Doksiciklin je antibiotik ‘širokog spektra’ koji se obično koristi u liječenju infekcija i akni
Često propisivan antibiotik mogao bi pridonijeti smanjenju rizika od razvoja shizofrenije među adolescentima, otkrili su znanstvenici.
Međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta u Edinburghu do tog je zaključka došao analizom podataka iz opsežnog registra zdravstvene zaštite Finske.
Tim je proučio podatke prikupljene među više od 56.000 adolescenata koji su razgovarali s psiholozima ili psihijatrima zbog raznih mentalnih poremećaja, a iz drugih su im razloga propisivani antibiotici.
Ustanovili su da je rizik od razvoja shizofrenije u grupi liječenoj antibiotikom doksiciklinom bio za 30 do 35 posto manji rizik u odnosu na razvoj iste bolesti među njihovim vršnjacima kojima su propisivani antibiotici iz druge skupine.
Doksiciklin je antibiotik ‘širokog spektra’ koji se obično koristi u liječenju infekcija i akni, a znanstvenici vjeruju da se njegov učinak na shizofreniju može povezati s djelovanjem toga lijeka na upalu i razvoj mozga.
I ranije provedene studije ukazuju na to da doksiciklin može smanjiti upalu u moždanim stanicama i utjecati na sinaptičko orezivanje – prirodni proces u kojemu mozak usavršava svoje neuronske veze. Njime je obuhvaćeno uklanjanje nepotrebnih komponenata, u ovome slučaju višak sinapsi, što je ključno za brzo i efikasno funkcioniranje mozga. Sinaptogeneza je naziv za proces u kojemu nastaju sinapse – mjesta gdje se odvija komunikacija između dvaju neurona.
Slikovito se može kazati da je mozak poput računala koje neprestano briše nepotrebne podatke stvarajući tako mjesta za nove, a to se odvija tijekom spavanja. Iznimno važna aktivnost mozga je sposobnost razgradnje starih neuronskih veza – što se naziva ‘sinaptičkim orezivanjem’.
No, proces prekomjernog orezivanja povezan je s razvojem shizofrenije, teškoga mentalnog poremećaja koji se obično javlja u ranijoj adolescentskoj dobi i često je povezan s halucinacijama i sumanutim uvjerenjima.
Tim je otkriće nazvao iznimno zanimljivim, istaknuvši da ukazuje na potencijal prenamjene postojećega, široko korištenog lijeka kao preventivne mjere u liječenju ove teške mentalne bolesti.
– Čak polovina ljudi kod kojih se razvije shizofrenija ranije je razgovarala sa stručnjacima službi za mentalno zdravlje djece i adolescenata zbog nekih drugih problema s mentalnim zdravljem – pojasnio je profesor Ian Kelleher, voditelj studije i profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Sveučilištu u Edinburghu.
Kazao je i da liječnici ‘trenutačno ne raspolažu nikakvim konkretnim intervencijama za koje se pouzdano zna da smanjuju rizik od razvoja shizofrenije među ovim mladim ljudima’, no da im otkriće predstavlja izazov i poticaj da nastave s istraživanjima.
– S obzirom na to da je studija opservacijske prirode, a ne randomizirano kontrolno ispitivanje, to znači da ne možemo izvući čvrste zaključke o uzročno-posljedičnoj vezi, no ovo nam je otkriće golem poticaj za daljnja istraživanja zaštitnog učinka doksiciklina i ostalih protuupalnih oblika liječenja adolescentnih psihijatrijskih pacijenata kao načina potencijalnog smanjenja rizika od razvoja teških mentalnih bolesti u kasnijoj odrasloj dobi – rekao je Kelleher.
U studiji su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu, Sveučilišta u Ouluu, University Collegea u Dublinu i grupe St John of God Hospitaller Services Group, a financirao ju je Odbor za zdravstvena istraživanja.
Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu American Journal of Psychiatry.
Kada se uvea upali, tada može doći do stanja poznatog kao uveitis povezan s tetovažom, što može dovesti do glaukoma i trajnog gubitka vida
Poslušaj članak
Danas velik broj ljudi nosi neku tetovažu, neki zato što im ta šara na određenom dijelu tijela predstavlja neki važan detalj iz života, a drugi to rade čisto zabave radi. No, rijetko tko zna da tetoviranje može izazvati teške zdravstvene probleme.
Jedan od najvećih problema kod tetoviranja je upravo tinta koja se nanosi na kožu. Ona se satoji od kemikalija koje mogu izazvati ne samo bolesti kože već i bolesti drugih djelova tijela, poput oka.
Ne, niste pogrešno pročitali. Naime, kako piše ScienceAlert, tetoviranje često može dovesti i do teške očne bolesti, pod nazivom uveitis.
Ova bolest često pogađa tetovirane Australce pa zbog toga u Australliji popstoji popis kemikalija koje tinta za tetovažu ne smije sadržavati.
Kemikalije koje se koriste za tetoviranje kod većine ljudi neće dovesti do nikakve reakcije. Međutim, u nekim slučajevima mogu pokrenuti pretjerani imunološki odgovor. To se događa jer naš imunološki sustav prepoznaje tintu kao opasnost po tijelo te počne napadati dio tijela gdje se tetovaža nalazi. Zbog toga može doći do upale na mjestu tetovaže, ali i upale na drugim djelovima tijela koja nisu istetovirana.
Upalne stanice tetovaže mogu probiti krvno-očnu barijeru koja služi kao zaštita za unutrašnji dio oka. Ako krvno-očna barijera bude probijena, upala se može proširiti na različite djelove oka.
Najčešće se radi o uvei, odnosno središnjem djelu oka koji služi za fokusiranje predmeta, a koji između ostalog sadrži i šarenicu.
Kada se uvea upali, tada može doći do stanja poznatog kao uveitis povezan s tetovažom. Iz toga se mogu razviti i teža stanja poput glaukoma što može dovesti do sljepoće ako se ne liječi na vrijeme.
Simptomi ove bolesti uključuju iznenadnu bol, crvenilo očiju i povećanu osjetljivost na svjetlost.
Prošle su godine australski oftalmolozi proveli studiju u kojoj su ispitali 40 slučajeva uveitisa povezanog s tetovažom koji su zabilježeni između 2023. i 2025. godine.
Iako se broj uveitisa povezanih s tetovažom udvostručio od 2010. godine do danas, prema znanstvenicima on još uvijek nije dosegao tu razinu da bi ga se smmatralo javnozdravstvenim problemom, ali postoji rizik da to postane.
Studije iz ove godine tvrde da veće tetovaže kao i one napravljene od crne tinte povećavaju rizik od uveitisa.
Ova bolest u istoj mjeri pogađa i muškarce i žene, a veći rizik imaju oni ljudi koji imaju preaktivni imunološki sustav ili pak ljudi koji već imaju neki zdravstveni problem poput multiple skleroze.
Uveitis povezan s tetovažom može se liječiti na nekoliko načina.
Za liječenje ove bolesti pacijentu se daju sterodine kapi za oči. One djeluju na način da potiskuju aktivnosti imunološkog sustava koji uzrokuje upalu.
Isto tako, mogu se koristiti i lijekovi koje oftalmolozi ubrizgavaju u očnu jabučicu pacijenta, što omogućuje da lijek djeluje direktno na najupaljenije područje. To ga čini boljim i učinkovitijim od drugih načina liječenja.
Kod onih najtežih slučajeva liječnici ze terapiju daju imunosupresivne lijekove poput metotreksata ili adalimumaba koje pacijent uzima tijekom nekoliko mjeseci ili čak godina.
Usprkos svim naporima liječnika, čak i nakon liječenja 75% ljudi suočava se s povrmenim gubitkom vida, dok 17% njih trajno izgubi vid.
Mnogi zbog ovog stanja razviju kateraktu ili glaukom što može dovesti do trajnog gubitka vida.
Ako primjetite crvenilo ili oteklinu na mjestu tetovaže ili crvenilo i bol u oku, otiđite kod oftalmologa dok ne bude prekasno.
Ovaj lijek mogao bi biti dostupan na tržištu već na ljeto ove godine, čime bi postao prvi komercijalni lijek koji koristi IPS stanice
Poslušaj članak
Japan je uz SAD vodeća zemlja kad je u pitanju istraživanje na području medicine. Upravo iz Japana stižu nam vijesti o revolucionarnom načinu liječenja Parkinsonove bolesti i zatajenja srca.
Od Parkinsonove bolesti boluje oko 10 milijuna ljudi diljem svijeta, dok je zatajenje srca jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu. Međutim za oba ‘predatora’ postoji rješenje, piše ScienceAlert.
Radi se o laboratorijski generiranim matičnim stanicama – nazvanim ‘inducirane pluripotentne matične stanice’ ili IPS.
Dakle, farmaceutskoj tvrtci Sumitomo Pharma odobrena je proizvodnja i prodaja njihovog lijeka za Parkinsonovu bolest pod nazivom ‘Amchepryja’. Pomoću ovog lijeka matične stanice se transplantiraju u mozak pacijenta.
Isto tako, japansko ministarstvo zdravstva odobrilo je i lijek ReHeart, Riječ je o pločicama srčanog mišića iza kojeg stoji medicinska razvojna tvrtka Cuorips. One mogu pomoći pri stvaranju novih krvnih žila te pri obnavljanju srca.
U studiji kojom je isproban ovaj lijek, a koju je provela Sveučilišna bolnica Kyoto, sudjelovalo je sedam pacijenata s Parkinsonovom bolešću između 50 i 69 godine života. Svaki od tih pacijenata primio je od 5 do 10 milijuna matičnih stanica usađenih s obje strane mozga. IPS zdravih donora razvijene su u prekusore moždanih stanica koje luče dopamin, hormon neophodan za kretanje, raspoloženje i pamćenje.
Pacijenti su nakon toga praćeni dvije godine, a kod nijednog nisu uočene nuspojave, dok je njih četvero pokazalo poboljšanje simptoma.
Razlika između IPS stanica i uobičajene terapije koju pacijenti koriste za Parkinsonovu bolest je ta što uobičajeni lijekovi poboljšavaju, odnosno smanjuju simptome Parkinsonove bolesti, ali ne usporavaju i ne zaustavljaju napredovanje bolesti. S druge strane, IPS ‘zamjenjuju’ zrele oštećene stanice u mozgu te stvaraju nove doze dopamina te zaustavljaju progresiju Parkinsonove bolesti.
IPS stanice nastaju stimuliranjem zrelih, već specijaliziranih stanica natrag u juvenilne stanice (u osnovi kloniranjem). Stanice se mogu transformirati u niz različitih vrsta stanica, a njihova upotreba je ključni sektor medicinskih istraživanja.
– Nadam se da će ovo donijeti olakšanje pacijentima ne samo u Japanu već i diljem svijeta. Odmah ćemo provesti sve potrebne postupke kako bismo osigurali da lijek bez iznimke stigne do svih pacijenata – istaknuo je tamošnji ministar zdravstva Kenichiro Ueno na konferenciji za novinare.
Ovaj lijek mogao bi biti dostupan na tržištu već na ljeto ove godine, čime bi postao prvi komercijalni lijek koji koristi IPS stanice.
Lijek umjesto da onemogućuje djelovanje proteina angiotenzinogena, sprečava sam njegov nastanak te tako snižava krvni tlak
Poslušaj članak
Povišen krvni tlak ili hipertenzija jedan je od vodećih uzročnika smrti u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Dapače, Hrvatska je proglašena europskim rekorderom po broju visokotlakaša.
Iako lijekovi za visok krvni tlak postoje, nažalost oni nisu 100% učinkoviti. Međutim, nova studija objavljena u časopisu JAMA budi nadu za sve oboljele.
Naime, studija provedena u Ujedinjenom kraljevstvu sugerira kako bi se sa samo dvije injekcije na godišnjoj razini krvni kod ljudi mogao normalizirati te smanjiti smrtnost od ove bolesti.
Znanstvenici s Queen Mary University of London u ovoj su studiji testirali lijek zilebesiran. Radi se o lijeku koji se daje putem injekcije pod kožu. Ovaj lijek prima se dva puta godišnje, svakih šest mjeseci po jedna.
U studiji pod nazivom ‘KARDIA-2’ sudjelovalo je 663 odrasle osobe koje su usprkos uzimanju propisane standardne terapije i dalje imale visok tlak. Ispitanicima je dan zilebesiran u kombinaciji s već postojećom terapijom.
Ispitivanje je pokazalo da se kod ispitanika koji su uz uobičajenu terapiju dva puta godišnje primali injekciju zilebesirana, tlak snizio i ostao stabilan, dok se kod pacijenta koji su pili samo već prepisanu terapiju stanje nije popravilo.
Ovaj lijek djeluje samo uz uobičajenu terapiju, dok primanje same injekcije bez korištenja standardnih lijekova ne bi bilo toliko učinkovito.
Zilebesiran tako da umjesto da onemogućuje djelovanje proteina angiotenzinogena, sprečava sam njegov nastanak. To je protein koji se stvara u jetri, a služi za regulaciju krvnog tlaka.
Iz spomenutog protina nastaju molekule koje stežu krvne žile te povisuju tlak. Ciljanjem angiotenzinogena u krvi, odnosno smanjenjem lučenja istog, žile se opuštaju i krvni tlak pada, odnosno normalizira se.
Ono što je prednost kod ove terapije je dugotrajnost učinka. S obzirom na to da lijek potiče promijene na razini genske regulacije, ova terapija traje mjesecima.
Studija je pokazala kako jedna injekcija zilebesirana dugotrajno snižava sistolički krvni tlak za 4-12 mm Hg kroz šest mjeseci, uz pouzdanu 24-satnu kontrolu bez oscilacija tipičnih za peroralnu terapiju i povoljan sigurnosni profil.
Iako se radi o RNA interferenciji, ova terapija ne utječe na DNA nego privremeno smanjuje proizvodnju proteina angiotenzinogena što omogućava dugotrajan učinak na krvni tlak, odnosno njegovo spuštanje.
Istraživači sada rade novu studiju, KARDIA-3, koja bi trebala ispitati učinak lijeka kod osoba koje već imaju kardiovaskularne bolesti ili visok rizik od njihova razvoja. Također se planira i globalna studija koja bi trebala dati odgovor smanjuje li uistinu zilebesiran rizik od srčanog i moždanog udara, odnosno smrti od posljedica hipertenzije.
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
TurizamPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
GOST AUTOR
Civilno društvoPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
IntervjuPrije 2 dana
IntervjuPrije 6 dana