija turizam dostupan svim gostima. Sve veći broj organizatora izleta i turističkih programa nastoji prilagoditi sadržaje osobama s invaliditetom, posebno razgledima grada, kulturnim manifestacijama i pojedinim sportskim aktivnostima. Brojne gradske manifestacije organiziraju se na otvorenim i lako dostupnim lokacijama, čime se omogućuje sudjelovanje osoba smanjene pokretljivosti. Organizatori prema potrebi osiguravaju dodatnu podršku kako bi svi posjetitelji mogli ravnopravno sudjelovati u programima.
Poreč već niz godina razvija turizam u skladu s načelima održivosti i uključivosti. Cilj je omogućiti dostupnost destinacije svim posjetiteljima, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti. Iako su potrebna dodatna ulaganja, osobito u staroj gradskoj jezgri zbog zaštite kulturne baštine, kontinuirano se radi na uklanjanju prepreka te unapređenju infrastrukture i turističkih sadržaja kako bi Poreč bio destinacija jednakih mogućnosti za sve.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Splita. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Split sve više ulaže u pristupačnost turizma, od hotela i plaža do kulturnih sadržaja, javnog prijevoza i digitalnih vodiča. Ipak, razina pristupačnosti još nije jednaka u svim dijelovima grada.
Turistička zajednica grada Splita nema potpunu statistiku jer ne postoji jedinstveni nacionalni registar pristupačnih smještajnih objekata ni sustav za precizno praćenje njihova broja. Podaci se prikupljaju godišnjim ažuriranjem turističkih sadržaja i temelje na informacijama pružatelja smještaja.
Veći splitski hoteli imaju prilagođene sobe, zajedničke prostore, liftove i sanitarne čvorove. Heritage Hotel Camera Split izdvaja se kao primjer dobre prakse s pristupom za korisnike kolica, prilagođenim sanitarnim čvorovima, kupaonicama i sobama.
Kod privatnog smještaja situacija je složenija: razina prilagođenosti kreće se od potpuno pristupačnih kuća i vila s rampama ili liftovima do objekata u starijim zgradama i povijesnoj jezgri gdje arhitektonska ograničenja onemogućuju potpunu prilagodbu.
Posebno se ističu plaže. Bačvice imaju rampu koja se spušta sve do mora, ali rukohvat je samo s jedne strane. Najveći iskorak je novi plato Žnjan, otvoren 2025., projektiran prema načelima univerzalnog dizajna. Na plaži za osobe s invaliditetom osigurani su rampa za more, dizalica, specijalna kolica, pristupačni tuševi i kabine, sanitarni čvorovi sa senzorskom opremom, orijentacijske ploče za slijepe i slabovidne te deset metara široka šetnica bez prepreka. Na Marjanu je pristupačna plaža Bene, s rampom i mogućnošću dolaska automobilom uz važeću vinjetu.
Pristupačnost raste i u kulturi. Muzej Grada Splita i Stara gradska vijećnica imaju dizala i sanitarne čvorove. Hrvatsko narodno kazalište Split ima dizalo, prilagođene lože i sanitarni čvor, a Kinoteka Zlatna vrata dizalo i prilagođeni sanitarni čvor. Na Marjanu je pristupačna osmatračnica na Sedlu s dizalom, Botanički vrt djelomično je pristupačan uz gusjeničar. Kazalište lutaka Split ima rampe i mjesta za osobe s invaliditetom, a Hrvatski dom je u cijelosti pristupačan.
Važan dio pristupačnosti čine informacije. Turistička zajednica podržala je Udrugu Liberato u razvoju aplikacije LiberatoMap, koja donosi informacije o pristupačnosti različitih gradskih sadržaja, smještaja i prijevoza. Više informacija je ovdje.
Za osobe s oštećenjem vida i ADHD-om izrađen je audio vodič kompleksa Splitske katedrale na hrvatskom i engleskom jeziku, s opisima Dioklecijanove palače, Katedrale, Riznice i Krstionice. Primjer audiozapisa nalazi se ovdje. Turistička zajednica razvila je i besplatni online audio vodič o splitskim olimpijcima i paraolimpijcima.
Marjan ima audio vodič s 51 interesnom točkom, mapom i geolokacijom, a stara gradska jezgra web-audiovodič kojem se pristupa QR kodom.
Pristupačnost se povećava i na javnim površinama. Matejuška, Riva, Zapadna obala, Strossmayerov park i Park Emanuel Vidović pristupačniji su za kretanje. Pri rekonstrukcijama se ugrađuju spušteni rubnjaci, a na većim raskrižjima zvučni semafori. Split je izgradio i prvu taktilnu stazu, od prostorija Županijske udruge slijepih do autobusnog stajališta u Zagrebačkoj ulici na Pazaru.
Zračna luka Split osigurava pomoć osobama s invaliditetom pri putovanju. Jadrolinija uz prethodnu najavu pruža pomoć pri kupnji karte, ukrcaju, iskrcaju i smještaju, a osobe koje ispunjavaju uvjete imaju pravo na besplatan prijevoz na državnim trajektnim linijama, uključujući pratnju i osobno vozilo.
Javni autobusni prijevoz u velikoj je mjeri prilagođen. Vozila imaju rampe i kneeling sustav, većina stajališta odgovarajuće perone i upuštene rubnjake, a glavna stajališta zvučnu signalizaciju. Procjenjuje se da je 96 posto linija javnog prijevoza u destinaciji pristupačno osobama s invaliditetom.
Izazovi ostaju u ugostiteljstvu. Većina samostalnih restorana i kafića nema potpuno prilagođene sadržaje, a evidentiran je samo jedan objekt s prilagođenim sanitarnim čvorom. Turističko-informativni centar Riva potpuno je pristupačan, dok Peristil u crkvici sv. Roka nije zbog statusa zaštićenog kulturnog dobra i nemogućnosti potrebnih zahvata.
U Splitu su dostupne prilagođene pješačke i izletničke ture za osobe s invaliditetom i korisnike kolica, a programi se mogu prilagoditi individualnim potrebama, uključujući obilazak glavnih znamenitosti grada, uz prethodni dogovor, uz vodiča.
Organizatori izleta, radionica i kulturnih programa također u pravilu mogu prilagoditi aktivnosti uz prethodnu najavu. Split tako postupno gradi pristupačniju turističku destinaciju, iako konfiguracija terena i povijesna struktura još uvijek postavljaju ograničenja.
Tko su Purger i Purgerica?
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Sjajan uspjeh hrvatskih sportaša na EP u plivanju za gluhe
-
Vaše pričePrije 6 danaPriča o djelatnicima HŽ-a koja zaslužuje biti ispričana
-
Zdravlje i ljepotaPrije 3 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMARICA MIKULIĆ Roditelji njegovatelji nemaju luksuz razboljeti se
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
in MREŽAPrije 6 danaUGINZŽ obilježio pet godina rada
-
VijestiPrije 1 danU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
EU kutakPrije 2 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu