Connect with us

in MREŽA

Osobe s autizmom dobile novu životnu zajednicu

Objavljeno

/

Na fotografiji nalaze se četiri osobe koje stoje ispred dva roll-up bannera. Banneri sadrže tekst na hrvatskom jeziku i povezani su s autizmom. Jedan banner ima tekst koji glasi 'Udruga za autizam Zagreb', a na drugom piše 'NAŠ PLAVI SVIJET'. Postavka izgleda kao unutarnja konferencijska ili sastajališna soba, a u pozadini je vidljiv projekcijski zaslon.
Foto: Miran Krčadinac Flock

Privedena je kraju rekonstrukcija i prenamjena zgrade stare škole u Gornjem Vukšincu u životnu zajednicu za osam odraslih osoba starijih od 18 godina s poremećajem iz spektra autizma

Nakon nekoliko izazovnih godina u kojima su se događali potresi, pandemija COVID-19, inflacija i ratovi, priveden je kraju Naš plavi svijet, projekt Udruge za autizam – Zagreb, rekonstrukcija i prenamjena zgrade stare škole u Gornjem Vukšincu u životnu zajednicu za 8 odraslih osoba starijih od 18 godina s poremećajem iz spektra autizma (PSA).

Na završnoj konferenciji projekta Igor Ružić, predsjednik udruge prisjetio se kako je sve započelo, zahvaljujući se na početku svojoj prethodnici, dugogodišnjoj predsjednici udruge Slavici Dujmović za čijeg mandata se i apliciralo za projekt Naš plavi svijet. Ružić je uputio i svojevrsni trajni apel Udruge za autizam – Zagreb, naime, životne zajednice financiraju se iz takozvanih glavarina, od resornog ministarstva dobivaju se određena mjesečna sredstva po korisniku, no ta sredstva su na žalost manja za izvaninstitucionalne pružatelje socijalnih usluga, dok su za institucionalne veća, te je apelirao na to da glavarine moraju biti jednake, jer ista usluga mora isto koštati.

Udruga za autizam – Zagreb je roditeljska udruga koja upravlja dvjema životnim zajednicama, prva je nastala u općini Dubrava zahvaljujući razumijevanju lokalne zajednice, te je uz veliku pomoć saborske zastupnice Ivane Posavec Krivec i ravnateljice osnovne škole Dubrava Marijane Kozumplik Kemenović došlo do sporazuma da se na 30 godina ‘iznajmi’ taj prostor udruzi koja je vlastitim sredstvima pretvorila tu ‘poluruševinu’ u životnu zajednicu za osobe s PSA. Nakon toga je došla i druga životna zajednica u naselju Novi Jelkovec, a sada je predstavljena i treća u Gornjem Vukšincu koja je izgrađena europskim novcem.

Naš plavi svijet kao ideja roditelja započeo je 2017. godine, tada je svojevrsni početak obilježila modna revija pidžama Matije Vuice na kojoj su se tada prikupljala sredstva za projektnu dokumentaciju. Projekt 2018. nije prošao, a 2019. uz pomoć konzultanta Ante Sarjanovića i njegove ekipe iz tvrtke Plavo more, projekt je dobio veći broj bodova zbog inkluzivnih komponenti, a to su prenamjena zgrade stare škole i izgradnje senzoričkog parka. Na žalost, zbog pandemije, potresa i rata u Ukrajini, krenuli su problemi jer je projekt trebalo realizirati sa troškovnikom koji je napisan još 2019., a svi troškovi su astronomski porasli.

Ružić se prisjetio kako je s načelnikom općine Dubrava, Tomislavom Okrošom, obilazio razna ministarstva i agencije kako bi se (privremeno) odustalo od gradnje senzoričkog parka, te kako bi se novac iz budžeta preusmjerio u dovršetak gradnje kuće. Srećom, bilo je puno razumijevanja za situaciju te je sada konačno ispunjena obaveza projekta, a to je da kuća bude završena za useljenje. Ipak, najvažniji trenutak dogodit će se u ljeto 2024. kada u kuću uđe osam stanara koji će tu živjeti uz 24-satnu podršku asistenata iz lokalne zajednice.

Na žalost, kapaciteta nedostaje, a UAZ je jedini izvaninstitucionalni pružatelj usluge organiziranog stanovanja, što je ujedno najkompliciraniji i najzahtjevniji oblik socijalne usluge. UAZ je do sada bio uvijek spreman sa srodnim udrugama podijeliti svoj ‘know how’, ali unatoč velikom interesu udruga iz Gospića, Osijeka, Kaštela, Slavonskog broda i drugih gradova, još uvijek nitko nije uspio ostvariti nešto slično. Upravo zato, navodi Ružić, UAZ je svojevrsni ‘čardak ni na nebu ni na zemlji’, za institucije, on je i dalje udruga, a za svijet udruga, UAZ je već institucija.

– Ovo je ne samo plemeniti projekt, nego savršena suradnja između općine Dubrava, Zagrebačke županije, Udruge za autizam Zagreb, ministarstava i Vlade Republike Hrvatske, a na korist korisnika kuće, osoba iz spektra autizma, te na korist svih marljivih djelatnika koji će ovdje raditi – rekao je Tomislav Okroša, načelnik općine Dubrava, partner na ovom projektu.

Dodao je da se mora zahvaliti i onima koji sada nisu prisutni, a koji su radili na projektu od samih početaka, a to su Anita Dražetić, prva voditeljica projekta, Slavica Dujmović koja je dugi niz godina bila predsjednica Udruge za autizam – Zagreb, te izvođača radova Vinter gradnja koji je lokalna tvrtka. Okroša je sve pozvao da na ljeto, kada se korisnici usele, dođu u Gornji Vukšinac, te se uvjere kako se radi o najposebnijoj i najmodernijoj zgradi u općini Dubrava ali i šire.

Tanja Tudor, voditeljica projekta, iznijela je tehničke detalje, te navela da je rezultat projekta 27 izgrađenih i opremljenih infrastrukturnih jedinica, a to su u prizemlju jedno podrumsko spremište, 5 spavaćih soba, jedan ulazni prostor, WC, kupaona, izba, kuhinja s blagovaonicom i  dnevni boravak, te na katu mala kuhinja, radna soba, spremište, izba, kupaona, 3 sobe i blagovaonica s dnevnim boravkom. Zatim su tu i pomoćna zgrada s prostorijom za grupni rad s korisnicima, jedan WC, te dvorište/okućnica sa sjenicom bunara, voćnjakom, povrtnjakom i staklenikom.

Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da je ovo prva kuća u Hrvatskoj koja je projektirana prema potrebama osoba s poremećajem iz spektra autizma, za što je zaslužna arhitektica Monika Vukojević. Veliku vrijednost kući daje i činjenica da se nalazi u neposrednoj blizini šume, te da su senzorni podražaji smanjeni na minimum, a sva oprema i namještaj prilagođeni su osobama iz spektra autizma. Naime, koristili su se materijali koji neće izazivati nepoželjne senzorne podražaje, keramika je protuklizna ali površina joj nije refleksivna, boje nisu agresivne, nema miješanih uzoraka, a pazilo se da osvjetljenje bude što prirodnije.

U ljeto 2024. godine kuća u Gornjem Vukšincu će zaživjeti, u nju će ući stanari, osobe s PSA koje će ovdje živjeti uz 24-satnu podršku asistenata. Ovaj važan projekt olakšat će život osam obitelji, no ostajte činjenica da su potrebe za ovakvim stambenim jedinicama puno veće od dostupnih kapaciteta. Za nadati se da će primjer kuće u Gornjem Vukšincom biti inspirativan svim pružateljima socijalnih usluga.

Video bilješku o nastanku i razvoju projekta koju je napravio Miran Krčadinac Flock možete pogledati ovdje.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Klikni za komentiranje

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Osobe s invaliditetom

Hrvatski sabor želi veće uključivanje OSI u politički život

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan sastanak u konferencijskoj dvorani Hrvatskoga sabora. Za dugim drvenim stolom sjedi nekoliko sudionika rasprave, među kojima su zastupnici i predstavnici institucija. U prvom planu vidi se žena kratke plave kose koja govori u mikrofon, dok ostali sudionici pažljivo slušaju. Na stolu se nalaze dokumenti, mikrofoni, slušalice i boce vode. U pozadini su istaknute zastave Hrvatske i Europske unije, što upućuje na službeni i međunarodni karakter sastanka. Atmosfera djeluje formalno i radno, a sudionici su usredotočeni na raspravu o temama vezanim uz prava i uključivanje osoba s invaliditetom u politički život.
Foto: Hrvatski sabor

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om

Poslušaj članak

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.

Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.

Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.

– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.

Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.

ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.

Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.

Nastavite čitati

in MREŽA

Erasmus+ kao alat za jačanje inkluzije i stručnog razvoja

Objavljeno

/

Napisao/la:

GOST AUTORIlustracija prikazuje osobe različitih sposobnosti i podrijetla, uključujući osobu u invalidskim kolicima i slijepu osobu sa štapom, uz informacije o prioritetima programa Erasmus+ poput inkluzije, digitalne transformacije i zelene tranzicije.
Foto: Andreja Marcetić
Piše: Andreja Marcetić

Centar za potporu i inkluziju u zajednici (CPIZ)

Erasmus+ program Europske unije odavno je prerastao okvir studentske razmjene te je postao važan instrument razvoja organizacija, stručnjaka i usluga u području obrazovanja, socijalne skrbi i uključivanja ranjivih skupina

Poslušaj članak

U programskom razdoblju 2021. – 2027. poseban naglasak stavljen je na inkluziju i različitost, što organizacijama koje rade s osobama s invaliditetom otvara značajne mogućnosti za financiranje, međunarodnu suradnju i razvoj novih usluga.

Prihvatljivi prijavitelji nisu samo škole i fakulteti, već i udruge osoba s invaliditetom, ustanove socijalne skrbi, centri za rehabilitaciju, jedinice lokalne samouprave, kulturne i sportske ustanove te druge organizacije koje djeluju u području obrazovanja i socijalnog uključivanja. Posebno su zanimljive aktivnosti u području obrazovanja odraslih i rada s mladima, gdje se mogu razvijati projekti usmjereni na aktivno građanstvo, cjeloživotno učenje i jačanje kompetencija osoba s invaliditetom.

Jedna od najvećih prednosti Erasmus+ programa jest činjenica da ne podržava samo upravljačke strukture organizacija, nego i stručnjake koji svakodnevno rade s korisnicima. U projektima mogu sudjelovati socijalni pedagozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, logopedi, fizioterapeuti, radni terapeuti, osobni asistenti, nastavnici, knjižničari i drugi stručni suradnici. Kroz mobilnosti, stručna usavršavanja i partnerstva oni mogu razmjenjivati iskustva, upoznavati inovativne modele rada i stečena znanja primjenjivati u svojim sredinama.

Posebno važnu ulogu imaju socijalni pedagozi jer njihovo područje rada obuhvaća socijalnu integraciju, razvoj autonomije, zagovaranje prava i podršku mentalnom zdravlju. Upravo su to teme koje se snažno podudaraju s aktualnim prioritetima Europske unije. Kroz Erasmus+ projekte moguće je razvijati programe psihosocijalne podrške, destigmatizacije, samozastupanja i osnaživanja osoba s invaliditetom, ali i sudjelovati u međunarodnim inicijativama koje promiču ljudska prava i provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Program također pruža priliku za učenje o uspješnim europskim praksama deinstitucionalizacije i razvoja usluga u zajednici. Stručnjaci mogu upoznati modele neovisnog življenja, individualnog planiranja podrške i pozitivne bihevioralne podrške te ta iskustva prenijeti u svoje organizacije. Dodatno, Erasmus+ potiče projekte povezane s digitalnom inkluzijom i zelenom tranzicijom, čime se otvara prostor za razvoj pristupačnih digitalnih sadržaja, edukacija i inovativnih inkluzivnih programa.

Za organizacije koje tek ulaze u svijet europskih projekata posebno su zanimljive akcije KA122 i KA210, koje imaju jednostavniji postupak prijave i manji administrativni teret. Iskustvo pokazuje da projekte s najvećim potencijalom čine oni koji povezuju inkluziju s mentalnim zdravljem, digitalnim kompetencijama, održivim razvojem i aktivnim sudjelovanjem osoba s invaliditetom u zajednici.

Erasmus+ stoga nije samo izvor financiranja. Za organizacije i stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom on predstavlja priliku za stjecanje novih znanja, razvoj međunarodnih partnerstava i jačanje sustava podrške u zajednici. U konačnici, riječ je o alatu koji doprinosi stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom nisu promatrane kao objekti skrbi, već kao ravnopravni nositelji prava i aktivni sudionici društvenog života.

Nastavite čitati

in MREŽA

Otvoren inkluzivni URIHO coworking prostor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici URIHO-a, Grada Zagreba i partnera sudjeluju na predstavljanju novog coworking prostora namijenjenog profesionalnom razvoju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok prevoditelj znakovnog jezika osigurava pristupačnost događaja.
Foto: URIHO

U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.

Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.

Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.

Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.

– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.

Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.

Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.

Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu